Pomorsko dobro

Turizam ekološke opasnosti i rizici

Intenzivni razvoj turizma, posebno nautičkog, pored sveukupno dobrih financijskih rezultata, donosi i neke značajne ekološke opasnosti koje je i poželjno i potrebno umanjiti.

Naime sadržaj protuobraštajnih (antifouling premaza) koje je potrebno povremeno skidati i obnavljati novim svježim premazom sadrži toksične organske spojeve raznih teških metala. U prošlosti je poznat problem organskih spojeva kositra tipa TBT (tri-butilkositar) koji su se započeli koristiti 70-tih godina prošlog stoljeća i koji su bili jedan od najtoksičnijih kemijskih tvar za morske vrste uopće. Dvadesetak godina kasnije, uočavajući vrlo negativne posljedice na morske organizme, EU donosi direktivu kojom se ograničava primjena tih premaza, a desetak godina kasnije donosi se i direktiva kojom se potpuno zabranjuje korištenje organokositrenih spojeva za premaze.

Danas se koriste drugi tipovi antifouling premaza uglavnom najvećim dijelom na bazi spojeva bakra u kombinaciji sa cinkom i niklom. Ono što karakterizira onečišćenje teškim metalima je činjenica da su to takva onečišćenja koja se ne razgrađuju i ne nestaju kao što su razna biološki razgradiva onečišćenja pa i ona nepopularna, sanitarno fekalnog tipa. Teški se metali zadržavaju i akumuliraju u vodi, talože se u mulju na dnu mora i svojom povišenom koncentracijom se prenose u morske organizme i ribe. Zato je obveza da se u sklopu održivog razvoja i zaštite i okoliša i zdravlja ljudi upozori o toj opasnosti i da se poduzmu mjere na sanaciji i ograničenju posljedica primjene takvih spojeva.

Moglo bi se vrlo jednostavno, uz pomoć informacija o broju marina, manjih brodogradilišta, a time i o broju prališta brodica procijeniti količine bakra koje se emitiraju u okoliš i more. Samo jedno pralište brodica osrednje marine neka ima 4-5 pranja na dan, ukupno godišnje neka je jedna trećina dana aktivno pralište, odnosno 120 dana, ispušta u morski okoliš oko 6 kg bakra. Ta količina bakra onečisti 12.000 m3 morske vode i to svake godine iznova.

Ono što je kod antifoulinga („morskih pesticida“ kako ih neki zovu) karakteristično, je to da minimalne koncentracije u morskoj vodi, zbog svojstva visoke perzistentnosti i liposolubilnosti, uzrokuju nakupljanje velikih količina u tkivima morskih plodova, a nakon toga posljedično i kod čovjeka.

Prostori marina, kao pravni subjekt, sukladno zakonskoj regulativi R.H. u zaštiti okoliša i gospodarenja otpadnom, obvezne su skupljati, obrađivati otpadne vode prije njihovog ispuštanja, te propisno zbrinjavati muljeve nastale iz takvih procesa. Stupanj pročišćavanja otpadnih voda ovisi o vrsti recipijenta, a u slučaju ispuštanja u more ti su zahtjevi najstroži.

Unatoč svemu još uvijek je veliki broj instalacija za skidanje protuobraštajnih naslaga koje ne posjeduju sustav za pročišćavanje otpadnih voda.

Tehnologija obrade

Postoje raznovrsne tehnologije koje iz dana u dan postaju sve savršenije i kao takve konkurentnije i riješavanju raznovrsnih tipova voda kao što su npr. membranske tehnologije ultrafiltracije, nanofiltracije ili reverzne osmoze. Nedostatak ovih metoda je da su skupe i nužno pored pročišćene vode odnosno permeata generiraju prevelike količine koncentrata s kojim se ne zna kuda.

Biološki tip obrada voda nije prihvatljiv za taj tip voda upravo zbog njegove toksičnosti.

Postupci termičke obrade vakuum evaporacijom su energetski prezahtjevni, cijena opreme je previsoka.

Fizikalno kemijski postupak pročišćavanja voda sa dehidracijom mulja

Postupak fizikalno kemijske obrade sa dehidracijom mulja je najklasičniji postupak, najduže u uporabi i kao takav predstavlja optimalan tip obrade takvih i sličnih otpadnih voda.

Prednosti fizikalno kemijske obrade su visoka efikasnost pročišćavanja, jednostavno rukovanje i nadzor, izrazito niska potrošnja energije, mala potrebna tlocrtna površina kontejnerskog uređaja i niži i prihvatljivi kapitalni i operativni troškovi.

