Dokumenti prostornog uređenja

Detalji

Autor: Jasminka Pilar, Urbanistica d.o.o.

Općenito

Dokumenti prostornog uređenja donose se na državnoj razini te kao prostorni planovi na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

Dokumenti prostornog uređenja državne razine su Strategija prostornog razvoja, Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i prostorni planovi područja posebnih obilježja. Dokumenti prostornog uređenja područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba te prostorni plan područja posebnih obilježja (ako je obveza njegove izrade propisana tim planovima). Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja velikoga grada / grada / općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.

Odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) utvrđena je mogućnost da se dokumenti prostornog uređenja različite razine mogu se izrađivati i donositi istodobno, što može značajno uštedjeti vrijeme i financijska sredstva. Također, Zakon je omogućio i donošenje zajedničkih dokumenata prostornog uređenja.

Zakon je odredio i područja od posebnog interesa za Državu, a to su zaštićeno obalno područje mora, zaštićene prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline. O zaštićenom obalnom području mora biti će riječ iza dijela teksta o dokumentima prostornog uređenja.

Vrste dokumenata prostornog uređenja

S obzirom na namjenu dokumenti prostornog uređenja su:

• strateški: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikoga grada / grada / općine,
• provedbeni: urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.

Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora.

A) Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti Države
Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru, a donosi je Hrvatski sabor. Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, čije se izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose obvezno svakih osam godina na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije i određuje temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina. Donosi ga Sabor, a Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa. Izmjene i dopune, odnosno novi Program može se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru.

Program prostornog uređenja RH	Strategija prostornog razvoja RH

Prostorni plan područja posebnih obilježja

Prostorni plan područja posebnih obilježja, uz poštivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa, uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode, razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora. Donosi ga Hrvatski sabor ili županijska skupština.

B) Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti županije i Grada Zagreba
Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba

Prostorni plan županije razrađuje ciljeve prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje prostora, prostorni razvoj i zaštitu prostora županije. Sastavni dio prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba može biti i prostorni plan područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti županijske, odnosno Gradske razine određene prema posebnom zakonu.

Ovdje je bitno naglasiti da prostorni plan županije određuje, među ostalim, i područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja, i to na način da određuje položaj, veličinu, vrstu te najveći dopušteni kapacitet svake pojedine zone ugostiteljsko – turističke namjene na području županije. Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko – turističke namjene dijele se na:

• ((T1) – za hotele s najmanje 70% i vile s najviše 30% smještajnog kapaciteta,
• (T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati najmanje 30% i vile najviše 70% smještajnog kapaciteta,
• (T3) – autokamp i kamp.

U prostornom planu županije se određuju i područja druge namjene izvan naselja (položaj, vrsta te najveći kapacitet i vrsta) i smjernice za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te namjene i to:

• luke nautičkog turizma,
• sportske namjene,
• područja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.

U prostornom planu županije mogu se odrediti nova izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene samo ako su postojeća područja te namjene izgrađena 80% i više svoje površine.

PPŽ Istarske županije	PPPPO Tramuntana, Cres

C) Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti velikog grada, grada ili općine
Prostorni plan uređenja velikog grada / grada / općine

Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području velikog grada, grada ili općine.

PPUO Malinska-Dubašnica

Izrađuje se u mj. 1: 25000, sa prikazom građevinskih područja na katastarskoj podlozi u mj. 1:5000, a određuje:

• osnovu naseljenosti uključivo površine naselja, urbanu obnovu postojećih izgrađenih područja te sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih područja,
• razmještaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog uređenja,
• osnovu s prikazom poljoprivrednih i šumskih zemljišta, vodnih izvora i vodnogospodarskih sustava, područja mineralnih sirovina, prirodnih i kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroženih područja,
• osnovu javne, komunalne i druge infrastrukture,
• zahvate u prostoru lokalnog značenja,
• uvjete za provedbu prostornog plana s granicama građevinskih područja.

Urbanistički plan uređenja

Urbanistički plan uređenja može se izrađivati u mj. 1: 5000, 1:2000 ili 1: 1000, a detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja.

Za neizgrađene i neuređene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena i neuređena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu obvezno se donosi urbanistički plan uređenja ili detaljni plan uređenja. Na području za koje je donesen urbanistički plan uređenja ne može se donijeti detaljni plan uređenja niti određivati obveza njegova donošenja, osim u svrhu provođenja urbane komasacije.

Ovdje treba napomenuti da prema odredbama Zakona neizgrađeni dio građevinskog područja čini jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2.

