Pomorsko dobro

Branko Kundih

Čini se da je u povijesnom kontinuitetu na našim prostorima svaka javna vlast neriješene složene, slojevite i isprepletene odnose na pomorskom dobru jednostavno prenosila na buduće generacije. U samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj proces prijenosa je ubrzan jer se gordijski čvor pomorskog dobra vrlo elegantno ustupa nakon svakih izbora novoj političkoj garnituri. Do danas je priča o pomorskom dobru uvijek kretala ispočetka posebno nakon donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158 /03).

Kako je već izneseno na portalu svojevremeno je Poslovni dnevnik 05.03.2012. objavio vijest pod znakovitim nazivom: "HDZ-ov Prijedlog zakona o pomorskom dobru bačen u koš". Iako je HDZ-ova vlada glancala zakon tri godine Prijedlog novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije preživio izbore. Postavlja se pitanje kakva je bila sudbina SDP-ovog Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od srpnja 2015. koji je doduše bio upućen u saborsku proceduru, ali raspuštanjem Hrvatskog Sabora zakonski Prijedlog nije stigao na prvo čitanje? Sudbina je ista, prijedlog nije preživio. Nažalost ovdje se ne radi o nekoliko zakonskih prijedloga nego o desecima i desecima predloženih tekstova koji nisu bili plod ozbiljnog stručnog promišljanja nego plod ishitrenih rješenja i improvizacije. Nakon donošenja Zakona o koncesijama stvara se dodatna dramatična situacija u primjeni propisa o pomorskom dobru. Od donošenja Zakona o koncesijama 2008. g. još uvijek se vode rasprave o tome derogira li krovni zakon o koncesijama neusklađene odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ili obrnuto. Međutim u praksi resorno ministarstvo financija i pomorstva primjenjuju zakone različito. Stvoren je svojevrsni pravni dualizam koji ugrožava elementarnu pravnu sigurnost korisnika pomorskog dobra. Propisi o pomorskom dobru definitivno se primjenjuju selektivno. Više o proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru možete pročitati iz pera Olge Jelčić na našem portalu >>. U takvom ozračju poslovna i stručna javnost svaki novi zakonski prijedlog nije doživljavala niti ga danas doživljava ozbiljno i vjerodostojno.

Poligon gospodarskog prosperiteta ili poligon konflikta i nereda

Umjesto da pomorsko dobro koje obuhvaća površinu veću od jedne trećine državnog teritorija predstavlja poligon hrvatskog gospodarskog prosperiteta od kojega Hrvatska doslovno može živjeti, stvorili smo poligon konflikta i nereda bez presedana. S genezom nereda na pomorskom dobru možete se upoznati u članku objavljenom na portalu >>. Netko će na koncu morati podvući crtu i razriješiti taj gordijski čvor iako će to biti vrlo bolno i nepredvidivo. Bez jasno artikuliranih ciljeva i strategije možemo stvoriti još goru situaciju na pomorskom dobru nego je danas imamo.

Ministarstvo mora prometa i infrastrukture

Nedavno je u Rijeci 18. travnja 2018. u Hrvatskoj gospodarskoj komori održana zajednička tematska sjednicu Udruženja luka, Udruženja marina i Strukovne skupine brodara i pomorskih agencija na temu "Izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, Pomorskog zakonika i Zakona o lučkim kapetanijama". Izvjestitelj na sjednici je bila gđa. Maja Markovčić Kostelac, državna tajnica za more, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Zasigurno interes portala pomorsko dobro kao i posebni interes auditorija su privukle izmjene vezane uz zakonodavstvo pomorskog dobra. Državna tajnica među ostalim je istakla da će se novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ubrzati postupak utvrđivanja granica i pomorskog dobra i upisa pomorskog dobra kao općeg dobra. Pritom će nakon stupanja na snagu Zakona u roku od tri godine biti određene granice pomorskog dobra duž cijele obale. Koncesije za plaže davat će jedinice lokalne samouprave a koncesijska naknada sastojat će se samo od fiksnog djela. Koncesijski model i dalje će biti putem javnog natječaja a samo iznimno izravno na zahtjev. Državna tajnica je najavila pitanje rješavanje legalizacije postojećih privezišta, riva, mulova i sličnih objekata na pomorskom dobru uz povećane ovlasti inspekcije. Svakako treba pozdraviti prijedlog da će lučke uprave imati daleko veću odgovornost po pitanju privlačenja tereta i putnika u luku.

