Pomorsko dobro

DELICROMAR naslov je znanstvenoistraživačkog projekta koji se provodi na Jadranskom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom doc. dr. sc. Adriane Vincence Padovan s predviđenim trajanjem od 1.3.2016. do 28.2.2019. godine, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost pod punim nazivom:
“Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unapređenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša / Developing a modern legal and insurance regime for Croatian marinas – enhancing competitiveness, safety, security and marine environmental standards“

Jadranka Fržop kao stručnjak za pomorsko dobro ovim prilogom kao gost portala iz perspektive pomoćnice ministra Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture iznosi svoje viđenje ključne problematike koju je uočila u obnašanju svoje funkcije zadnjih šest mjeseci.

U zajedničkom je interesu državnih tijela kao i svih koji rade na pomorskom dobru ili od njega žive urediti uvjete poslovanja na pomorskom dobru na dulje vremensko razdoblje, te na taj način stvoriti izvjesne i predvidive uvjete poslovanja koji su preduvjet kako za unapređenje sadašnjeg poslovanja tako i za nove investicije. To se posebno odnosi na cjelokupni sektor nautičkog turizma Republike Hrvatske u okviru kojeg posluje Adriatic Croatia International Club d.d.

Iz dugogodišnjeg iskustva na izvršnim funkcijama u gradu na moru, mogu ocijeniti da je upravljanje pomorskim dobrom i morskim lukama, jedna od najvažnijih djelatnosti za jadranske gradove i općine, odnosno za naselja na moru, unatoč činjenici da je još danas velik dio nadležnosti zadržan na državnoj i županijskoj razini. Kad se o upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama govori, jedinice lokalne samouprave imaju ključnu ulogu u definiranju namjena i sadržaja na pomorskom dobru. Kroz postupak donošenja prostornih planova uređenja i urbanističkih planova vrlo detaljno se može odrediti prostore za sunčanje, rekreaciju, ili neke turističke zone (hoteli - T1, turistička naselja T2, ili kampovi T3).

Zakonom o koncesijama utvrđeno je opće pravno uređenje koncesija u Republici Hrvatskoj1. Ovaj Zakon na snagu je stupio u prosincu 2012. godine te je uredio postupak dodjele koncesija, ugovor o koncesiji, prestanak koncesije, pravnu zaštitu u postupcima dodjele koncesije, politiku koncesija te druga pitanja u svezi s koncesijama. No, pored zakona koji uređuje opći pravni režim koncesija, specifičnosti ovoga instituta na pojedinim dobrima i uslugama uređene su brojnim zakonima kojima se uređuju pojedina upravna područja kao što je to npr. Zakon o cestama, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o lovstvu, Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakon o rudarstvu, Zakon o elektroničkim komunikacijama, Zakon o vodama, Zakon o željeznici i sl.2 Kada god je poduzimanje koje postupovne radnje ili specifičnost kojeg koncesijskog pitanja utvrđena zakonom koji uređuje upravno područje u kojem je podijeljena koncesija, sukladno načelu lex speciali derogat legi generali,treba primijeniti odredbu upravo toga zakona. No, u nedostatku posebne zakonske regulacije na sva pitanja koncesija primjenjuje se opći pravni režim utvrđen Zakonom o koncesijama.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Adriana Vicenca PadovanAutor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan - Jadranski zavod - HAZU
Predstavljamo Projekt DELICROMAR

U fokusu struke

Olga JelčićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama

HGK