Ilirija

U zakonodavstvu Republike Hrvatske morske plaže kao prvorazredni prirodni, turistički i gospodarski resurs, nisu odgovarajuće uređene niti zaštićene. Bolje reći, ne postoji adekvatan i primjenjiv obuhvat zakonskog uređenja. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, tek u svojim osnovnim odredbama navodi da je plaža pomorsko dobro ali ne definira sam pojam niti razvrstaj, kao niti modele upravljanja i korištenja odnosno upotrebe morskih plaža.

Iako Zakon propisuje da pomorsko dobro uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske kao dobro od općeg interesa, Pravilnik o morskim plažama (N.N. 50/95) koji je star četvrt stoljeća, kao i njegove nedorečene, nepotpune i praktički neprovedive odredbe to zasigurno demantiraju. U praksi nema ništa od osobite zaštite. Dapače postoji samo „osobita“ suprotnost, vrlo često devastacija, a najčešće i pravni i gospodarski nered i u dijelu upravljanja, korištenja i konačno same upotrebe plaža od strane kupača.

Isto tako, odredbe Uredbe o postupku davanja koncesija na pomorskom dobru vezane uz morske plaže ne korespondiraju sa novim Zakon o koncesijama, tako da je stvoren paralelni sustav davanja koncesija na pomorskom dobru.

Takva konstatacija je poražavajuća za turističku zemlju u kojoj turizam učestvuje sa 20 posto u BDP-u i predstavlja jednu od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.

Morske plaže kao opće dobro su godinama u fokusu kako javnog tako i gospodarskog interesa prvenstveno što su jedan od temeljnih motiva dolazaka preko 17 milijuna gostiju na hrvatski Jadran. Nerijetko, danas morske plaže postaju poligon konfliktnih situacija koje često prate devastacije i uzurpacije obalnog prostora. Upravo zato morske plaže kao pomorsko dobro zasigurno zaslužuju jasno uređen pravni okvir kao izuzetno vrijedan gospodarski resurs koji je istovremeno u općoj upotrebi. Pravna sigurnost, jasni uvjeti upravljanja, korištenja, uređenja i održavanja i neposredne upotrebe svih, do zaključno ponašanja kupača, morskih plaža je imperativ. U protivnom i dalje ćemo imati nered. No ne smije se smetnuti s uma da je za mnoge, upravo nered na plažama najbolje rješenje. No ovaj osvrt je namjenjen drugima, onima koji žele red, koji žele jasan i transparentan sustav upravljanja i korištenja plaža. Da bi to imali obveza nam je stvoriti cjelovit i provediv zakonski okvir.

U ovom trenutku, po tko zna koji put u zadnjih 15-tak i više godina, u javnoj je raspravi Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a koja traje od početka prošle godine. Na početku godine, uvijek slušamao iste želje, a to je, da ćemo Zakon imati do konca tekuće godine i tako u nedogled. Odustaje se, jer se u startu olako shvaćaju otvorena i neriješena pitanja na pomorskom dobru i sva slojevitost ili međusobna ovisnost, često i pravna interdisciplinarnost ili isprepletensot pitanja koja treba rješiti. Ovo posebno imajući na umu da je pomorsko dobro, opće dobro, da se na njemu ne mogu stjecati stvarna prava, prava vlasništva i slično. Ali se zato trebaju razrješiti pitanja s naslova zakonitih ulaganja na pomorskom dobru, stečenih prava s naslova zakonitih ulaganja, zatečena neriješena imovinsko-pravna pitanja i legitimna očekivanja, koja su uostalom i ustavna prava. Prava, koja su vrlo često izjednačena sa pravima vlasništva ne smiju se ignorirati i stavljati pod tepih, što je do sada bio jedino kontinuitet u neriješavanju otvorenih pitanja iz područja koja je potrebno regulirati novim i cjelovitim zakonom. Cilj ovog rada ili osvrta tek su samo plaže duž obalnog i priobalnog dijela hrvatskog Jadrana. Plaže kao prirodni, prostorni, gospodarski, vrlo često i presudni turistički resurs i potencijal na kojem ovisi i najveći dio hrvatskog turizma kao vodeće gospodarske grane u našoj zemlji.

Ako smo sposobni ili prisiljeni radi dostignutih i očekivanih infrastrukturnih standarda, pravno regulirati cestovnu infrastrukturu tj. ceste i autoceste, magistrale, regionalne i lokalne ceste, puteve i putiće, staze i prilaze, onda moramo biti sposobni i regulirati i plaže kao prvorazredni i infrastrukturni i gospodarski potencijal ove zemlje. Zemlje, koja svoju budućnost u velikom zasniva na turizmu a samim time i na plažama.

Ključno pitanje koje prethodno ulazi u sferu stručne analize je pitanje preciznog definiranja samog pojma morskih plaža, njihovog razvrstavanja kao i modela upravljanja i korištenja.

Kroz optiku Ilirije d.d. kao odgovornog gospodarskog subjekta, i kroz svoje osobno iskustvo i svoje poznavanje ovog područja pomorskog dobra, i baveći se ovom temom i turističkim gospodarstvom preko trideset godina, ovim tekstom želim u najboljoj namjeri dati svoj doprinos u promišljanju budućeg zakonskog uređenja morskih plaža Republike Hrvatske, odnosno definiranju u osnovi vrsta morskih plaža u Republici Hrvatskoj.

Vrste (razvrstaj) morskih plaža u Republici Hrvatskoj

I. Plaže po prostornom položaju

1. Plaže u naseljenom mjestu, gradu ili naselju,

2. Plaže u izdvojenom građevinskom naselju, neposredno povezanom vlastitom izgrađenošću i infrastrukturom sa mjestom, gradom, naseljem,

3. Plaže u posebno izdvojenom građevinskom naselju, udaljenom od mjesta naselja ili grada koja nisu neposredno povezana sa mjestima, naseljima ili gradom (turistička naselja, kampovi i sl.),

4. Plaže kao dio netaknute (prirodne) morske obale, koje se nalaze na neizgrađenom dijelu morske obale (kakvih je 95% u Hrvatskoj), u naravi netaknuta obala.

II. Plaže po svom geomorfološkom obliku, odnosno uređenosti i izgrađenosti

1. Prirodne plaže, koje mogu biti:

  • prirodne plaže u naselju,
  • prirodne plaže u mjestu,
  • prirodne plaže u gradu,
  • prirodne plaže u izdvojenoj građevinskoj cjelini,
  • prirodne plaže u posebno izdvojenoj građevinskoj cjelini,
  • prirodne plaže na neizgrađenom dijelu morske obale.

2. Prirodne uređene morske plaže, koje mogu biti:

  • prirodne uređene morske plaže u naselju,
  • prirodne uređene morske plaže u mjestu,
  • prirodne uređene morske plaže u gradu,
  • prirodne uređene morske plaže u izdvojenoj građevinskoj cjelini,
  • prirodne uređene morske plaže u posebno izdvojenoj građevinskoj cjelini,
  • prirodne uređene morske plaže na neizgrađenom dijelu morske obale.

3. Izgrađene i uređene plaže, koje mogu biti:

  • izgrađene i uređene plaže u naselju,
  • izgrađene i uređene plaže u mjestu,
  • izgrađene i uređene plaže u gradu,
  • izgrađene i uređene plaže u izdvojenoj građevinskoj cjelini,
  • izgrađene i uređene plaže u posebno izdvojenoj građevinskoj cjelini.

III. Plaže po svojoj namjeni odnosno upotrebi ili korištenju

1. javne mjesne ili gradske plaže kojih može biti i nekoliko u mjestu, gradu ili naselju,

2. hotelske plaže neposredno ispred i uz hotele kao integrirani i jedinstveni-neodvojivi tehnološki dio hotelskih sadržaja,

3. turističke plaže u kampovima, kao integrirani dio tehnološke cijeline kampa,

4. hotelsko-turističke plaže u hotelsko-turističkim naseljima, kao izdvojene građevinske cijeline uz mjesto ili udaljeno od mjesta, naselja ili grada, odnosno u posebno izdvojenim građevinskim cijelinama,

5. plaže posebne namjene, npr: plaže za djecu, invalide, kućne ljubimce, izgrađene tradicijske objekte, izdvojene povijesne objekte, bolnice, rehabilitacijske centre kao i posebne tematske plaže,

6. prirodne plaže kao netaknuti i prirodni dijelovi morske obale,

7. prirodne plaže u zaštićenim područjima.

