U fokusu struke
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
Mr.sc.Olga Jelčić, dipl.iur.
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-4445/2008 i U-I-2231/2009 od 4. listopada 2011. (Narodne novine 123/2011) pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom čl. 17., 34. i 118. st. 2. i 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/03, 141/06 i 38/09 – dalje ZPDML), te su u članku 118. ukinuti stavak 2. i stavak 3. u dijelu koji glasi: "te će Državno odvjetništvo postupiti sukladno stavku 2. ovoga članka."
Arhiva portala
Tražilica
Planiranje i projektiranje lučkih terminala
- Detalji
- Autor: Čedomir Dundović
Lučko planiranje
Pojam, zadaća i značajke lučkog planiranja
Planiranje je aktivnost kojom se unaprijed zacrtavaju zadaci koje treba ostvariti u budućem razdoblju.
Planiranje - uključuje akcije koje treba poduzeti, sredstva sa kojima se raspolaže, nositelje i načine za ostvarenje utvrđenih zadataka na optimalan način i uz najpovoljnije ekonomske rezultate.
Zadatak planiranja je da na osnovu raspoloživih informacija i procjene uvjeta poslovanja u budućnosti izabere između više mogućih varijanti onu koja je najpovoljnija.
Projektno planiranje prometa je usredotočeno na planiranje izdvojenih dijelova prometnog sustava i podrazumijeva planiranje na razini projekta. To su najčešće dijelovi prometne mreže i pojedini terminalni objekti.
Strateška prometna promišljanja razvoja Republike Hrvatske
- Detalji
- Autor: Ivan Miloš
Prof. dr. sc. Ivan Miloš, voditelj međunarodnog projektra “INTERIM” čiju je izradu financirala Europska komisija s nepovratnim sredstvima po posebnom ugovoru, Rijeka, svibanj 2010.
Uvodne napomene
Iz svakodnevnog života i sredstava javnog priopćavanja nije teško utvrditi da se Republika Hrvatska sve više sukobljava sa sve težom prometno-gospodarskom i moralnom krizom.
Bez ambicija da se pokuša, na bilo koji način, opravdati aktualno stanje u Hrvatskoj, drži se važnim naglasiti slijedeće:
- Glavnina problema proizlazi iz tzv. "Tranzicijskih bolesti", koje se mogu smatrati gotovo neizbježnim pa ih sada treba liječiti.
- Razina hrvatske krize je značajno veća od javnih priopćenja ekonomista i političara, jer Hrvatska nije, od 1991. do danas niti jednog trenutka živjela od svoga rada nego od korištenja tuđe akumulacije, koja se koristi na različite načine, pa je stvorena užasna percepcija da se može solidno živjeti bez puno rada i odricanja.2010-05-11
- Sada se izvori, tuđe akumulacije, brzo smanjuju i zatvaraju, a povratak dugova ne može odgađati pa se konačno Hrvatska mora pomiriti sa činjenicom da sama počne živjeti od svoga rada, što nije lako.
- Za izlazak iz krize država se ne može više zaduživati kako bi pristupila realizaciji svojih strateških programa i projekata, koje još nije niti postavila – odabrala, pa ne može ni započeti njihovu realizaciju.
