Ownership and Legal Aspects of the Maritime Domain

Details

Written by Vlado Skorup

Upis pomorskog dobra u zemljišne knjige, mogućnost stjecanja stvarnih i obveznih prava na njemu, ali i pretvorba društvenopravnih subjekata koja je obuhvatila nekretnine koje su ex lege pomorsko dobro ili im je takav status utvrđen odlukom nadležnog tijela, obzirom na neujednačenost sudske prakse traže ozbiljno promišljanje posebno iz razloga trenutne podnormiranosti tog instituta. Stvarnopravna regulacija pomorskog dobra de lege lata, odnosno primjena postojećih pravnih normi u praksi, predstavlja veoma složenu pravnu materiju, s mnogo otvorenih pitanja i ozbiljnih problema. Kada govorimo o pravu vlasništva, kao temeljnom stvarnom pravu, prvenstveno imamo na umu odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje su stupile na snagu 1. siječnja 1997. god.

Zatečeno stanje u naravi upućuje na zaključak da su duž jadranske obale izgrađeni brojni objekti u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, na koji način egzistira upisano pravo vlasništva na pojedinim dijelovima pomorskog dobra.

To znači da postoji razlika između proklamiranog zakonskog nevlasničkog koncepta u okviru postojeće pravne regulative i zatečenog zemljišnoknjižnog stanja./strong>

U tom smislu, poštujući integritet pomorskog dobra kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, ali i njegov neosporni značaj kada je riječ o gospodarskom korištenju, svakako bi trebalo ozbiljno procijeniti mogućnost prava vlasništva na izgrađenim građevinama tijekom trajanja koncesije.

Moramo voditi računa o potrebi uspostave cjelovitog sustava uređenja imovinskopravnih odnosa i upisa pomorskog dobra u zemljišne knjige, ali i njegovom ogromnom značaju za gospodarstvo, koje ne smije biti lišeno mogućnosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Kompleksnost zadatka kojeg smo postavili ne smije ni na koji način biti razlog da odnose na tome području prepustimo stihiji.

All sub-themes are published in Croatian language only: