Pomorsko dobro

Izazov teorije i prakse

Od brojnih aktivnosti koje su koncentrirane na obalnim područjima, turizam je svakako najutjecajnija aktivnost zbog stalno rastuće turističke potražnje i prateće turističke ponude. Pritom turisti postaju sve zahtjevniji, posebno u očekivanju sadržaja i iskustva s putovanja, koji uključuju aspekte poput kulturne autentičnosti, kontakta s lokalnim zajednicama, učenje o flori, fauni, specijalnim ekosustavima i prirodi općenito. Takvi trendovi stavljaju turizam u strateški položaj da pridonosi ili šteti održivosti prirodnih i posebno zaštićenih prostora i razvojnog potencijala zajednica u njihovu okruženju.

Prema višestoljetnoj pravnoj tradiciji Hrvatske pomorsko dobro je opće dobro na uporabi svima. Status općeg dobra i nevlasnički koncept protežu se do aktualnog zakona koji beziznimno isključuje mogućnost stjecanja stvarnih prava na dijelovima prirode koji imaju ovo obilježje.

Pojednostavljeno, pomorsko dobro čine more i njegovo dno i podzemlje, morska obala i luke, a uređuje ga posebni pravni režim. U Hrvatskoj, pravno uređenje pomorskog dobra je konzistentno kroz desetljeća i u bitnom temeljeno na uvijek istom legislativnom modelu pa je, slikovito govoreći, Hrvatska „vjerna“ percepciji pomorskog dobra kao prvorazrednog nacionalnog dobra koje pripada svima i isključeno je iz vlasničkog režima.

Problem stečenih prava neće se riješiti sam od sebe. Naprotiv, čim duže ostaje bez kvalitetnog i sveobuhvatnog rješenja, on će postajati sve veći i složeniji.

Živimo u zemlji u kojoj vlast, uvidjevši da je bespravna gradnja poprimila masovne razmjere i da ju je nemoguće kontrolirati (a kamoli sankcionirati), odluči riješiti problem na način da bespravnu gradnju ozakoni. Dakle, ono što je bilo nezakonito, potezom pera postaje zakonito, samo ako stranka (investitor) plati. Poput indulgencije u Srednjem vijeku! Pristup vrlo pragmatičan. Potez koristan svima, kako za popunjavanje proračuna, tako i za duševni mir stotina tisuća bespravnih graditelja. Izuzev šačice onih koji su se, poštujući propise o građenju, suzdržali od gradnje bez propisanih dokumenata ili pak onih nesretnika koji su, kako bi izbjegli trošak naloženog rušenja, svoje bespravno izgrađene objekte srušili sami.

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

Goran RažnjevićAutor: Goran Ražnjević, Predsjednik uprave ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Morske plaže u Republici Hrvatskoj

U fokusu struke

Daniela GračanAutor: dr.sc. Daniela Gračan, redovita profesorica
Predstojnica zavoda za turizam
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu - Opatija

Upravljanje i korištenje morskih plaža Republike Hrvatske

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.