Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

Obzirom na dvije činjenice, ostao sam dužan portalu pomorsko dobro kao i stručnoj i široj javnosti detaljnije obrazloženje vezano za koncesije i temu koja je bila dotaknuta u intervjuu pod istim ovim naslovom. Dakle, prvi je razlog što objavljujem ovaj članak interes koji su čitatelji pokazali za naslovljenu temu, a tu uključujem i tiskovinu "Novi list", a drugi je razlog potreba razvoja poduzetništva koje u odnosu na sve ekonomije Europske unije Hrvatsku pozicionira na predzadnje mjesto, tik ispred Bugarske. Stoga smatram da je potrebna pomoć, kao i nova znanja hrvatskoj ekonomiji, odnosno politici, koja bi pridonijela razvoju poduzetništva, a nautički je turizam uglavnom u domenu SME (small & medium entrepreurship).

Otklon od dogovorne ekonomije

Ovdje treba naglasiti da kad analiziramo ovu problematiku imamo jedan od temeljnih nacionalnih ekonomskih ciljeva, a to je poduprijeti proces otklona od „dogovorne ekonomije“ i promovirati tzv. „socijalnu tržišnu ekonomiju“. Taj otklon veliki je ekonomsko-politički iskorak za Hrvatsku, a koji je bazni činitelj svih ciljeva i planova razvoja, kao i toliko željenih i potrebnih promjena. Taj otklon promovira bitno drugačiji način razmišljanja, i oblikuje razmišljanje koje uzima u obzir socijalnu komponentu države, a uz to promovira tržište i upravljanje tržištem na način koje kvalitetu života i rada stavlja ispred profita. Odnosno, boljitak naroda sadržan je u bogatstvu naroda, i to bogatstvu u najširem smislu riječi, bogatstvu koje je temelji na znanju i održivom razvoju koje koristi resurse na učinkovit način, a pritom ne robuje profitu.

Nobelovac prof. dr. sc. Joseph Stiglitz, tumačeći potrebu „stvaranja bogatstva“, za razliku od „iskorištavanja bogatstva“, obrazlaže riječima: “Istinski se izvor „bogatstva naroda“ krije u onome prvome, u kreativnosti i produktivnosti naroda i produktivnim interakcijama među njegovim pripadnicima. Počiva na napretku znanosti, koja nas uči kako otkrivati skrivene prirodne istine i iskoristiti ih za napredak tehnologije. Nadalje, počiva na napretku u razumijevanju organizacije društva, otkrivene u razumnoj i argumentiranoj raspravi, što dovodi do nastanka institucija kao što su one koje potpadaju pod široku kapu „vladavine prava, sustava trodiobe vlasti i pravednog postupanja“.“ (J. Stiglitz „Cijena profita, moramo spasiti kapitalizam od samouništenja“, Profil, Zagreb, str. XII).

Evidentno da hrvatskoj ekonomiji nedostaje stabilan sustav sa svim činiteljima koji ga čine učinkovitim i produktivnim, kao što su primjerice podsustav nadzora te brzog realiziranja poduzetničkih investicija. Obzirom da je o neučinkovitosti hrvatskog sustava, koji teško da se može nazvati sustavom, već dosta rečeno, vrijeme je da nakon ovih parlamentarnih izbora 2020. očekujemo iskorak koji bi hrvatsku ekonomiju konačno pokrenuo ka potrebnim i boljim rezultatima. U tome poduzetništvo, koje u Hrvatskoj obuhvaća oko 70% zaposlenog stanovništva, u svakom slučaju zaslužuje posebnu pažnju, kao i bitne promjene u razmišljanju i razvoju.

Sustav koji pridonosi razvoju njemačkih marina

Vezano za problematiku gospodarskog aktiviranja pomorskog dobra, koje se do sada aktiviralo samo posredstvom koncesija, obrazložit ćemo jedan od „pametnijih“ sustava nego je naš sustav koncesija, sustav koji je razvijen u njemačkoj državi Mecklenburg-Vorpommern. Taj je sustav naveden u mom intervjuu, a odnosio se na marina business, pa ćemo i sada nastaviti na istom primjeru. U ovom ćemo tekstu vidjeti malo detaljnije o čemu se radi i kako taj sustav pridonosi razvoju njemačkih marina na Baltiku, ali i poduzetništvu u cjelini.

