Razvrstaj i davanje koncesija u lukama nautičkog turizma - (de lege ferenda)
Ako se novim zakonskim propisima o pomorskom dobru konzistentno želi urediti razvrstaj i pravni okvir gospodarskog korištenja luka nautičkog turizma te predložiti optimalni koncesijski model, mora se problem sagledati cjelovito, prvenstveno kroz optiku luka posebne namjene uvažavajući krovni Zakon o koncesijama i Zakon o pružanju usluga u turizmu.
Pomorsko dobro u traganju za strukom
Pomorsko je dobro jedan od resursa svake države, ako ga država ima, i koliko ga ima. Ono je Bogom dan resurs koji svaka država, koristi za dobrobit svojih građana i nacionalne ekonomije. Ovdje ističem "ako ga ima", iako ima država koje nemaju more a razvijaju tehnologije i industrije na visokoj razini, gotovo isto kao da imaju more, primjer Švicarske. Dakle nije vrednovanje pomorskog dobra kao resursa isključivo vezana za posjedovanje resursa nego je stvar višeg nivoa mentalnog pristupa tom resursu. Upravo ta činjenica ukazuje na važnost, vrijednost i značaj pomorskog dobra, ali još više upućuje na sposobnost onoga tko njime upravlja, a to je prije svega država. Iz toga proizlazi pitanje kako koristiti pomorsko dobro i kako ga pozicionirati u nacionalnoj ekonomiji i društvu. Promatrano sa aspekta održivosti važno je istaknuti da su svi resursi uvijek limitirani i nikad beskonačni. Nadalje, ljudska je obaveza poštivati jedan od tri temeljna stupa održivosti, ekologiju, a što znači da uz obavezu zaštite od onečišćenja treba poštovati uvjet da se nijedan resurs ne smije koristiti više nego se on može obnoviti, pa tako ni pomorsko dobro.
Sportske luke - bolno pitanje pomorskog dobra
Sportske luke su samo jedan od bisera u mozaiku instituta pomorskog dobra kojeg treba urediti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Dr. sc. Tonći Panžić iz Splita suradnik je Portala pomorsko dobro te izvrsni poznavatelj problematike sportskih luka a koje su svojevremeno bile tema njegovog doktorata. Upravo zato Portal prenosi u cijelosti njegov pažnje vrijedan znanstveni rad objavljen u Zborniku radova pravnog fakulteta u Splitu god.47/3/2010. "Sportske luke u zakonodavstvu Republike Hrvatske". U okolnostima i mnogobrojnim dilemama koje su vezane uz sportske luke ovaj znanstveni rad nije zastario te i danas može poslužiti zakonodavcu u promišljanju pravnog statusa sportskih luka.
Autor ovog znanstvenog rada danas smatra da objektivno složena i "teška", a za državu vrlo važna materija pomorskog dobra i luka, zahtjeva pun angažman najviših političkih elita, koje bi trebale odrediti strateške odrednice unutar pojedinih sektora zakona, koje bi onda stručnjaci razradili.
Urednik portala
Neka otvorena pitanja upravljanja lukama nautičkog turizma u Francuskoj
Prema francuskom pravu obala je javno dobro s obzirom na to da ima vrlo važan geopolitički i turistički značaj. Prilikom izgradnje mnogobrojnih marina na azurnoj obali 1960. – 1970. Francuska je za cilj imala razvijanje nautičkog turizma bez da financijski opterećuje porezne obveznike. Kako bi financirala te velike projekte država je davala koncesije na obali privatnim društvima na 50 godina. Ona su na taj način stekla pravo iskorištavanja dijela obale i luke za vrijeme trajanja koncesije. S druge strane država bi okončanjem koncesije dobila vlasništvo luke po principu ''ključ u ruke'' u savršenom stanju, bez potrebe ikakvog ulaganja. Također država je imala indirektnu korist od tih koncesija putem njihovog doprinosa lokalnoj ekonomiji i turizmu. Treba naglasiti da u svakom slučaju Francuska ostaje jedini vlasnik obale i luka. Nema precedenta koji bi mogao odrediti što će se dogoditi na azurnoj obali nakon isteka koncesija.
