Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

U zajedničkom je interesu državnih tijela kao i svih koji rade na pomorskom dobru ili od njega žive urediti uvjete poslovanja na pomorskom dobru na dulje vremensko razdoblje, te na taj način stvoriti izvjesne i predvidive uvjete poslovanja koji su preduvjet kako za unapređenje sadašnjeg poslovanja tako i za nove investicije. To se posebno odnosi na cjelokupni sektor nautičkog turizma Republike Hrvatske u okviru kojeg posluje Adriatic Croatia International Club d.d.

Razvoj i perspektive

ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB d.d. ili skraćeno ACI d.d. Opatija osnovan je 1. srpnja 1983. godine i predstavlja jedinstveni lanac od 22 marine koje se protežu od Dubrovnika, na jugu, do Umaga, na sjeveru. Sjedište društva je u Opatiji gdje se nalaze i zajedničke službe.

ACI je dao poseban doprinos razvoju nautičko-turističke ponude Hrvatske. U početnoj fazi razvoja trgovačkog društva sagrađeno je i pušteno u rad 16 marina, i to: Umag, Rovinj, Pula, Pomer, Supetarska Draga, Rab, Žut, Piškera, Jezera, Vodice, Skradin, Trogir, Split, Milna, Vrboska i Palmižana. Gradnja svih navedenih marina sa nautičkim, ugostiteljskim, trgovačkim i tehničkim sadržajima odvijala se tijekom 1984. i 1985. godine tako da su za turističku sezonu 1986. godine sve marine bile spremne primiti prve nautičare. Marina Korčula izgrađena je 1989. godine, a marina Ičići 1990. godine. Iste godine u sustav je integrirano poduzeće “DUBROVNIK MARINA” s p.o. Komolac – Dubrovnik.U srpnju 1994. godine, uključene su još dvije marine: marina Cres (otok Cres) i marina Šimuni (otok Pag) koje su do tada poslovale u sastavu tvrtke Marina Cres d.o.o., koje je bilo u vlasništvu INA-e – industrije nafte d.d. Zagreb. ACI je 2011. godine dobio koncesiju za sidrište u uvali Podražanj na otoku Žutu.U izgradnji je 22. marina ACI sustava, marina SLANO u blizini Dubrovnika koja će nositi ime osnivača ACI-a Veljka Barbierija.ACI marine danas nude ukupno 5.918 priveznih mjesta (od toga 5.242 veza u moru i 676 mjesta na kopnu).

Društvo je u većinski vlasništvu R. Hrvatske (78,92%). Drugi najveći dioničar je Dogus Croatia d.o.o. (10,87). Iako je Društvo u većinski državnom vlasništvu, nije na teretu državnog proračuna, ne prima subvencije od države, svoju dobit ostvaruje na tržištu i sve investicije posljednjih 5 godina realizira iz vlastitih sredstava.

ACI je postavio standarde nautičkog turizma u Hrvatskoj još prije više od 30 godina, bio je sinonim za nautički turizam i uzor mnogim konkurentima koji su se kasnije pojavljivali na tržištu. U malim sredinama bio je i ostao pokretač razvoja. Ljudi koji su u njemu proveli radni vijek osjećaju marinu u kojoj rade kao svoju. ACI je kao najveća i najsnažnija nautičko-turistička tvrtka doprinio cjelokupnom razvoju nautičkog turizma, kao jednom od vodećih turističkih proizvoda Hrvatske.

Investicije

Najznačajnija investicija u posljednjih 25 godina je izgradnja nove, 22. po redu, ACI marine „Veljko Barbieri“ u Slanom, u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Marina će biti otvorena za nautičku sezonu 2016. godine, a po završetku izgradnje moći će na vez primiti 200 plovila duljine od 11 do 25 metara. Usporedo s izgradnjom nove marine u Slanom odvija se i rekonstrukcija svih kopnenih građevina ACI marine Pomer.

ACI je, u sklopu ulaganja, pristupio i aktivnostima na izradi novog vizualnog identiteta svih marina u sustavu. Navedeni projekt predstavlja izradu arhitektonskih rješenja izgleda i uređenja te standardizacije svih elemenata marina, od zgrada, unutarnjih prostora, sanitarija, krajobraznog uređenja, kreiranja knjige standarda za marine, djelatnike, zakupce te uređenje dijelova koji spadaju u javne površine i vanjske prostore marina. Ovaj projekt od iznimne je važnosti za daljnji razvoj i promociju Društva s obzirom na današnju konkurenciju i sve brži rast i razvoj marina privatnih investitora te tehnološki napredak i arhitektonska rješenja koja su već primjetna kod projektnih rješenja novosagrađenih marina. Kroz vizualni identitet još se više želi naglasiti „brand“, važnost lanca i pripadnost svih marina jednom, jedinstvenom lancu. Upravo će marine Pomer i Veljko Barbieri u Slanom biti prve na kojima će jedinstveni vizualni identitet biti primijenjen i vidljiv.

Također se provode aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za kompletnu rekonstrukciju kopnenog i morskog dijela marine Rovinj (prva marina u ACI sustavu s pet sidara) čime će se omogućiti prihvat 200-tinjak plovila prosječne duljine 19 metara. Planirani zahvat trebao bi se završiti do početka nautičke sezone 2017. godine.

