Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

Portal pomorsko dobro podržava nastojanja i zalaže se za model produženja koncesija na pomorskom dobru respektirajući dosadašnja ulaganja i nove investicije pod jasnim transparentnim financijskim uvjetima.

Portal  niz godina upozorava da je jedno od ključnih pitanja  gospodarskog korištenja pomorskog dobra pravna sigurnost. Ona je nužna kako za postojeće korisnike, tako i za nove investitore odnosno potencijalne koncesionare na pomorskom dobru.

Zakonodavac mora biti svjestan da pravni okvir koji uređuje institut pomorskog dobra predstavlja ključnu polugu koja pokreće ili koči gospodarski razvoj i zaštitu morske obale i mora. Danas se nesigurnost gospodarskog sektora na pomorskom dobru posebno manifestira u sferi neriješenih imovinskopravnih odnosa. Kada tu uključimo granice, upravljačke i kontrolne mehanizme, onda nam cjeloviti složeni sustav pomorskog dobra kapilarno generira nered bez presedana.

Upravo zato u budućem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama potrebno je izvršiti hrabri i promišljeni iskorak prvenstveno u interesu Republike Hrvatske.

Na tome tragu je 16. srpnja 2021. u ACI marini Cres održana konferencija Novog lista pod radnim nazivom "Investicije u marine kao ključni faktor razvoja i jačanja nautičkog turizma".

U panel raspravi su sudjelovali Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i razvitka, Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Renata Marević, direktorica Marine Punat te Andrija Šimić, vlasnik pomorske agencije Simmor Marine LTD. Nema sumnje da su se svi sudionici složili u potrebi i nužnosti donošenja novog pravnog okvira koji će respektirati dosadašnja i nova ulaganja obzirom da je produljenje koncesija preduvjet za investicije u nautičkom turizmu.

Kako prenosi Novi list  svakako treba istaknuti mišljenje Josipa Bilavera državnog tajnika resornog Ministarstva:

"Kvalitetniji zakonski okvir za rješavanje ovih pitanja trebao bi, dakle donijeti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, za čije je donošenje sazrelo vrijeme. Novim zakonskim rješenjem bi se definiralo da država najprije dosadašnje imatelje koncesije pita žele li produžiti koncesiju, a tek onda na tržištu traži novog koncesionara najavio je Bilaver. Novi zakonski okvir, koji će prilikom definiranja koncesionara, u obzir uzimati ulaganja dosadašnjih imatelja koncesije, trebao bi svima olakšati poslovanje, investicije i dugoročno planiranje".

Na tom tragu i Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja je ukazao kako je za daljnje ozbiljnije investicije potreban adekvatniji zakonski okvir koji definira koncesije za marine, obzirom da je ACI pred istekom koncesijskog razdoblja.

Produženja koncesije u fokusu nautičkog sektora

Poruka i najava državnog tajnika kao predstavnika državne politike na pomorskom dobru zasigurno je već sada uzburkala duhove gospodarstva i struke. No mnogo toga je do sada obećano, predloženo, pa čak upućeno u saborsku proceduru, a na koncu ništa od toga. Činjenica je da na imovinskopravnim pitanjima novi zakonski tekst prolazi ili pada. Problem je kako smo već niz puta na ovo portalu rekli izrazito složen i slojevit.

Ravno četvrt stoljeća na niz otvorenih pitanja nemamo odgovore. Kako ćemo zaključno vidjeti već četvrt stoljeća smo svjesni problema ali ga ne rješavamo. To se prvenstveno odnosi na pravne posljedice pretvorbe, zakonitog ulaganja kapitala i gradnje na pomorskom dobru, trajnog prava korištenja iz sustava društvenog vlasništva, te pitanja vezana uz zakonito stečena povijesna stvarna prava.

Pitanja ulaganja tokom trajanja koncesije po nalogu javne vlasti ili davatelja koncesije, nužna ulaganja u cilju tehnološke konkurentnosti kao i nove investicije koje imaju gospodarsko opravdanje zasigurno su danas kako vidimo u fokusu nautičkog sektora. Kada se radi o produženju koncesija iznesena pitanja zasigurno trebaju pobliže biti uređena budućim Zakonom o pomorskom dobru kao i krovnim Zakonom o koncesijama.

Po našem mišljenju danas na snazi ZPDML u članku 22. davao je mogućnost produženja roka trajanja koncesije ako nove investicije to gospodarski opravdavaju.

Međutim selektivnom primjenom Zakona neki su to mogli, a neki nisu mogli produžiti koncesiju na pomorskom dobru. Osim toga selektivni pristup je prisutan i kod koncesijskih naknada.

Stvorena je prava samoposluga pravnih normi i tumačenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o koncesijama. Ona i dalje traje na svim razinama javne vlasti obzirom da više od desetljeća imamo izrazitu  antinomiji propisa o pomorskom dobru.

Vrijeđanje zdrave pameti

U postupku produženja koncesija na pomorskom dobru i tumačenju pravnih normi dolazimo do granice kojom se vrijeđa zdrava pamet.

Tako na zahtjev stranke... za produženje roka trajanja koncesije za luku nautičkog turizma... resorno Ministarstvo mora 31. siječnja, 2011. daje očitovanje: "Sukladno čl. 29. Zakona o koncesijama (N.N. 125/08) rok trajanja koncesije ne može se produžiti, osim iznimno kada je produženje u interesu Republike Hrvatske. Jedini način ponovnog koncesioniranja predmetnog dijela pomorskog dobra nakon isteka roka trajanja koncesije je putem provođenja javnog prikupljanja ponuda sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakonom o koncesijama.".

Definitivno Ministarstvo je otklonilo mogućnost primjene članka ZPDML koji je u to vrijeme takvu opciju omogućavao – ako nove investicije to gospodarski opravdavaju“.

Posebno ističemo da ZOK iz 2008.g. takvu mogućnost kao posebni Zakon nije otklonio obzirom da je izrijekom propisao:

"Uvjeti, postupak, način i druga pitanja od značaja za davanje koncesija za pojedino područje ili djelatnost iz stavka 1. (pomorsko dobro) ovog članka uređuju se posebnim zakonom".

Kopernikanski obrat u postupanju

U međuvremenu su stupila na snagu dva nova zakona, ZOK (N.N.143/2012) i ZOK (N.N. 69/2017).

Vlada Republike Hrvatske na prijedlog resornog Ministarstva donosi 24.08.2017. Odluku o izmjenama i dopunama odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene - luke nautičkog turizma Borik a koja je imala uporište u Studiji gospodarske opravdanosti od srpnja 2016.

Posebno ističemo da je Odluka Vlade 24.08.2017. donesena na temelju članka 22.Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. U preambuli Odluke, Zakon o koncesijama nije naveden i jednostavno se apstrahira njegova uloga u postupku izmjene i dopune Odluke kojom se među ostalim produžuje sama koncesija. To posebno iznenađuje obzirom da je Zakon o koncesijama krovni zakon. Upravo Zakon o koncesijama kako smo vidjeli bio je razlog da se zahtjev za produženje koncesije na osnovu mišljenja Ministarstva odbio 31. siječnja, 2011.

Vlada RH: Usvojena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene - luke nautičkog turizma Borik

vl

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Borik.

Podsjetimo, trgovačko društvo Marina Borik d.o.o. iz Zadra, ovlaštenik je koncesije u luci nautičkog turizma Borik temeljem Odluke Vlade RH, od 30. siječnja 1998. godine.

Društvu je koncesija za luku površine oko 43 000 m² dana na razdoblje od 32 godine i za istu je koncesionar tijekom proteklog razdoblja sa osnove koncesijske naknade uplatio 2.226.789,98 kuna, izvršivši pritom investicijska ulaganja u iznosu od približno 30 milijuna kuna.

Današnjim usvajanjem Odluke omogućuje se produženje roka trajanja koncesije na ukupno 50 godina budući da društvo Marina Borik d.o.o. planira nove investicije u modernizaciju luke u vrijednosti od 13.490.760,00 kuna.

Naime, sukladno članku 22. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Vlada RH može produžiti rok trajanja koncesije do ukupno 60 godina, u slučaju da nove investicije to gospodarski opravdavaju i/ili ako nastupi viša sila, te sukladno tome izmijeniti i ostale uvjete iz odluke i ugovora o koncesiji.

Istaknimo kako su sva planirana ulaganja u modernizaciju luke sukladna postojećem Urbanističkom planu uređenja lučice Puntamika kojim je omogućena djelomična rekonstrukcija i uređenje postojeće nautičke luke te izgradnja središnje građevine za potrebe nautičara i upravljanje lukom.

Nemoć koja traje četvrt stoljeća

Ne možemo se pozivati da nismo znali. Znali smo jako dobro što se dešava na pomorskom dobru a to smo jasno napisali i ocijenili stanje ravno prije 23 godine. Tako u ocjeni stanja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika 16. srpnja, 1998.g. među ostalim tadašnje Ministarstvo pomorstva prometa i veza navodi:

..."Koliko je postojeće uređenje pomorskog dobra kočnica dotoku stranog kapitala najbolje mogu ilustrirati slučajevi pojedinih stranih ulagača koji su kroz postupak privatizacije izgrađenih objekata na pomorskom dobru ili kroz podnošenje zahtjeva za izdavanje koncesije za uporabu odnosno korištenje pomorskog dobra odustajali onog trenutka kada su spoznali koja prava mogu ili ne mogu steći na osnovu važećeg Pomorskog zakonika glede uređenja pomorskog dobra..."

Još bi mogli prihvatiti situaciju da smo uspješno čuvali i zaštitili naše gospodarske resurse na pomorskom dobru. Upravo suprotno, neuređeno zakonodavstvo pomorskog dobra i njegova nedosljedna primjena samo je pokrenula stampedo devastacija i uzurpacija svih razina morske obale koja traje do danas.

Umjesto WIN – WIN situacije imamo trajnu  LOSE -LOSE situaciju

Ocjena portala

Portal ovim prilogom nipošto nema namjeru ulaziti u sadržaj same Odluke o koncesiji a još manje osporavati samu izmjenu i dopunu Odluke o koncesiji luke nautičkog turizma Borik. Za to postoje druga nadležna Republike Hrvatske. Portal samo želi ukazati i dokazati da postupanje javnih tijela koji na koncu upravljaju i odlučuju o davanju i produženju koncesija na pomorskom dobru odstupa od temeljnih pravnih načela zakonitog (jednakog) postupanja, te ulaze u sferu potpunog diskrecijskog odlučivanja i improvizacije, ugrožavajući temelje vladavine prava. U svakom slučaju portal podržava nastojanja i zalaže se model produženja koncesija na pomorskom dobru respektirajući dosadašnja ulaganja i nove investicije pod jasnim transparentnim financijskim uvjetima.

Urednik portala

Ekologija mora

Dario Mamilovićmr. sc. Dario Mamilović, dipl. ing. kem. teh.
Neka otvorena pitanja otpadnih voda na pomorskom dobru

Gost portala

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.