Iako se radi o neprocjenjivom nacionalnom bogatstvu koje obuhvaća više od jedne trećine državnog teritorija, čini se da je svaka javna vlast neriješene složene i isprepletene imovinskopravne odnose na pomorskom dobru, a posebno pitanje upisa pomorskog dobra u zemljišne knjige i katastar, jednostavno prenosila na buduću generaciju. Umjesto da razriješi sva sporna i otvorena pitanja Pomorskog zakonika iz 1994. god., Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03) dodatno je generirao nered na pomorskom dobru koji traje sve do danas.
Do sada su pokrenute mnogobrojne inicijative i dani mnogi prijedlozi da se donese novi Zakon, no nažalost glas struke se nije uvažavao. Nakon mnogobrojnih pokušaja nadamo se da će novi prijedlog ZPDML uskoro ići u saborsku proceduru prema Planu normativnih aktivnosti 2017.
Portal pomorsko dobro svojevremeno je upozorio na genezu nereda na pomorskom dobru. Iskreno se nadamo da će ovaj prilog dodatno osvijetliti nevjerojatna događanja i dramu koja nas prati na pomorskom dobru više od četvrt stoljeća. Nesporna je činjenica koju uporno ponavljamo i ponavljamo da se radi o više od jedne trećine državnog teritorija od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Prilog je koncipiran prije svega kao svojevrsni refleks medija i struke na događaje u periodu od 1991.-2003. godine, odnosno do donošenje danas osporavanog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003.god. U to vrijeme mnoge informacije još nisu bile dostupne široj javnosti putem interneta, nego prvenstveno putem novinskih i stručnih publikacija, stoga smatramo korisnim objaviti pregled nekih napisa i stručnih mišljenja koje su obrađivale problematiku pomorskog dobra u tom periodu.
Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Kako smo krenuli ili kako smo stvarali nered na pomorskom dobru
1991.god. – 2003.god.
Istina kroz karikatura Zvonimira Lennera – Privatizacija, Broj 3. 1995.
Sažetak
Branko Kundih: Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi, Rijeka, 2005.
ZAKON O PRETVORBI DRUŠTVENIH PODUZEĆA (N.N. 19/91)
- Gordijski čvor zapetljan je na počecima pretvorbenog puta, obzirom da su kreatori Zakona o pretvorbi kao i u njezinoj provedbi generirali na pomorskom dobru svojevrsni pravni kaos koji traje sve do danas.
- Sam proces pretvorbe na pomorskom dobru nije smio započeti niti se provoditi , a da istovremeno nisu doneseni propisi koji bi cjelovito regulirali prava i posljedice pretvorbe.
- Neriješene imovinsko pravne posljedice pretvorbe, zakonitog ulaganja kapitala i gradnje na pomorskom dobru, kao i neriješeno pitanje koncesijskog statusa korisnika pomorskog dobra definitivno otežava poslovanje trgovačkim društvima sve do danas.
POMORSKI ZAKONIK (N.N. 17/94.)
- Na sjednici Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske održanoj 27. siječnja 1994. godine donesen je Pomorski zakonik kao prvi cjeloviti i sustavni pomorski zakonodavni zbornik, a koji je stupio na snagu 22. ožujka 1994.god.
- Iako se radilo o iznimno važnom nacionalnom interesu ispostavilo se da je Republika Hrvatska na pomorskom dobru uvedena u totalnu zbrku i nered.
- Pomorski zakonik nije morske luke uključio u pravni režim pomorskog dobra. U vrtlogu pretvorbi i privatizacija na pomorskom dobru Republici Hrvatskoj mogle su biti nanesene neprocjenjive štete i ugroženi najvrjedniji nacionalni interesi.
- Istovremeno je člankom 1053. i čl. 1054. naš zakonodavac doveo pravni sustav Republike Hrvatske u situaciju da nije bilo pozitivno pravnih odredbi o pomorskom dobru od 22. ožujka 1994. do 26. listopada, 1994. god. odnosno do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika.
Novi List, siječanj 1994.
Miljenko Kurobasa
- Standardi zaštite pomorskog dobra ne samo da ne smiju biti ispod dosadašnjih nego se moraju znatno poboljšati i to kako u zakonskim normama tako i u provedbi tih normi.
- Nećemo se valjda srozati ispod razine standarda zaštite pomorskog dobra koja je postojala u dvije propale Jugoslavije i pod austrougarskom vlašću. Nitko ne smije ostati pasivan, jer zločin se može učiniti ne samo činjenjem nego i nečinjenjem.
Novi List, 27. lipnja 1994.
Gordana Grbić
NEZAŠTIĆENO POMORSKO DOBRO
- Da je došlo do jačanja samosvijesti o vlastitoj snazi Kluba zastupnika HDZ-a pokazuje primjer zastupničkog zahtjeva za promjenom Pomorskog zakonika.