Dakle, njemačka je država Mecklenburg-Vorpommern, obzirom na upravljanje resursima, pa tako i pomorskim dobrom, područje svoje države klasificirala po razvijenosti. Obzirom na transparentnost nacionalnog i nadstranačkog modela „socijalne tržišne ekonomije“, što se stalno ističe, ta se klasifikacija razvijenosti teritorija njemačke države Mecklenburg-Vorpommern naziva klasifikacija „tržišta rada“. U toj procjeni razvijenosti, uloga znanstvenih institucija države od posebne je važnosti. Sukladno tome donesen je propis „Koordinierungsrahmen der Gemeinschaftsaufgabe „Verbesserung der regionalen Wirtschaftsstruktur (ab 1. Januar 2020)“ gdje se u prvom poglavlju „I dio, definicija potpomognutih područja“, odnosno, u pod-poglavlju B. Regionalindikatorenmodell, navode kriteriji, kao i važnost svakog pojedinog kriterija, i to:

a) Prosječna stopa nezaposlenosti od 2009. do 2012. 45%
b) Bruto godišnje plaće po zaposlenom za koje se doprinosi za socijalno osiguranje plaćaju u 2010. godini 40%
c) Prognoza zaposlenosti 2011. do 2018. 7,5%
d) Pokazatelj infrastrukture (od 30. rujna 2012.) 7,5%

Sukladno tim pokazateljima i njihovoj ukupnosti kao 100%, teritorij države kao „tržište rada“, razvrstava se po razvijenosti, te su istodobno od strane lokalne vlasti razvijeni planovi gospodarskog razvoja. Te planove država podržava posebnim modelom i sustavom razvoja koji podržavaju zakoni i podzakonski akti. Tome slijedi „Richtlinie über die Gewährung von Zuwendungen für den Ausbau der wirtschaftsnahen Infrastruktur (Infrastrukturrichtlinie)“, odnosno, „Direktiva o dodjeli bespovratnih sredstava za širenje poslovne infrastrukture (Infrastrukturna politika)“. Tom direktivom regulira se točno koje poslovne aktivnosti potpadaju pod taj zakon/direktivu temeljem kojeg zatim ostvaruju prava na državnu infrastrukturu, a koja se pridružuje ukupnoj poduzetničkoj investiciji. Ova dva zakona promjenljive su prirode, sukladno promjenama stanja na terenu, a temelje se na šest drugih podupirućih stabilnih zakona koji su naznačena kao „paket zakona“ „Pravna osnova 2007-2013.“ (Rechtsgrundlagen 2007-2013). Nadalje, kao podrška koja pomaže praktičnoj izvedbi definirano je dvanaest dokumenata po nazivom „Letci i dokumenti o prijavi“ (Merkblatt und Antragsdokumente), i na kraju, sukladno transparentnosti i određenim pravima postavljen je dokument „Obavijest o zaštiti podataka“ (Hinweise zum Datenschutz).

Primjer baltičke marine Kröslin

Sada ćemo na primjeru baltičke marine Kröslin pokazati kako taj model funkcionira.

Njemačka marina Kröslin jedna je od najbolje organiziranih i najljepših marina na Baltiku. Sa druge strane, marina FRAPA prestižna je marina na Jadranu i Mediteranu. Marinu Kröslin mogli bi usporediti sa hrvatskom marinom FRAPA, Rogoznica, a usporedba je zanimljiva, jer pokazuje bitne razlike u nacionalnom modelu razvoja marina.

Tablica 1. Usporedni podaci marine FRAPA, Rogoznica, Hrvatska i marine Kröslin, Mecklenburg-Vorpommern, Njemačka

Marina Vezovi u moru Zaposleni
stalno)
Zaposleni
(sezonci)
Pomorsko dobro
(m2)
Kopno
(m2)
Koncesija
(u %)
PDV (VAT)
u %
PDV (VAT)
u COVID19
Državna subvencija (infrastru.) Ukupno sadašnje porezno opterećenje (u%) Razvojno poticajno
Kröslin 500 42 - 100.000 50.000** nema 19 16 35% 16 veoma
FRAPA 450 110 40 141.270* 24.792*
17.772**
5 + Ø3 25 ne Nema Ø 33 ne

Izvor: Prema izvornim podacima menadžmenta marina, analiza prof. dr. sc. Tihomira Lukovića

Napomena:
*pomorsko dobro pod koncesijom, more i kopno
** kopno, privatno zemljište, vlasništvo marine

Temeljem navedenih podataka vidljiva je bitne razlika u poziciji marina u nacionalnom gospodarstvu, kao i odnos države naspram marina kao poduzetničkog pothvata.

Proces izgradnje marine

Da bi bilo jasnije obrazložit ću na primjeru marine Kröslin kako izgleda proces stvaranja marine kao poduzetničkog pothvata u Njemačkoj, odnosno u njemačkoj državi Mecklenburg-Vorpommern, a slično je i u drugim saveznim državama.

Kröslin je malo mjesto na Baltiku, na samoj granici sa Poljskom. Mjesto je malo i relativno nerazvijeno. Sukladno težnji njemačke savezne države o ujednačenom razvoju cijele Njemačke, njemačka država Mecklenburg-Vorpommern izradila je, uz pomoć stručnih institucija, mapu „tržišta rada“, a koja predstavlja mapu razvijenosti države Mecklenburg-Vorpommern. Prema toj mapi mjesto Kröslin ocijenjeno je kao nisko razvijena destinacija. Vlasnik marine Kröslin odlučio se u tom mjestu pokrenuti izgradnju marine sukladno makro i regionalnim planovima razvoja i investiranja koji se u Njemačkoj rade kao idejni planovi na nivou lokalne samouprave. Kada je vlasnik marine Kröslin donio odluku pokrenuti poduzetnički projekt marina businessa kupio je (ili unajmio) teren te najavio projekt državnom uredu. Između vlasnika marine i tog projekta sklopljen je ugovor sa državom kojim se država obavezala investirati u infrastrukturu marine iznos od 2.500.000 eura što je značilo obavezu dodatnog zapošljavanja 5 radnika na 5 godina. Taj je iznos došao kao rezultat ocjene razvijenosti destinacije što je rezultiralo državnim ulaganjem od 30% i to kao namjenska sredstva za infrastrukturu. Uz to se poduzetnik obavezao na određena dodatna ulaganja u marinu, a cijeli proces nadzire država kao i znanstveno-stručni instituti. Istodobno, država je ta sredstva povratila/povukla iz fondova Europske unije tako da svi dobivaju, a nitko ne gubi. Obzirom na nepovoljne klimatske uvjete Baltika, menadžment marine diversificirao je svoje radne aktivnosti te u zimskom periodu kada je Baltik zaleđen posluje sa plutajućim apartmanima i sky-jetovima što posebno privlači francuske i španjolske turiste. Također u zimskom periodu, u velikim hangarima, renoviraju se havarirane jahte za poznatog kupca što je također visoko profitabilan posao. Na taj način cijela posada marine stalno je zaposlena. Istodobno, cijelo se mjesto Kröslin razvija te se otvaraju nove trgovine, grade se stambene kuće, kao i drugi mjesni sadržaji kojima se zadovoljavaju potrebe stanovništva tog mjesta koje se poradi marine intenzivnije razvija.

Zaključno

Dakle, model razvoja poduzetništva u njemačkoj ekonomiji sukladan je stabilnom nacionalnom modelu „socijalne tržišne ekonomije“, koji se stalno razvija. Ovaj model prati odgovarajući pravni okvir koji je u funkciji realizacije postavljenih ciljeva , a tu su i sustav nadzora koji je utkan u cjeloviti nacionalni sustav izvršenja planova, a koji počinju od lokalne zajednice pa na više. U svemu tome snažna je sprega stručnih i znanstvenih institucija sa državnom administracijom i politikom. A što se tiče hrvatskog modela i sustava znamo kakav je pa ne bi ponavljao. Jedino treba ponavljati da ravno četvrt stoljeća nismo imali hrabrosti i mudrosti donijeti odgovarajuće propise vezane uz pomorsko dobro i morske luke bez kojeg bilo koji model kada se radi o nautičkom turizmu gubi smisao.

O modelima i njihovoj učinkovitosti više je napisano u članku koji će uskoro biti objavljen u dubrovačkom sveučilišnom znanstvenom časopisu „Naše more“ pod nazivom „Marina Business u pristupima SME“, a analiza poreznog opterećenja i posljedica koje dolaze iz toga analizirat ću u riječkom sveučilišnom znanstvenom časopisu „Pomorstvo“. Onaj koga to više zanima ima priliku pročitati navedene članke, a otvoren sam i za osobne razgovore i kontakte. Obzirom da se radi o izuzetnoj važnoj i značajnoj temi za ekonomiju Hrvatske, nadam se da će navedeni tekstovi i analize pridonijeti boljem odnosu politike naspram poduzetništva (SME) u Hrvatskoj nego je to bilo do sada.

 

Biografija

 

Kroeslin

Kroeslin

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.