Sigurnost na moru

Detalji

Autor: Robert Mohović

Uvodno razmatranje

Povećanjem prometa brodova (posebno brodova s opasnim i štetnim teretima) raste i mogućnost pojave akcidentnih situacija. Uvođenjem mjera sigurnosti plovidbe i maritimne sigurnosti uopće moguće je značajno smanjiti rizik akcidenata. Potpuna sigurnost nije moguća, ali je moguće definirati prihvatljiv rizik, te metodama upravljanja pomorskim rizikom (Maritime Risk Management) utvrditi potrebne mjere sigurnosti. Razvoj i primjena ovih metoda od neprocjenjiva je značaja za razvoj sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša uopće.

Kako bi se omogućio razvoj RH uz istovremenu zaštitu Jadrana potrebno je sve daljnje korake temeljiti na načelima održivog razvoja stoga novim sadržajima na obali valja pristupiti uvažavajući načela upravljanja obalnim područjem (Coastal Zone Management).

Pomorski promet (trenutni i budući) valja sagledati sa stanovišta upravljanja pomorskim rizicima, a u tom smislu najznačajnije su maritimno-nautičke mjere koje valja uspostaviti tijekom plovidbe Jadranom, prilaznim plovnim putovima luci te tijekom manevriranja i boravka broda na mjestu priveza. Pritom valja analizirati i ocijeniti međudjelovanje bitnih čimbenika u dinamičkom okruženju te ocijeniti njihov utjecaj na opću razinu sigurnosti i zaštitu morskog okoliša. Potom valja definirati mjere maritimne sigurnosti koje su nužne za povećanje stupnja sigurnosti, a time i smanjenje pomorskog rizika na najmanju moguću mjeru.

Maritimne studije i elaborati maritimne sigurnosti

Upravo izrada maritimnih studija odnosno raznih elaborata maritimne sigurnosti je na tom tragu. Pritom se one mogu koristiti pri planiranju i izradi idejnih rješenja izgradnje luka, dijelova luka odnosno izdvojenih terminala ili pak kada su projekti gotovi da bi se definirale konkretne mjere maritimne sigurnosti.

Maritimne studije i elaborati u principu sadrže opise i analize obilježja plovidbenog područja (posebno navigacijska), analize meteoroloških i oceanoloških obilježja područja, analize tehničko-tehnoloških obilježja brodova koji se namjeravaju prihvaćati na pristanu te analizu samoga zahvata. Ove analize rezultiraju definiranjem utjecajnih čimbenika značajnih za utvrđivanje stupnja maritimne sigurnosti pojedinog zahvata kao i utjecaj zahvata na pomorski promet. Nakon iscrpne analize svih elemenata i čimbenika koji utječu na maritimnu sigurnost na razmatranom području definiraju se mjere maritimne sigurnosti koje valja uzeti u obzir pri projektiranju, definiranju uobičajenih postupanja kao i kasnijem upravljanju lukom ili terminalom tijekom eksploatacije.

Maritimna sigurnost brodova u luci

Pri planiranju i projektiranju luka ili terminala kao i prilikom njihove kasnije eksploataciji potrebno je procijeniti osnovne čimbenike koji određuju razinu maritimne sigurnosti brodova u toj luci. Plovidba kao i postupci tijekom manevra priveza i odveza te boravka brodova na mjestu priveza mora osigurati dovoljan stupanj sigurnosti brodovima, drugim plovnim jedinicama i lučkim građevinama. U tom pogledu nužno je analizirati elemente prilaznog plovidbenog područja i akvatorija pristana značajnih za maritimnu sigurnost kao što su širina ulaza u luku, područje zaustavljanja plovila, plovni put unutar luke, područje za okretanje plovila, dubine na prilaznom plovnom putu i u luci, navigacijske oznake, itd. te procijeniti utjecaj vanjskih sila koje djeluju na brod tijekom uplovljavanja, pristajanja i priveza, manevra odveza i isplovljenja kao i tijekom njegovog boravka na mjestu priveza.

Posebno je važno analizirati i obilježja samog pristana i njegove opreme. Naime, izvedba i oprema pristana moraju omogućiti siguran prihvat i boravak broda i ljudi te omogućiti siguran prekrcaj tereta i/ili putnika. To se ponajprije odnosi na preuzimanje svih sila koje su posljedica boravka ili kretanja broda odnosno sila koje na brod djeluju tijekom manevra i boravka broda uz obalu. Sa stajališta maritimne sigurnosti značajni čimbenici su dimenzije i konstrukcijska rješenja pristana kao i obilježja bokobrana (u prvom redu energija apsorpcije i sila reakcije) i obilježja priveznih bitvi (u prvom redu oblik i prekidno opterećenje).

