U fokusu struke
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
Mr.sc.Olga Jelčić, dipl.iur.
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-4445/2008 i U-I-2231/2009 od 4. listopada 2011. (Narodne novine 123/2011) pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom čl. 17., 34. i 118. st. 2. i 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/03, 141/06 i 38/09 – dalje ZPDML), te su u članku 118. ukinuti stavak 2. i stavak 3. u dijelu koji glasi: "te će Državno odvjetništvo postupiti sukladno stavku 2. ovoga članka."
Arhiva portala
Tražilica
Pravna priroda pomorskog dobra
- Detalji
- Autor: Branko Kundih
Dužina morske obale Republike Hrvatske iznosi 6278 km te uključuje obalnu liniju kopna i otoka.
Unutarnje morske vode i teritorijalno more se prostiru na površini od 31.479 km2, te sa 1185 otoka, hridi i grebena predstavljaju neprocjenjivo nacionalno bogatstvo.
U rimskom pravu Justinijanove Institutionis navode da zrak (aer), tekuća voda (aqua profluens), more (mare), morska obala (litus maris) su stvari koje nisu mogle biti predmetom individualnog vlasništva, već su bile na upotrebu sviju "res communes omnium".
Austrijski građanski zakonik 1811. (OGZ) u općeno ili javno dobro uključuje luke i morske obale koje su državljanima dane samo na uporabu.
Hrvatsko zakonodavstvo "pomorsko dobro" definira kao opće dobro koje se proteže na dio državnog teritorija na kopnu, unutarnje morske vode, teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje, te ima specifične pravne, funkcionalne i gospodarske karakteristike.
U pravnom kontinuitetu od ustroja zemljišnih knjiga na našim prostorima ne provodi se konzistentni upis prije pomorskog javnog, a danas općeg pomorskog dobra.
| Karakteristike | Upotreba - Korištenje |
| Pravni izvori - Komentar | |
