Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

Wikipedia: Jorge Láscar from Australia / CC BY (https://creativecommons.org/licenses/by/2.0)

Cilj ovoga priloga nije samo da analizira konkretni problem vezan uz nasipavanje mora i donesenu Uredbu Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra, nego da predloži određena rješenja “de lege ferenda“.

Na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Vlada Republike Hrvatske je na zadnjoj 199 sjednici 2019. god. donijela Uredbu o izmjenama Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Selce. Donošenjem nove Uredbe izmijenjena je Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Selce (N.N. 88/09.) te je iz pomorskog dobra isključen dio kopna nastao nasipavanjem mora u prošlom stoljeću. Na našim prostorima nasip je u pravnom kontinuitetu uvijek “ex lege“ bio sastavni dio pomorskog dobra.

U Rijeci je 20. studenog 2019. u hotelu Jadran održano izuzetno uspješno stručno savjetovanje o pomorskom dobru. U fokusu savjetovanja prvenstveno je bila analiza slojevitih imovinskopravnih odnosa, prvenstveno pretvorbe, zakonitih ulaganja, stečenih prava, legitimnih očekivanja i primjena zakonskih propisa o pomorskom dobru.

Savjetovanju su nazočili mnogobrojni ugledni gospodarstvenici, predstavnici lokalne i regionalne samouprave, lučkih uprava kao i predstavnici resornih ministarstava i Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske.

Uvodno izlaganje održao je Branko Kundih, urednik portala o pomorskom dobru, koji se ukratko osvrnuo na genezu nareda na pomorskom dobru. Upozorio je da današnje nesređeno stanje možemo samo u jednom dijelu pripisati povijesnom trusnom nasljeđu. Glavni uzrok zbrke i nereda prvenstveno je posljedica što više od četvrt stoljeća nismo definirali ključne strateške ciljeve, nismo respektirali glas znanosti i struke, te smo istovremeno donijeli u velikom djelu niz kontradiktornih i štetnih propisa o pomorskom dobru.

Wikipedia: Suradnik13 / CC BY-SA (https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0)

Kao struka apsolutno smo protiv da se u postupak davanja koncesija na pomorskom dobru involvira Ministarstvo i ministar državne imovine. Za takav prijedlog ne postoji niti stručno niti pravno uporište. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ne predstavlja imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske. U suprotnom stvaramo dodatnu ciljanu antinomiju pravnih normi koje uređuju institut pomorskog dobra.

Davanje koncesija na pomorskom dobru i koncesijska nadležnost isključivo treba biti uređena posebnim zakonom o pomorskom dobru koji se mora uskladiti sa Zakonom o koncesijama. Sve ostalo predstavlja neodgovornu i štetnu improvizaciju. Prema našoj ocjeni čini se da novim zakonskim prijedlozima lijepimo nered na već postojeći nered na pomorskom dobru sa nesagledivim posljedicama.

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.