Pomorsko dobro i turističko zemljište od izuzetnog su značaja za turizam Republike Hrvatske
- Detalji
- Autor: Veljko Ostojić, Direktor, Hrvatska udruga turizma
Turizam danas predstavlja perjanicu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te sa svojih 20 posto udjela u BDP-u je jedna od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.
Kako bi se osigurala konkurentnost i izvrsnost hrvatskog turističkog proizvoda na globalnom svjetskom tržištu, nužno je definirati jasni pravni okvir poslovanja sa transparentnim pravilima igre. Pravna i ekonomska sigurnost prema našem mišljenju nemaju alternative.
Kada se govori o nedostacima hrvatskog turizma Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. među ostalim apostrofira investicijsku klimu, zakonski okvir i upravljanje. Tako se navodi da ono što bitno otežava svakodnevno poslovanje velikom broju pravnih osoba jest kompleksna i nedovoljno jasna zakonska regulativa.
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja
- Detalji
- Autor: Snježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Donošenje novog zakona o pomorskom dobru zahtjevan je zadatak koji traži ugrađivanje jasnih i potpunih odredbi te dobrih zakonskih rješenja i to je prilika koja se ne smije propustiti.
Jedno je sigurno - konačno i iznova i to vrlo ozbiljno pokrenuta je procedura za izradu i donošenje novog zakona o pomorskom dobru. Sigurno je i to - dosadašnja oskudica dobrih i učinkovitih normativnih rješenja i kroz desetljeća dugotrajno zanemarivanje ove oblasti devastirali su ovaj pravni režim do te mjere da sada "žeđa" za kvalitetnim zakonom, ali zakonom koji će na potentan i istovremeno zaštitnički način urediti jedno od najvećih nacionalnih bogatstava - morsku obalu i more, koji čine 1/3 teritorija Republike Hrvatske.
Pravna narav pomorskog dobra
- Detalji
- Autor: Prof. emeritus Vladimir-Đuro Degan
I. UVOD
Stanovnici ovih područja prošli su u jednom životnom vijeku kroz ekstremne društvene i državne sustave. Kroz gotovo četrdeset godina propagiralo se pravo samoupravljanja, tj. upravljanja društvenim vlasništvom bez titulara kao vrhunsko ljudsko pravo u kojemu se onemogućavala gotovo svaka privatna inicijativa u privredi koja bi bila legitimna.
Propašću socijalizma i Jugoslavije s njime otišlo se u drugu krajnost, što se napose očitovalo u prostorima mora. Još dok rat nije bio dovršen narasle su snage koje su htjele privatizirati sve i svašta, pored ostaloga dijelove luka, marine i ribogojilišta s pripadajućim prostorima mora i morskoga dna, plaže, pa čak i unutrašnje morske vode i teritorijalno more.
U susret novom Zakonu o koncesijama
- Detalji
- Autor: Dr.sc. Dario Đerđa, Predstojnik Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Veoma popularan i uspješan vid povjeravanja obavljanja javnih usluga te povjeravanja izvođenja javnih radova privatnim osobama, baš kao i čest način privlačenja stranoga kapitala u suvremenim državama čine upravo koncesije. U pravnoj literaturi ističe se kako koncesije omogućuju angažiranje privatnih investitora i njihovih financijskih sredstava u svrhu ostvarenja javnih koristi, kako ubrzavaju izgradnju objekata javne infrastrukture, oslobađaju državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djelatnosti koje a priori ulaze u sferu privatne, a ne javne inicijative, te ih izlažu manjim financijskim rizicima, istovremeno im pružajući pravo nadzora nad predmetima od javnog interesa. Uz to što su vrlo pogodno sredstvo privlačenja stranog kapitala, koncesije su i sredstvo povjeravanja obavljanja javnih poslova privatnim pravnim i fizičkim osobama. Koncesije su pravni institut koji se danas može susresti u pravnim sustavima velikog broja država svijeta, bez obzira na kontinent na kojem se te države nalaze te bez obzira na njihov stupanj razvijenosti.