UPU Crikvenica centar

Urbanistički plan uređenja može se financirati i iz drugih izvora, ne samo iz proračuna jedinica lokalne samouprave, pri čemu je važno naglasiti da je nositelj izrade uvijek jedinica lokalne samouprave koja i provodi kompletnu proceduru.

Detaljni plan uređenja

Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na javnu, komunalnu i drugu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti. Detaljni plan uređenja donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je određeno provoditi urbanu komasaciju.

Detaljni plan uređenja izrađuje se u mj. 1:1000. Kao i kod urbanističkog plana uređenja, detaljni plan može se financirati i iz drugih izvora, uz jedinicu lokalne samouprave kao nositelja izrade.

Detaljni plan uređenja Haludovo, Malinska

Postupak izrade i donošenja prostornog plana

A) Odluka o izradi prostornog plana

Izrada novog, odnosno izmjena i dopuna postojećeg prostornog plana započinje odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne (općina, grad) i regionalne samouprave (županija), te se objavljuje u Narodnim novinama, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Odluka sadrži pravnu osnovu, razloge izrade plana, obuhvat, ocjenu stanja, ciljeve i programska polazišta, popis stručnih podloga, način pribavljanja stručnih rješenja, vrstu i način pribavljanja katastarskih i geodetskih podloga, popis tijela i osoba određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve iz područja svog djelokruga, rok izrade prostornog plana, vrijeme zabrane izdavanja akata za građenje, te izvore financiranja izrade prostornog plana.

Odlukom o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja može se odrediti uži ili širi obuhvat tog dokumenta od obuhvata određenog dokumentom prostornog uređenja šireg područja te se može odrediti obuhvat provedbenog dokumenta prostornog uređenja i za područje za koje obuhvat nije određen dokumentom prostornog uređenja.

B) Prethodna rasprava

U tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana nositelj izrade provodi jednu ili više prethodnih rasprava, u svrhu pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva, o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu prostornog plana. Predhodna rasprava se ne provodi u postupku izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja (urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja).

Prethodna rasprava ne provodi se u postupku ciljane izmjene i dopune prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba i prostornog plana uređenja velikog grada, grada ili općine ako je to određeno odlukom o izradi prostornog plana te u postupku zasebnog stavljanja izvan snage prostornog plana.

U prethodnoj raspravi sudjeluju nadležna tijela i osobe određene posebnim propisima, te drugi sudionici određeni odlukom o izradi prostornog plana. Tijela i osobe koje sudjeluju u prethodnoj raspravi dužne su nositelju izrade svoja mišljenja, smjernice i preporuke dostaviti najkasnije petnaest dana od dana održavanja prethodne rasprave. Ako to ne učine, smatra se da je mišljenje dano, odnosno da nema smjernica niti preporuka.

C) Javna rasprava i javni uvid

O prijedlogu prostornog plana nositelj izrade provodi javnu raspravu. Iznimno, postupak javne rasprave ne provodi se u slučaju kada se prostorni plan usklađuje s propisima donesenim nakon donošenja tog prostornog plana i zbog nezakonitosti i/ili nepravilnosti čija je nužnost otklanjanja utvrđena u rješenju urbanističkog inspektora.

Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu u službenom glasilu i u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobičajen način javnog priopćavanja, te na web-stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Ministarstva najmanje osam dana prije početka javne rasprave. Također, nositelj izrade obvezno dostavlja i posebnu pisanu obavijest o javnoj raspravi tijelima i osobama određenim posebnim propisima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne), mjesnim odborima, gradskim četvrtima kao i vlasnicima upisanim u zemljišne knjige i katastar na području za koje se izrađuje detaljni plan uređenja u svrhu provedbe urbane komasacije.

Nakon objave javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid. Javni uvid u prijedlog prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba traje šezdeset dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje trideset dana. Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana traje najmanje osam dana, ali ne dulje od petnaest dana.

Za vrijeme javnog uvida nositelj izrade organizira jedno ili više javnih izlaganja radi obrazloženja rješenja, smjernica i mjera, odnosno razloga za stavljanje izvan snage prostornog plana, koje daju nositelj izrade, odgovorni voditelj i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana.

Građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na način da imaju pravo pristupa na javni uvid u prijedlog prostornog plana, postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja, usmeno ili u pisanom obliku, upisuju primjedbe u knjigu primjedbi te upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku određenom u objavi o javnoj raspravi. Sve prijedloge i primjedbe koje su dali sudionici u javnoj raspravi obrađuju se u izvješću o javnoj raspravi, koje uz ostalo sadrži i obrazloženja o očitovanjima, prijedlozima i primjedbama sudionika u javnoj raspravi koji nisu prihvaćeni ili su djelomično prihvaćeni.