Kada novi zakon o pomorskom dobru?

Na stranicama portala više puta je upozoravano da se pravna arhitektura pomorskog dobra ne može graditi bez vizije i jasne političke volje. Pojednostavljeno, onaj koji ima vlast na pomorskom dobru mora znati što želi i naravno snositi punu odgovornost. Nažalost to se nije dogodilo. Proces je išao u smjeru da je pomorsko dobro de iure proglašeno kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku koje uživa njezinu osobitu zaštitu a faktički pomorsko dobro je ostalo i postala zanemareno pravno područje na kojem se do danas teorija i praksa vrlo teško snalaze.

Državna tajnica, kao i svojevremeno Ministar pomorstva, najavili su donošenje zakona u zadnjem kvartalu ove godine. Do danas je dano niz projekcija i obećanja. Tako je Vlada Republike Hrvatske na svojoj 79. sjednici od 7. ožujka, 2013. pod točkom 16. donijela Zaključak kojim se zadužuju tijela državne uprave, među ostalim i resorno Ministarstvo pomorstva, da pristupe izradi zakona i izmjenama zakona kojim se uređuju koncesije radi njihovog usklađenja s novim Zakonom o koncesijama (N.N. 143/12) te da ih upute Vladi Republike Hrvatske radi usvajanja do kraja trećeg tromjesečja 2013. god. To se nažalost nije dogodilo te je u međuvremenu stupio na snagu novi Zakon o koncesijama 2017. Nadamo se da se povijest neće ponoviti.

Imovinskopravna pitanja predstavljaju “sine qua non“

Autor ovog teksta je posebno apostrofirao i upozorio državnu tajnicu za more na važnost rješavanja imovinskopravnih pitanja i zakonitih ulaganja na pomorskom dobru.

Ravno četvrt stoljeća na niz otvorenih pitanja nemamo odgovore. To se prvenstveno odnosi na pravne posljedice pretvorbe, zakonitog ulaganja kapitala i gradnje na pomorskom dobru, trajnog prava korištenja iz sustava društvenog vlasništva, te pitanja vezana uz zakonito stečena povijesna vlasnička prava. Nije samo struka upozoravala na neodrživo stanje nego i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Tako je među ostalim i zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Danica Damjanović u zaključku analize imovinskopravnih odnosa na pomorskom dobru u novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama 2003. god. upozorila: "Svakako treba napomenuti da Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nije riješio najvažnije dvojbeno pitanje u primjeni Pomorskog zakonika, a to je pitanje prava trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća koja su poslovala na pomorskom dobru, te koja su u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe, koja se provodila po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća, u stavci aktive iskazala ulaganja na pomorskom dobru, što im je Hrvatski fond za privatizaciju odobrio. Ovo neriješeno pitanje, s jedne strane otežava poslovanje ovih trgovačkih društava, a s druge strane ne daje mogućnost donošenja odgovarajuće odluke tijelima koja su ovlaštena i dužna štititi pomorsko dobro. Stoga se opravdano nameće pitanje zašto zakonodavac nije odgovorio na to važno pitanje o kojem danas ne samo da nema jedinstvenog stajališta u pravnoj praksi, nego ga nema niti u pravnoj teoriji, a čime bi se znatno pridonijelo pravnoj sigurnosti na ovom području."

Predlagač zakonskog teksta o pomorskom dobru bi trebao biti svjestan da pravni okvir koji uređuje institut pomorskog dobra predstavlja ključnu polugu koja pokreće ili koči gospodarski razvoj kao i njegovu cjelovitu zaštitu. Upravo zato zalažemo se da u budućem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama zakonodavac izvršiti hrabri i promišljeni iskorak prvenstveno u interesu Republike Hrvatske. Iako će za zakonodavca imovinskopravna pitanja na pomorskom dobru predstavljati najveći izazov moramo upozoriti na nužnost redefiniranja granica pomorskog dobra, promišljeno uređenje upravljačkih i kontrolnih mehanizama kao i pitanje usklađivanja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sa krovnim Zakonom o koncesijama.

Zaključno i najbolja zakonska rješenja koja uređuju pomorsko dobro moraju pratiti administrativni i stručni kapaciteti na svim razinama javne vlasti. Nedostatak stručnih kompetencija zasigurno urušava cjeloviti sustav i predstavlja uz imovinskopravna pitanja svojevrsni Damoklov mač nad pomorskim dobrom.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.