Osim zadovoljavanja načela maritimne sigurnosti broda tijekom njegova boravka na mjestu priveza treba zadovoljiti zahtjeve sa stanovišta učinkovitosti prekrcajnih operacija. Stoga je nužno odrediti utjecaj vanjskih sila koje djeluju na brod odnosno na njegovo gibanje na mjestu priveza posebno i tijekom izvođenja prekrcajnih operacija. Valja naglasiti da su ograničenja u pogledu učinkovitosti prekrcajnih operacija stroža od onih sa stanovišta maritimne sigurnosti broda tijekom njegova boravka na mjestu priveza.

Poseban dio studije je dio u kojem se analiziraju i definiraju mjere sigurnosti u pogledu potrebnih navigacijskih oznaka i načina plovidbe te manevriranja i boravka brodova na mjestu priveza. Pritom je posebno značajan način i metodologija utvrđivanja graničnih uvjeta.

U posljednjem dijelu maritimnih studija ili elaborata analiziraju se moguće izvanredne okolnosti te se definiranju postupanja u slučaju njihova izbijanja. Izvanrednim okolnostima smatraju se nepovoljne vremenske prilike, požar, eksplozija, nasukanje, sudar ili udar, prodor vode i potonuće, otkazivanje porivnog stroja, onečišćenje mora, ozljeđivanja člana posade ili putnika i sl.

Na samom kraju valja istaknuti i zakonsku obvezu izrade maritimne studije sukladno članku 5. Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04).

Članak 5.

Svaka novoizgrađena luka, dio luke ili pojedino mjesto pristajanja ili priveza treba prije izrade glavnog projekta, odnosno prije početka korištenja luke, ukoliko glavni projekt nije potreban, mora imati maritimnu studiju prihvaćenu i potvrđenu od nadležne lučke kapetanije.

Maritimna studija treba obuhvaćati najmanje navigacijska i meteorološko-oceanografska obilježja akvatorija, tehničko-tehnološka obilježja obale i plovnih objekata koji će uplovljavati, mjere maritimne sigurnosti tijekom manevriranja i boravka plovila na mjestu priveza, te postupke u izvanrednim okolnostima.

Maritimnu studiju iz stavka 1. ovog članka moraju izraditi i postojeće luke ili dijelovi luka ako se rekonstruiraju ili se mijenja njihova namjena odnosno vrsta i veličina plovnih objekata koji će uplovljavati ili ako to zahtijeva nadležna lučka kapetanija.

Propisi

Propisi koji se izravno ili posredno odnose na sigurnost plovidbe i zaštitu morskog okoliša, a o kojima valja voditi računa pri projektiranju kao o kasnijoj eksploataciji luke ili terminala

U nastavku teksta prikazani su relevantni nacionalni zakonski i podzakonski akti koje valja uzeti u obzir pri projektiranju kao i kasnijoj eksploataciji luke/terminala, a koji se izravno ili posredno odnose na sigurnost plovidbe i zaštitu morskog okoliša kao i neke druge aspekte izgradnje i korištenja luke/terminala. Osim toga spomenuti su i relevantni međunarodni propisi koji se odnose na sigurnost brodova i sprečavanje onečišćenja morskog okoliša s brodova.

1. Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07).

Predstavlja lex specialis u odnosu na ostale propise. Pomorski zakonik objedinio je sve propise koji se odnose na uređenje morskih i podmorskih prostora Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe, zaštitu morskog okoliša, ugovorne i druge obvezne odnose koji se odnose na brodove, ograničenje brodareve odgovornosti te na ovrhu i osiguranje na brodovima. Za potrebe projektiranja luka ili terminala posebno su bitne odredbe sadržane u Trećem dijelu koji nosi naslov Sigurnost plovidbe. Dio treći dalje se dijeli na devet glava: Glava I. Zajedničke odredbe, Glava II. Plovni putovi, Glava III. Luke, Glava IV. Plovidba i peljarenje, Glava V. Brod, Glava VI. Plutajući objekt i nepomični odobalni objekt, Glava VII. Brodica i jahta, Glava VIII. Posada broda, Glava IX. Inspekcijski nadzor. Na ovom mjestu dovoljno je istaknuti temeljnu odredbu kojom se definira sam pojam sigurnosti plovidbe, a koja je sadržana u članku 47. Pomorskog zakonika:

"Sigurnost plovidbe uređena ovim Zakonikom odnosi se:

1. na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, luke, pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na moru,
2. na nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika."

2. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04,141/06, 38/09)

Ovim se Zakonom uređuje pravni status pomorskog dobra, utvrđivanje njegovih granica, upravljanje i zaštita pomorskog dobra, upotreba i korištenje, razvrstaj morskih luka, lučko područje, osnivanje lučkih uprava, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnja i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, te bitna pitanja o redu u morskim lukama.

Po pitanju sigurnosti plovidbe posebno je značajna odredba članka 50. Zakona kojom se definiraju djelatnosti lučke uprave odnosno koncesionara luke posebne namjene. Tako u st. 1. t. 4. navedenog članka stoji da lučka uprava odnosno koncesionar osigurava trajno i nesmetano obavljanje lučkog prometa, tehničko-tehnološkog jedinstva i sigurnost plovidbe.

3. Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN 90/05, 10/08, 155/08)

Sadrži detaljne odredbe o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama kao i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda te o određivanju granice plovidbe brodova i brodica izvan luka. Pravilnikom se definiraju postupci i mjere koje se moraju poduzeti kako na strani broda tako i na strani luke prilikom dolaska i odlaska broda te za vrijeme samog boravka broda u luci. Kriterij sigurnosti plovidbe proteže se kroz brojne odredbe.

Člankom 62. ovog Pravilnika propisano je da sve luke otvorene za javni promet kao i luke posebne namjene moraju izraditi i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta kako je to definirano člankom 3. toč. 7. Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke.

U navedenoj odredbi stoji da luka mora imati objavljen na oglasnoj ploči plan lokacija prihvatnih postrojenja s opisom vrste otpada i ostataka tereta s brodova koji se mogu prihvatiti, te uputom o načinu upotrebe prihvatnih postrojenja, listom ponuđenih operatera i usluga, opisom procedure za iskrcaj, te procedure za izvještavanje sukladno Dodatku 1. Uredbe.

4. Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe (NN 127/05, 38/08)

Nadležna tijela provjeravaju da li brodovi i drugi plovni objekti ispunjavaju postavljene im sigurnosne standarde. Navedeni Pravilnik sadrži odredbe kojima se utvrđuje način i postupci provođenja inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe, zaštite morskog okoliša te životnih i radnih uvjeta članova posade na brodovima.

5. Pravilnik o oznakama i načinu označavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (NN 50/07)

Da bi se osigurala potrebna razina sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH potrebno je graditi i održavati objekte pomorske signalizacije te obavljati poslove održavanja i uređenja pomorskih plovnih putova. U plovidbi se moraju primjenjivati propisana pravila plovidbe te propisani signali i oznake koji moraju udovoljiti zahtjevima sigurne i uredne plovidbe. Oznake na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske propisane su upravo navedenim Pravilnikom.

6. Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04)

Ovom se Uredbom uređuju uvjeti kojima moraju udovoljavati luke kako bi se omogućilo sigurno uplovljavanje, privezivanje, sidrenje i boravak plovnih objekata, kao i zaštita mora od onečišćenja s brodova.

Člankom 3. propisano je da luka, između ostalog, mora imati i objekte sigurnosti plovidbe. Sukladno članku 5. ove Uredbe prije odnosno tijekom izrade glavnog projekta valja izraditi cjelovitu maritimnu studiju o uvjetima koje moraju udovoljavati luke s maritimnog stanovišta.

7. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN 92/08)

Iako Plan intervencija izravno ne regulira pitanje sigurnosti plovidbe i provedbu sigurnosnih standarda već predstavlja dokument održivog razvitka i zaštite okoliša kojim se utvrđuju postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša, interesantan je u toj mjeri što se temeljem njega može zatražiti od nadležnog tijela donošenje odluke o zabrani plovidbe određenim (onečišćenim) područjem, a posljedično se moraju redefinirati i uvjeti sigurne plovidbe.

8. Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama NN 51/05.

Ovim Pravilnikom propisuje se rukovanje opasnim tvarima u lukama, uvjeti i način pod kojima će se obavljati prijevoz, ukrcavanje i iskrcavanje opasnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja širenja isteklih ulja.

Posebno su značajne odredbe iz Glave VII. Sigurnosne mjere za rukovanje plinovima koji se prevoze posebno građenim brodovima. Tim odredbama propisuju se posebni uvjeti kojima moraju udovoljavati luke odnosno određena područja luke namijenjena za rukovanje plinovima.

Dakle, kad govorimo o ispunjenju standarda sigurnosti plovidbe, treba uzeti u obzir čitav spektar zakonskih, podzakonskih i autonomnih akata koji mogu utjecati i utječu, izravno ili posredno na sigurnost plovidbe i zaštitu morskog okoliša, a koje valja implementirati već u fazi projektiranja luke ili terminala.

Međunarodni propisi koji se odnose na sigurnost brodova i sprečavanje onečišćenja morskog okoliša s brodova, a čije odredbe treba imati u vidu pri projektiranju luka ili terminala su sljedeće:

• Međunarodne konvencije o sigurnosti ljudskih života na moru, 1974. (SOLAS 74),
• Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja mora s brodova 1973/78. (MARPOL 73/78),
• Međunarodne konvencije o teretnim vodenim linijama, 1966. (LOADLINE 1966),
• Međunarodne konvencije o baždarenju, 1969. (TONNAGE 1969),
• Konvencija o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru.

Osim ovdje spomenutih osnovnih Međunarodni propisa posebno je uzeti u obzir i zahtjeve iz preporuka Međunarodne pomorske organizacije (IMO) te niza međunarodnih priručnika koji tretiraju predmetnu problematiku.