Ovdje je važno naglasiti novinu Zakona, koji je nedvojbeno utvrdio potrebu ponavljanja javne rasprave u slučaju da se prijedlog prostornog plana na temelju prihvaćenih očitovanja, mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi tako promijeni, da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana ili kada se promjeni granica građevinskog područja ili kada se promjenom utječe na vlasničke odnose. Ponovna javna rasprava može se provoditi najviše dva puta, nakon čega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.

D) Nacrt konačnog prijedloga prostornog plana

Nakon javne rasprave nositelj izrade izrađuje nacrt konačnog prijedloga prostornog plana i dostavlja se tijelima i osobama određenim posebnim propisima radi davanja mišljenja. Rok za davanje mišljenja je trideset dana. Ako tijelo i/ili osoba određeni posebnim propisom ne dostavi mišljenje u tom roku, smatrat će se da je mišljenje dano, odnosno da to tijelo i/ili osoba nema primjedbi.

E) Konačni prijedlog prostornog plana

Nositelj izrade plana, na temelju nacrta konačnog prijedloga prostornog plana, izvješća o javnoj raspravi i prikupljenih mišljenja, utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana.Prije donošenja prostornog plana županije odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja posebnih obilježja, te provedbenog dokumenta prostornog uređenja za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, unutar zaštićenog obalnog područja mora ili čiji se dio nalazi unutar tog područja, nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prije donošenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja za građevinsko područje naselja unutar zaštićenog obalnog područja mora ili čiji se dio nalazi unutar tog područja, nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost župana, odnosno tijela koje on ovlasti. Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u roku od šest mjeseci od završetka javne rasprave ne donese prostorni plan, javna rasprava se mora ponoviti.

F) Donošenje prostornog plana

Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi.

Odluka o donošenju, odnosno o donošenju izmjena i/ili dopuna dokumenta prostornog uređenja objavljuje se u „Narodnim novinama“, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je donosi.

Zaključno

Budući investitor odnosno potencijalni ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru ne treba znati sve iznesene zakonske odrednice vezane uz postupak donošenja prostornih planova. Iznesene činjenice ilustriraju složenost i dugotrajnost tog postupka. Međutim, za investitora je bitno utvrditi je li budući zahvat na pomorskom dobru predviđen važećim prostornim planom.

Zaštićeno obalno područje mora

Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) utvrđeno je kao područje od posebnog interesa za Državu. Granice ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama. Ovdje napominjemo da je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji obalna crta definirana kao crta plimnog vala na obali, pa možemo konstatirati da postoje značajne neusklađenosti u definiranju tog pojma u različitim propisima.

Bitno je naglasiti da se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja unutar ZOP - a može izdati lokacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja.

Ograničenja zahvata u prostoru ZOP-a

U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za:

• istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina (osim za istraživanje i iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin), mineralne i geotermalne vode, iskorištavanje tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otocima površine do 5.0 ha i godišnje proizvodnje do 5.000 m3 te arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču),
• iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,
• skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,
• uzgoj plave ribe,
• vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), osim za:
  • građevinu za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 i na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m, ako se nalazi na području otoka izvan 1.000 m od obalne crte,
  • građevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 100 m, odnosno 50 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske (bruto) površine,
• privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,
• sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Za zahvate na pomorskom dobru vrlo je bitna slijedeća odrednica Zakona:

- u građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju (popis tih naselja utvrdilo je nadležno Ministarstvo), odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene u ZOP-u

Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

• smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,
• smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,
• smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,
• vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,
• gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,
• izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8 (ovo se ne odnosi na zone ugostiteljsko – turističke namjene unutar naselja, za koje su uvjeti propisani prostorni planom uređenja velikog grada, grada ili općine, već samo na zone izvan naselja),
• min. 40% površine svake građevne čestice urediti kao parkovne nasade i prirodno zelenilo,
• odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,
• površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelova obale,
• broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica. Ovdje također nailazimo na neusklađenost zakonskih propisa kojima se definiraju privezišta.

U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:

• ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja,
• smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu.

Luka nautičkog turizma u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja može se prostornim planom županije proširiti ili planirati nova s površinom akvatorija od najviše 10 ha. U luci nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovački, uslužni, športski i rekreacijski sadržaji.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

• ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja,
• najmanje 60% površine tog građevinskog područja bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,
• igralište za golf bude udaljeno od obalne crte najmanje 25 m.

Rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih Zakonom.

Morske plaže

U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža.

Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja.