Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 11 godina s vama

Polazište u cilju rješenja problema

Kao polazište našeg promišljanja posebno naglašavamo da Republika Hrvatska ne bi smjeli prihvatiti niži stupanj zaštite postojećih korisnika pomorskog dobra i stečenih stvarnih prava po prijašnjim propisima u odnosu na Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima N.N. 19/74 (ZPVDLP) iz doba društvenog vlasništva bivše socijalističke Republike Hrvatske.

To se prvenstveno odnosi na "stvarno pravo korištenja" kao specifično stvarno pravo kao i zakonita ulaganja pravnih osoba na pomorskom dobru koja su stečena prije i za vrijeme važenja ZPVDLP. Međutim to se odnosi i na fizičke osobe koje su vlasništvo i druga stvarna prava doduše kao iznimke, stekle zakonito po prijašnjim propisima.

Naše zalaganje i prijedlozi idu s ciljem valorizacije zakonito stečenih stvarnih prava na pomorskom dobru i legitimnih očekivanja iz doba društvenog vlasništva, kao i povijesnih stvarnih prava koja su stečena sukladno pravnim propisima tadašnjeg vremena.

Otvorena pitanja i prijedlog rješenja

Postavlja se načelno pitanje da li svaka nekretnina koja odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu (ex lege).

Zagovornici teze da svaka nekretnina koja odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu, zastupaju mišljenje da ako bi se pomorsko dobro konstituiralo tek u formalno provedenom postupku, onda bi najveći dio hrvatske obale na kopnu i otocima ostao bez zaštite sve do provedbe upisa. Kada se radi o morskoj obali u postupku njezine identifikacije smatraju da ako nekretnina ima "kulturu morske obale" to već upućuje da se nesporno radi o pomorskom dobru. Upis morske obale kao pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi u takvom slučaju smatraju deklaratornim pravnim aktom.

Dana 9. prosinca 2019. godine u Narodnim novinama br.120/2019 objavljen je Pravilnik o kategorizaciji luka nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika (17. prosinca 2019. godine), prestaje važiti dugovječni Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma iz 2008. godine.

Najveću novost predstavlja odredba prema kojoj je marina jedina luka nautičkog turizma, što znači da sidrište, odlagalište plovnih objekata i suha marina više nisu luke nautičkog turizma. Nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suha marina, od sada su isključivo drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.

Cilj ovog članka je analizirati odredbe novog Pravilnika o kategorizaciji luka nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.

Ekologija mora

Dario Mamilovićmr. sc. Dario Mamilović, dipl. ing. kem. teh.
Neka otvorena pitanja otpadnih voda na pomorskom dobru

Gost portala

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.