IV. Modeli upravljanja i korištenja morskih plaža

1. Javne mjesne - gradske plaže

Model upravljanja:

Plažama upravlja i redovno održava jedinica lokalna samouprava grad/općina na osnovu plana upravljanja.

Model korištenja:

Jedinica lokalne samouprave ili po njoj osnovano društvo ili uprava na koju prenosi svoje ovlasti.

Koncesija do 20 godina ili koncesijsko odobrenje (dozvola) do 5 godina daje grad/općina.

Ukoliko se radi o prirodnim plažama one se isključivo koriste na osnovu koncesijskih odobrenja.

2. Hotelske plaže integrirane u neodvojivu tehnološku cjelinu sa hotelskim sadržajima

Model upravljanja:

Plažama upravlja regionalna samouprava (županije).

Model korištenja:

Koncesije na zahtjev hotela daje regionalna samouprava do 20 god., maksimalno do 50 god. uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. U slučaju nepodnošenja zahtjeva regionalna samouprava provodi postupak davanja koncesije sukladno Zakonu o koncesijama.

3. Turističke plaže integrirane u neodvojivu tehnološku cjelinu sa sadržajima kampa

Model upravljanja:

Plažama upravlja regionalna samouprava (županije).

Model korištenja:

Koncesije na zahtjev kampa daje regionalna samouprava do 20 god.. U slučaju nepodnošenja zahtjeva regionalna samouprava provodi postupak davanja koncesije sukladno Zakonu o koncesijama.

4. Hotelsko-turističke plaže integrirane u tehnološku cjelinu sa hotelsko-turističkim naseljima

Model upravljanja:

Plažama upravlja regionalna samouprava (županije).

Model korištenja:

Koncesije na zahtjev za plažu hotelsko-turističkog naselja daje regionalna samouprava do 20 god., maksimalno do 50 god. uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske uvijek može dati koncesiju na zahtjev za plaže do 50 godina koja neposredno predstavlja tehnološku cjelinu sa hotelsko-turističkim naseljem od interesa i značaja za Republiku Hrvatsku.

U slučaju nepodnošenja zahtjeva provodi se postupak davanja koncesije sukladno Zakonu o koncesijama.

5. Plaže posebne namjene (plaže za djecu, invalide, kućne ljubimce, izgrađene tradicijske objekte, izdvojene povijesne objekte, bolnice, rehabilitacijske centre kao i posebne tematske plaže )

Model upravljanja:

Plažama upravlja regionalna samouprava (županija)

Model korištenja:

Kada plaža nije u gospodarskoj funkciji regionalna samouprava daje na zahtjev odobrenje za posebnu upotrebu u trajanju do 20 god.

Kada je plaža u gospodarskoj funkciji regionalna samouprava daje koncesiju u trajanju do 20 godina sukladno Zakonu o koncesijama.

6. Prirodne plaže kao netaknuti i prirodni dijelovi morske obale

Model upravljanja:

Plažama upravlja i redovno održava jedinica lokalne samouprave sukladno planu upravljanja.

Model korištenja :

Na prirodnim plažama mogu se pružati ugostiteljske usluge na osnovu koncesijskih odobrenja (dozvola ) koje daje jedinica lokalne samouprave u trajanju do 3 god. Usluge su mogu pružati u lako uklonjivom objektu površine do 12 m2. Korisnik dozvole dužan je cjelovitu prirodnu plažu redovno održavati.

7. Prirodne plaže u zaštićenim područjima

Model upravljanja:

Plažama upravlja i redovno održava pravna osoba koja upravlja zaštićenim područjem.

Model korištenja :

Koncesijska odobrenja (dozvole) daje pravna osoba koja upravlja zaštićenim područjem u trajanju 3 godine uz suglasnost osnivača.

 

Biograd na Moru, 11.veljače 2019. godine

Goran Ražnjević

Biografija

Arhiva tekstova gostiju portala

Istaknuta mišljenja

Olga JelčićMr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Nedopustivo nedonošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.