Blagdaske čestitke - Portal Pomorsko dobro

Turizam danas predstavlja perjanicu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te sa svojih 20 posto udjela u BDP-u je jedna od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.

Kako bi se osigurala konkurentnost i izvrsnost hrvatskog turističkog proizvoda na globalnom svjetskom tržištu, nužno je definirati jasni pravni okvir poslovanja sa transparentnim pravilima igre. Pravna i ekonomska sigurnost prema našem mišljenju nemaju alternative.

Kada se govori o nedostacima hrvatskog turizma Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. među ostalim apostrofira investicijsku klimu, zakonski okvir i upravljanje. Tako se navodi da ono što bitno otežava svakodnevno poslovanje velikom broju pravnih osoba jest kompleksna i nedovoljno jasna zakonska regulativa.

Posebno ističemo da su za turistički sektor od izuzetne važnosti uređeni i jasni zakonski propisi koje treba pratiti i odgovarajući stabilni i konzistentni porezni sustav, što na koncu predstavlja temelje pravne i financijske sigurnosti turističkog gospodarstva.

Za hotele, kampove i turistička naselja koji svoje gospodarske aktivnosti i usluge vežu uz morsku obalu i more, propisi koji uređuju pomorsko dobro, turističko zemljište i prostorno planiranje imaju jednu od ključnih uloga za njihovo sadašnje i buduće poslovanje.

Nadamo se i vjerujemo da će Vlada Republike Hrvatske prepoznati neka otvorena i do sad nerazriješena pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra obzirom da se zakonski propisi koji uređuju tu materiju trebaju ubrzo donijeti.

Izazovi novih zakonskih rješenja

Hoteli, kampovi i turistička naselja na morskoj obali predstavljaju lokomotivu hrvatskog turizma na koju se kapilarno veže prateća turistička ponuda sa širokim spektrom turističkih djelatnosti i aktivnosti koje u cjelini sa pojedinom destinacijom predstavljaju integrirani turistički proizvod.

Prostor koji je u funkciji obavljanja turističkih gospodarskih aktivnosti na morskoj obali i moru u velikom djelu uključuje turističko zemljište i pomorsko dobro. Za razliku od turističkog zemljišta pomorsko dobro kao opće dobro nije u vlasničkom režimu te se isključivo može gospodarski koristiti na osnovu koncesija i koncesijskih odobrenja. Upravo zato pravni propisi koji uređuju taj kompleksan i osjetljiv međuovisan sustav na morskoj obali, administrativno odvojen granicom pomorskog dobra trebaju biti jasni i usklađeni. Od izuzetne je važnosti integralni pristup i promišljanje prilikom donošenja zakonskih propisa koji utječu na budućnost hrvatskog turizma. Nije potrebno posebno dokazivati da uređeno i stabilno zakonodavno okruženje ima prvorazredni utjecaj na investicijsku klimu kao i na cjelovito poslovanje gospodarskih subjekata na morskoj obali i moru.

Nažalost, do sada mnoga zakonska rješenja vezana uz turističko zemljište i pomorsko dobro nisu ispunila očekivanja.

Nakon donošenja Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije susreli smo se u provedbi sa spornim rješenjima suvlasničkog odnosa države i trgovačkih društava. Nejasni imovinsko pravni odnosi na turističkom zemljištu su predstavljali prepreku punog stavljanja tog zemljišta u gospodarsku funkciju. To je glavni razlog zašto su do danas ne samo država, nego i hoteli i kampovi na turističkom zemljištu pretrpjeli štetu odnosno nisu do kraja realizirali svoj razvojni potencijal. Zato se sa velikim nestrpljenjem očekuje novi službeni zakonski prijedlog koji bi cjelovitu problematiku turističkog zemljišta kako hotela tako i kampova trebao urediti.

Istovremeno u završnoj je pripremi novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kojega turistički sektor prati sa osobitom pažnjom. Poznato je da je zadnjih desetak godina bilo niz bezuspješnih pokušaja i prijedloga donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Sva ta predložena rješenja u velikom djelu do sada nisu korespondirala sa potrebama i željama turističkog gospodarstva.

Već niz godina turistički sektor upozorava na neriješena pitanja zakonitog ulaganja kapitala na pomorskom dobru iz doba pretvorbe. Radi se o imovini procijenjenoj u društveni kapital na pomorskom dobru, tako i na zemljištu koje je procijenjeno a koje je naknadno ušlo u pravni režim pomorskog dobra.

Isto tako hoteli kampovi i turistička naselja godinama upozoravaju na neuređeno stanje kada se radi o morskim plažama, privezištima, turističkim lukama, nautičkim i sezonskim sidrištima uključujući i mogućnost dobivanja koncesije na osnovu podnesenog zahtjeva.

Posebno o morskim plažama turističkim privezištima i turističkim lukama

Za hotele, kampove i turistička naselja koji su izgrađeni neposredno uz pomorsko dobro ili djelom na pomorskom dobru, prvorazredni poslovni interes predstavljaju morske plaže koje su ključne za njihovo ukupno poslovanje. Postavlja se pitanje da li su morske plaže danas odgovarajuće pravno uređene? Odgovor je negativan.

Morske plaže kao pomorsko dobro iako su od posebnog interesa i pod zaštitom Republike Hrvatske ostale su potpuno zapušteno i neuređeno pravno područje. Danas na snazi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama u svojim osnovnim odredbama definira plažu kao pomorsko dobro. Zakon ne uređuje niti razvrstava morske plaže dok Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati ne samo da je donesen davne 1995., nego je sa svojih osam članaka i po svojem sadržaju u cijelosti neupotrebljiv. Sve to ima za posljedicu generiranje nereda, pravne nesigurnosti i stvaranje potencijalno konfliktnih situacija.

Upravo zato zalažemo se za precizno i jasno zakonsko uređenje morskih plaža i njihov razvrstaj u kojem posebno mjesto trebaju imati morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja. Takve plaže sa izgrađenim turističkim sadržajima i zemljištem van pomorskog dobra predstavljaju prostorno integriranu funkcionalnu cjelinu čija je funkcija pružanje cjelovite turističke ponude na morskoj obali. Osim morskih plaža i turistička privezišta trebaju imati mjesto u budućim propisima o pomorskom dobru kao izgrađeni i uređeni dijelovi morske obale i mora, a koji služe za privez plovnih objekata i čine funkcionalnu gospodarsku i prostornu cjelinu s hotelima, kampovima, turističkim naseljima kao i drugim ugostiteljskim objektima.

Vjerujemo da će zakonodavac prepoznati potrebu definiranja i turističke luke kao luke posebne namjene koja za razliku luke nautičkog turizma je prostorno i urbanistički povezana sa turističkim hotelskim sadržajima neposredno uz pomorsko dobro. Turistička luka prvenstveno je u funkciji turizma sa limitiranim brojem vezova ovisno o turističkim kapacitetima destinacije.

Na koncu kada se radi o neodvojivoj tehnološkoj ili funkcionalnoj cjelini morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka sa hotelima, kampovima i turističkim naseljima nužno je korisniku u duhu Zakona o koncesijama omogućiti dobivanje koncesije neposredno na zahtjev.

 

Biografija

Arhiva istaknutih mišljenja

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Vlado SkorupAutor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.