Zakonska rješenja

Detalji

Autor: Branko Kundih

Zakonska definicija

Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03) pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne regionalne samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Pod upravljanjem pomorskim dobrom se podrazumijeva:

1. održavanje i unapređenje pomorskog dobra u općoj upotrebi,
2. briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi,
3. posebna upotreba ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja.

Zakon u odnosu na Pomorski zakonik iz 1994. godine daje jedinicama lokalne samouprave veća prava ali i obveze u postupku upravljanja i gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Tako je Zakon propisao da o pomorskom dobru u općoj upotrebi, koje se nalazi na području općine/grada, brigu o zaštiti i održavanju vodi jedinica lokalne samouprave.

U situaciji izrazite teritorijalne usitnjenosti za jedinice lokalne samouprave takvo rješenje nije optimalno, posebno iz razloga što se teret održavanja pomorskog dobra ne dijeli ravnomjerno. U cjelini upitna je sposobnost malih općina da redovno upravljaju pomorskim dobrom.

Redovno i izvanredno upravljanje pomorskim dobrom

Zakon propisuje da upravljanje pomorskim dobrom može biti redovno koje se obavlja sukladno godišnjem planu i izvanredno upravljanje.

• Redovno upravljanje pomorskim dobrom smatra se briga o zaštiti i održavanju pomorskog dobra u općoj upotrebi.
• Izvanredno upravljanje obuhvaća sanaciju pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed izvanrednih događaja i izrada prijedloga granice pomorskog dobra i njezina provedba.

O redovnom upravljanju pomorskim dobrom vode brigu jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, dok o izvanrednom upravljanju vode brigu jedinice regionalne samouprave odnosno županije.

Republika Hrvatska koja ima izvornu vlast i koja daje osobitu zaštitu pomorskom dobru, ne sudjeluje u postupku redovnog i izvanrednog održavanja. Cjelovita obveza održavanja pomorskog dobra i sanacija Zakonom su preneseni na jedinice lokalne samouprave, dok se istovremeno značajna sredstva ostvarena na pomorskom dobru uplaćuju u korist državnog proračuna.

Prirodna plaža u općoj upotrebi - redovno održavanje provodi grad/općina.

Sukob nadležnosti

U postupku upravljanja pomorskim dobrom postoji realna mogućnost sukoba nadležnosti između jedinica regionalne samouprave - županija i jedinica lokalne samouprave gradova/općina.

Izvanredno upravljanje pomorskim dobrom je u nadležnosti županije, a obuhvaća sanaciju pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed izvanrednih događaja. Zakon nije dovoljno precizno normirao redovno održavanje koje je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i izvanredno održavanje u nadležnosti županija.

Postavlja se pitanje, ako dođe do urušavanja potpornog zida ili izgrađenog obalnog objekta u općoj upotrebi izvan granice lučkog sustava, da li je šteta nastala kao posljedica neredovitog održavanja ili kao posljedica izvanrednog događaja. Posebno pravno pitanje u takvim okolnostima je odgovornost za eventualnu povredu ili gubitak ljudskih života.

Sredstva za upravljanje pomorskim dobrom

Sredstva za upravljanje pomorskim dobrom uključuju:

• sredstva od naknada za koncesije i naknada za koncesijsko odobrenje,
• sredstva od naknada koje za upotrebu pomorskog dobra plaćaju vlasnici brodica i jahti, upisanih u očevidnik brodica, odnosno upisnik jahti,
• naknade od šteta nastalih onečišćenjem pomorskog dobra,
• sredstva koja se osiguravaju u proračunu županije i grada/općine, za pomorsko dobro na njihovom području.

Naknade za koncesiju

Naknade ostvarene od koncesijskih odobrenja prihod su proračuna gradova i općina, dok se ugovoreni iznos naknade za koncesiju uplaćuje:

• jedna trećina u korist državnog proračuna,
• druga trećina u korist proračuna županije,
• treća trećina u korist grada ili općine.

Osim jedne trećine ugovorenog iznosa svih koncesijskih naknada, u državni proračun se uplaćuje i naknada šteta nastalih onečišćenjem pomorskog dobra.

Zakonskim rješenjem djelomično se decentraliziraju poslovi upravljanja održavanja i zaštite pomorskog dobra, ali nisu osigurana dovoljna izvorna i namjenska sredstva za izvršavanje propisanih zakonskih obveza. Istovremeno značajna sredstva ostvarena na pomorskom dobru predstavljaju prihod državnog proračuna Republike Hrvatske i nisu u funkciji održavanja i zaštite pomorskog dobra.

Granice pomorskog dobra

Sporna je odredba koja pod izvanredno upravljanje pomorskim dobrom uključuje odnosno smatra izradu prijedloga granice pomorskog dobra i njezinu provedbu.

Sukladno Uredbi o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (N.N.8/04.) prijedlog granice pomorskog dobra izrađuje se na temelju godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom. Zato u čitavom postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra ne vidim niti jedan element koji bi upućivao da se radi o izvanrednom upravljanju. Upravo suprotno.

Evidentno je da je postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra planirana kontinuirana aktivnost i ima sve elemente redovnog upravljanja.

Neprihvatljivo je zakonsko rješenje kojim se troškovi postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra kao izvanredno upravljanje prenosi na županiju, dok granicu pomorskog dobra rješenjem u upravnom postupku donosi Povjerenstvo Ministarstva.

Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom

Kako je izneseno, o redovnom upravljanju pomorskim dobrom u općoj upotrebi vode brigu gradovi i općine. Redovno upravljanje pomorskim dobrom obavlja se sukladno godišnjem planu upravljanja, a prije svega uključuje održavanje pomorskog dobra i brigu o zaštiti pomorskog dobra.

Nadležna gradska/općinska skupština utvrdit će i donijeti godišnji plan upravljanja za svaku godinu najkasnije do 1. prosinca tekuće godine.

Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom mora biti usklađen sa županijskim godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom, u pogledu plana koncesioniranja i davanja koncesijskih odobrenja, o čemu nadležno tijelo u županiji daje potvrdu.