Blagdaske čestitke - Portal Pomorsko dobro

HGK

U Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je 27.11.2017. sjednica Turističkog poslovnog vijeća na kojoj je državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac predstavila novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pod predsjedanjem Franka Palme u uvodnom djelu sjednice potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo je da se od ovoga zakona mnogo očekuje isto kao i od Zakona o turističkom zemljištu kada se radi o novom investicijskom ciklusu u turizmu. Kovačević je naglasio da danas po pitanju koncesija na pomorskom dobru vlada pravni nered na terenu obzirom da ZPDML nije usklađen sa Zakonom o koncesijama . Iako postoje razna suprotstavljena stajališta izrazio je nadu vodeći se principima gospodarske efikasnosti i održivosti da će doći do kompromisa.

Tihomir Luković

Problem vezivanja plovila u mjesnim lučicama

U ljetnoj sezoni, nakon zimovanja na kopnu, brodice ulaze u more i vezuju se na svoje vezove u lučicama i drugdje. Kao i sportske lučice, tako i mjesne luke otvorene za javni promet u pravilu su lučice koje nemaju komercijalni karakter. Vezove, uz minimalnu naknadu koristi domicilno stanovništvo. Osim uredno organiziranih lučica koje imaju javni ili komunalni status, u Hrvatskoj se nakon rata javljaju i neke druge. U pojedinim lokalnim mjesnim lučicama ljudi su na razne načine, samoinicijativno, napravili svoje vezove, koji su čak označeni brojevima, kao što je to u mjesnoj lučici Ražanj. Takve su lučica izgrađene sistemom prikupljanja sredstava, kroz tzv. „kupovanje prava na vez“, pa su potencijalni korisnici uplaćivali iznose koje je netko, tko se prihvatio organizacije tog posla, samostalno odredio. Pritom su mještani, kao domicilno stanovništvo, imali povlaštene iznose, a sve je odvijalo vrlo netransparentno. Na taj su se način poslije Domovinskog rata opremile mnoge mjesne lučice. Na prvi pogled to izgleda kao doprinos uređenju pomorskog dobra i povećanju vezova, što je obzirom na istraživanje potražnje za vezovima, posebno u turističkoj sezoni, očita potreba u hrvatskom priobalju.

HAZU

Nautički turizam u Republici Hrvatskoj intenzivno se razvija u posljednjih tridesetak godina. Bilježi se stalan rast prometa i prihoda od nautičkog turizma, a izgrađuju se i novi kapaciteti. S obzirom na stratešku orijentaciju prema daljnjem razvoju nautičkog turizma kao važne grane nacionalnog gospodarstva, Hrvatskoj je u interesu da osigura jasne i konkurentne standarde kvalitete poslovanja luka nautičkog turizma što zahtijeva i odgovarajuću pravnu nadgradnju.

Branko Kundih

Čini se da je u povijesnom kontinuitetu na našim prostorima svaka javna vlast neriješene složene, slojevite i isprepletene odnose na pomorskom dobru jednostavno prenosila na buduće generacije. U samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj proces prijenosa je ubrzan jer se gordijski čvor pomorskog dobra vrlo elegantno ustupa nakon svakih izbora novoj političkoj garnituri. Do danas je priča o pomorskom dobru uvijek kretala ispočetka posebno nakon donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158 /03).

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Vlado SkorupAutor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.