Ograničenja ulaganja i razvoja

Društvo ima dobre perspektive daljnjeg rasta i razvoja. U tom smislu pokreću se inicijative u smjeru strateških promjena koje će doprinijeti porastu efikasnosti i efektivnosti poslovanja, gdje ključno mjesto zauzima usmjerenost na strateške investicijske projekte kao generatora profitabilnog i ekonomičnog poslovanja te likvidnosti i solventnosti poslovanja Društva. U posljednje dvije godine (2014. i 2015.) društvo je ostvarilo rekordnu dobit. Ostvaren je znatni napredak na smanjenju rashodovne strane, dok na prihodovnoj strani ima još prostora za unapređenje i povećanje, uz uvjet da se kontinuirano ulaže u poboljšanje kvalitete usluge i proizvoda, te modernizaciju infrastrukture u skladu s novim trendovima na tržištu kako bi se pravovremeno odgovorilo zahtjevima modernog nautičara.

Društvo je ovlaštenik koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra temeljem Ugovora o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luka posebne namjene – luka nautičkog turizma, sklopljenih sa Vladom Republike Hrvatske na razdoblje do 2030. godine (osim marine Slano, koja je u izgradnji). Relativno kratak rok do isteka koncesijskog razdoblja, kao i neizvjestan status nakon isteka koncesijskog razdoblja (mogućnost produljenja ili gubitka koncesije) znatno utječe na poslovanje Društva. Naime, najveća ulaganja u marine u sustavu Društva izvršena su tijekom 80-tih i ranih 90-tih godina prošlog stoljeća. Razina uređenosti marina i razina usluga neće moći pratiti konkurenciju, ukoliko se ne nastavi sa započetim ulaganjima u rekonstrukciju marina, modernizaciju infrastrukture i u podizanje kvalitete usluge. Ključ dugoročnog, održivog razvoja je iznalaženje načina za valoriziranje realiziranih ulaganja, a izostanak svježih ulaganja imati će značajne posljedice kako na profitabilnost, tako i na razvoj Društva.

Neizvjesnost je ograničavajući faktor razvoja, kako Društva tako i nautičkog turizma u cjelini. Osim na daljnji razvoj Društva, neizvjesnost destimulirajuće djeluje i na sve potencijalne investitore, bez obzira kakvu će odluku o budućnosti Društva donijeti dioničari. Kratkoročno gledano, Društvu nije nužna niti dokapitalizacija niti strateški partner.

Umjesto strateškog partnera, Društvu (kao i svima koji se bave nautičkim turizmom) treba uređeno tržište na kojem svi sudionici rade pod jednakim uvjetima, izvjesnim i predvidivim na dulje vremensko razdoblje, te u skladu sa zakonom, tržište na kojem su svi sudionici dužni zadovoljiti iste uvjete te platiti koncesijsku naknadu i poreze.

Problemi s kojima se Društvo susreće u svakodnevnom poslovanju su zapravo problemi cjelokupnog nautičkog turizma u Hrvatskoj. Društvo dijeli sudbinu mnogih drugih poslovnih subjekata zbog nesređenih i neusklađenosti zemljišnih knjiga. Režim pomorskog dobra bio je različit u vrijeme kada su marine izgrađene odnosno kada su koncesije dodijeljene, pri čemu su promjene zakonskog okvira i režima pomorskog dobra dodatno otežale imovinsko-pravne odnose.

U zajedničkom je interesu državnih tijela kao i svih koji rade na pomorskom dobru ili od njega žive urediti uvjete poslovanja na pomorskom dobru na dulje vremensko razdoblje, te na taj način stvoriti izvjesne i predvidive uvjete poslovanja koji su preduvjet kako za unapređenje sadašnjeg poslovanja tako i za nove investicije.

Kao i na svim drugim tržištima, trendovi na tržištu nautičkog turizma se mijenjaju, gosti su sve zahtjevniji, iskusniji i traže vrijednost za novac. Ako želimo biti prepoznati i konkurentni na tržištu kao destinacija za nautički turizam, ne možemo samo nuditi sunce, more i vez, već cjelokupnu uslugu na visokoj razini. Još uvijek postoji prostor za unapređenje ponude nautičkog turizma u Hrvatskoj vodeći prvenstveno računa o kvaliteti, sigurnosti i zaštiti okoliša. Upravo bi kvaliteta i sigurnost pružene usluge trebao biti glavni kriterij za određivanje cijena, obzirom da zaštita okoliša izravno ovisi o kvaliteti i sigurnosti pružene usluge.Uz siguran vez, gosti traže dodatne usluge koje se moraju kontinuirano unapređivati u skladu sa suvremenim trendovima na tržištu. Upravo te dodatne usluge koje predstavljaju dodanu vrijednost mogu ponuditi samo marine / luke nautičkog turizma. Naime, ulazak Hrvatske u EU i liberalizacija režima omogućio je vlasnicima jahti i brodica pod stranom zastavom boravak u raznim lučicama i privezištima, bez ikakvih ograničenja i sigurnosnih uvjeta, što je dovelo do toga da lučiće i privezišta postaju konkurencija marinama. Vez koji se vlasnicima jahti i brodica omogućuje u takvim lučicama i privezima bez ikakvih dodatnih usluga i uvjeta (pa tako i bez nadzora i čuvanja) ne može se mjeriti s kvalitetom i sigurnošću usluge pružene u luci nautičkog turizma, te se ni na koji način ne bi trebao poistovjećivati. Marine nude siguran vez i kvalitetnu uslugu, čime izravno štite okoliš, što naravno ima i veću cijenu. Iz prihoda koje marina ostvaruje od naknade za vez plača se koncesijska naknada i svi porezi. Za državni proračun to neposredno znači veće prihode i dugoročno omogućuje investicije u uređenje obale i u unapređenje sigurnosti plovidbe, dok sigurnost pružene usluge omogućuje zaštitu okoliša što posredno znači manje troškove za državni proračun, na korist cjelokupnoj zajednici.

 

Biografija

Arhiva tekstova gostiju portala

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.