Jako je važno da materijal i izvedba uređaja mora biti sukladna korozijskim opterećenjima odnosno blizini mora. Visoki sadržaj klorida u morskom okolišu, ali i sam sastav koagulatnta (Al-poliklorid) zahtjeva posebnu pažnju kod odabira materijala za izgradnju uređaja. Zbog toga je optimalna izvedba uređaja od plastike (PP ili PE). Na mjestima i dijelovima statički opterećenih uređaja izvodi se od nehrđajućeg čelika AISI 304, ali se površine kontakta sa vodom zaštićuju slojem polipropilena.

Za vanjski izgled uređaja poželjno je da je prilagođen okolišu marine i nautičkog sadržaja kako bi svojim vizualnim izgledom što manje odstupao u okruženju. Sukladno tome poželjno je površine kontejnera „sakriti“ zelenilom. Postupak fizikalno kemijske obrade odvija se u tri faze.

Prvo se dodaje kemijska tvar koagulant koji na temelju svojih svojstava razbija strukturu suspendirane otopine onečišćene vode. Naime otpadna voda namijenjena pročišćavanju sadrži vrlo male čestice koje zbog svoje težine i električnog naboja lebde u sloju vode, a na sebi drže vezane raznim silama teške metale i ostale nečistoće. Kao takva otpadna voda se ne može obraditi u separatorima ulja, mada se zbog neznanja separatori pokušavaju uvesti u postupak obrade voda kao pravilan izbor, što je u suprotnosti sa svim tehničkim normama.

Zahvaljujući djelovanju koagulanta dolazi do okrupnjavanja čestica tzv. flokula čime se stvaraju veće i lako taložive čestice, a voda iznad novo nastalog taloga postaje vrlo bistra i „oslobođena“ teških metala, mineralnog ulja i ostalih tipičnih onečišćenja.

Uvjet uspješnosti postupka je pravilno odabran tip i količina apliciranog koagulanta.

U drugoj fazi obrade dodaje se kemikalija za neutralizaciju i podešavanje optimalne kiselosti vode, a u trećoj fazi obrade istaloži se otpadni mulj, a bistra voda se prelijeva u izlazno kanalizacijsko okno ili u more.

Cijeli postupak se odvija automatski na vrlo jednostavan način. Sa dovodom onečišćene vode na uređaj uključuje se automatika koja preko dozirnih crpki automatski dozira potrebnu količinu kemikalija, a zahvaljujući podešenosti kapaciteta i dimenzioniranju uređaja pročišćena voda ima dovoljno vremena da istaloži nastale krute čestice i da se prelijeva bistra i pročišćena u okno ili u more.

Operater na uređaju, jednom na 1-2 dana, u trajanju do 15 minuta izbaci nastali mulj u filter vreće na sušenje.

Na ovaj način opisan u tekstu, postupak je uspješno primijenjen na marinama od Dubrovnika, do Pule i Umaga. Prvi uređaji su instalirani tek prije desetak godina, a danas je već prisutno oko 30-40 uređaja, mada je i to premalo.

Prirodna ljepota i očuvanost prirodnog okruženja, zaštita okoliša i zdravlja ljudi sigurno je jedna od najvažnijih parametara uspješnosti u turizmu. Da bi tako i ostalo potrebno je kontinuirano raditi na smanjenju emisija u okoliš (vode, zrak i tlo). Investicije u okoliš, a posebno u vode i more ne treba gledati samo kao trošak nego kao i ulaganje u očuvanje okoliša, a time u turizam.

Sadržaj teških metala, mineralnog ulja, koncentracije bakterija u bilo kojoj marini, plaži ili zaljevu danas je standard sam po sebi normalan.

Međutim već sutra, nedosljednom primjenom tehnološko tehničkih standarda zaštite okoliša ili svjesno izbjegavanje obveza pročišćavanja, može postati kritični faktor za daljnji rast i razvoj nautičkog turizma.

Zanimljivost

Teško vjerovati, ali je zaista tako, čak se može i objasniti a to je da je dozvoljena koncentracija toksičnog bakra u pitkoj vodi 2 mg/l (Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju NN 125/13, 141/13, 128/15) dok je dozvoljena koncentracija bakra u pročišćenim otpadnim vodama za ispust u more čak 4 puta stroža ili tek 0,5 mg/l (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda u okoliš NN RH (80/13, 43/14, 27/15, 3/16).

Prilog


Slika 1. Izgled okoliša u marini bez uređaja za pročišćavanje

Slika 2. Izgled onečišćene vode prije i nakon obrade

Slika 3. Unutrašnji izgled uređaja

Slika 4. Vanjski izgled uređaja

 

Biografija

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.