Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 11 godina s vama

AdriatikPredloženi konačni tekst Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama objavljen je na stranicama Ministarstva mora prometa i infrastrukture 18. travnja 2011. U nastojanju da u dobroj vjeri i promptno reagiramo na sadržaj i predloženi način donošenja objavljenog konačnog prijedloga Zakona, iznosimo neke svoje načelne primjedbe.

Nakon tri godine priprema i niza publiciranih prijedloga Zakona, na stranicama Ministarstva objavljen je konačni prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Tako dugo vrijeme promišljanja i rada na Zakonu trebalo bi rezultirati sustavnim uređenjem prava na pomorskom dobru i razrješenjem nekih do sada neriješenih i dvojbenih ključnih pitanja u odnosu na pomorsko dobro. Međutim to se nije dogodilo.

Ne ulazeći u detaljnu analizu samog zakonskog teksta smatramo potrebnim upozoriti da se predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku.

Mišljenja smo da se takav izuzetno osjetljivi zakonski propis koji uređuje pravne odnose na više od jedne trećine površine Republike Hrvatske nikako ne bi smio donositi po hitnom postupku, posebno iz razloga što je za njegovu pripremu utrošeno skoro tri godine.

Generalno mišljenja smo da je nažalost materija pomorskog dobra i morskih luka i ovim zadnjim predloženim Zakonom u velikom dijelu podnormirana i nomotehnički upitna.

Zbunjujuća je činjenica da na osnovu ovog zakonskog prijedloga Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju upravljanja i zaštite pomorskog dobra za desetogodišnje razdoblje. Naime, smatramo da se tako važni propisi moraju oslanjati na prethodno donesenu Strategiju i jasno definirane ciljeve koje bi trebao donijeti Hrvatski Sabor.

Predloženi tekst Zakona je ostao odnosno zadržao načelo "superficies solo cedit" jedinstva zemljišta i zgrada na osnovu kojeg se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju pripadnošću pomorskog dobra. Predlagač Zakona nije preuzeo rješenja predložena na stranicama ovog Portala koja zagovara struka sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Nevjerojatno da još davne 1998. god. tadašnje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika u ocjeni stanja među ostalim navodi:

"Na pomorskom dobru nije moguće steći pravo vlasništva niti bilo koje drugo stvarno pravo, ali na objektima nadgradnje izgrađenim na pomorskom dobru može se uspostaviti sustav vlasništva dok traje koncesija. Jednostavno svi prihvaćaju novo rješenje nazočno u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima..."

Prijedlog Zakona ukida institut koncesijskih odobrenja koja su u prijašnjim prijedlozima Zakona definirana kao dozvole za obavljanje djelatnosti. Posebno ističemo da su koncesijska odobrenja u praksi relativno dobro funkcionirala od 1996. god. Koncesijska odobrenja su omogućila da ne dođe do svojevrsne koncesijske blokade obzirom na odredbu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. god. koji je uvjetovao davanje koncesija upisom pomorskog dobra u zemljišne knjige.

Predložene odredbe o pomorskom dobru vezane uz Odobrenja za posebnu uporabu na pomorskom dobru, Turistička privezišta i nautička sidrišta su prema našem mišljenju izrazito podnormirane i nejasne.

U pogledu decentralizacije upravljanja pomorskim dobrom i morskim lukama ključna otvorena pitanja nisu razriješena. Posebno je upitan model upravljanja lokalnim lukama otvorenim za javni promet kao i lukama posebne namjene, dok institut komunalne luke nije prihvaćen.

Prijedlog Zakona veoma nedosljedno i pravno upitno rješava slojevita pitanja imovinskopravnih odnosa na pomorskom dobru, stečena prava, i posebno pretvorbu. Na ta osjetljiva pitanja posebno smo upozoravali. Tako se predlaže da trgovačka društva nastala pretvorbom kojima je u vrijednost društvenog kapitala prilikom pretvorbe procijenjeno ulaganje na pomorskom dobru, nisu stekla po osnovi ovih ulaganja nikakva posebna prava.

Takvim zakonskim rješenjem dovedena je u pitanje ustavna odredba na osnovu koje se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.

Na Portalu će uskoro biti analizirani razni aspekti objavljenog konačnog prijedloga Zakona te će se iznijeti konkretna mišljenja i prijedlozi od strane stručnjaka.

Ekologija mora

Milvana Arko-PijevacMilvana Arko-Pijevac, dipl. inž. biologije
Ugroženo najvrjednije nacionalno bogatstvo

Gost portala

AutorAutor: Dr. sc. Dario Đerđa, Redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Neka otvorena pitanja na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.
Kako smo sakrili morske plaže

mrvica small

ALARMANTNO STANJE NA MORSKOJ OBALI

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.