- Stjepan Herceg (HDZ) … Prvorazredno je to da mi danas uopće ne raspolažemo nikakvim zaštitnim mehanizmom pomorskog dobra, jer taj dio zakona nije stupio na snagu. Kada novi mehanizam nije stupio na snagu, a prijašnji je ukinut, i Herceg dolazi do zaključka istovjetnom našem, da je otvoren prostor za sve vrste zloupotreba i devastacija pomorskog dobra.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI POMORSKOG ZAKONIKA (N.N. 74/94)
- Nakon donošenja Pomorskog zakonika iz 1994. god. u stručnim i političkim krugovima pa i široj javnosti osjećalo se zaprepaštenje i nevjerica, obzirom da luke nisu bile uključene u pravni režim pomorskog dobra.
- Uporni zagovarač ideje da se luke trebaju vratiti u pravni režim pomorskog dobra je bila Udruga hrvatskih morskih luka na čelu s Ivanom Milošem kao i saborskim zastupnikom Božo Topićem.
- Zakon o izmjenama i dopunama pomorskog zakonika stupio je na snagu 26.10.1994. te je uključio odnosno vratio morske luke u pravni režim pomorskog dobra, širinu morske obale kao pomorskog dobra utvrdio na najmanje šest metara i izbrisao članak 1054. koji je doveo do pravne blokade na pomorskom dobru od stupanja na snagu Pomorskog zakonika 22. ožujka. 1994.
Globus,16. prosinca, 1994.
DRŽAVA ĆE NACIONALIZIRATI VIŠE OD 100 PODUZEĆA NA JADRANU I PRIVATNIM INVESTITORIMA VRATITI MILIJARDU MARAKA
- Pošto je Sabor u listopadu donio Pomorski zakonik kojim su sve luke, marine, brodogradilišta i brojni hoteli proglašeni pomorskim dobrom, Javno pravobraniteljstvo primilo je zahtjeve za poništenje pretvorbe prvih 40 poduzeća.
- Prvi put sabornici vladajuće stranke donijeli su zakon koji je u bitnim odredbama gotovo suprotan prijedlogu Vlade.
Novi List, 20. prosinca, 1994.
POMORSKO DOBRO – SPLET DILEMA I NEPOZNANICA
Načelnici i gradonačelnici općina i gradova sjevernojadranskih otoka sastali se s Županijskim uredom za pomorstvo radi praktične primjene Pomorskog zakonika.
- Kočnica bržeg ulaska u sistem koncesioniranja jest nedostatak autentičnog tumačenja granica pomorskog dobra.
- Do donošenja zakona o lukama ne zna se sudbina marina, lučica i brodogradilišnih navoza.
- Tamo gdje je provedena pretvorba ne može se ići u koncesioniranje pomorskog dobra sve dok Javno pravobraniteljstvo ne provede postupak razvlaštenja.
Novi List – 04. ožujka, 1995.
Konferencija za novinare ministra Ivice Mudrinića u povodu formiranja stručnog savjeta za pomorsko dobro.
“PET GODINA DO GRANICA POMORSKOG DOBRA“
- Granice pomorskog dobra potrebno je urediti na jedinstveni način, način za cijelu državu, odnosno povući jasnu granicu duž cijele obale. Taj proces će trajati sljedećih pet-šest godina, a kroz to razdoblje treba živjeti i raditi bez dovođenja u pitanje funkcija vezanih uz more.
Vjesnik – 11. ožujka, 1995.
Branko Kundih
DVOJBENE GRANICE POMORSKOG DOBRA
- Bilo bi neprihvatljivo da utvrđivanje granica pomorskog dobra, kojim upravlja Republika Hrvatska i koje je od općeg interesa financira zainteresirani koncesionar.
- Sistem koncesioniranja može se provoditi na neprijepornom području pomorskog dobra što ne prejudicira buduću granicu…
Novi List – 28. travnja, 1995.
DODIJELJENE PRVE KONCESIJE
- Skupština Primorsko-goranske županije na jučerašnjoj je sjednici dodijelila prve koncesije za korištenje pomorskog dobra u Hrvatskoj uopće.
- Nijedna županija, kao ni Vlada niti Sabor, koji prema Pomorskom zakoniku imaju pravo odlučivati o koncesijama ovisno o dužini trajanja nije to do sada učinila.
Referati i izlaganja na Okruglom stolu – Pravni fakultet sveučilišta u Rijeci
Rijeka, 24. svibnja,1995.
POMORSKO DOBRO I KONCESIJE
- Zbog svih prosvjeda i zakonodavčeve mudre ocjene vlastite pogreške donesen je Zakon o izmjenama i dopuni Pomorskog zakonika (N.N. 74/94) koji je luke vratio u pomorsko dobro gdje su uvijek i bile.
Mihajlo Dika – Rješavanje koncesijskih sporova
- Postoje ozbiljni razlozi zbog kojih bi se moglo posumnjati u ustavnost odredbe kojom je utvrđena (isključiva) nadležnost Ministarstva za rješavanje koncesijskih sporova.
- Osnovni je pravni postulat da tijelo koje odlučuje o sporovima između dvije stranke mora biti nepristrano i nezavisno. Budući da je odredbom čl. 72. PZ utvrđena isključiva nadležnost Ministarstva za rješavanje koncesijskih sporova, dakle jednog zavisnog i pretpostavljamo pristranog tijela, moglo bi se uzeti da je ona u protivnosti s navedenim pravnim postulatom, koji ima značenje ustavnog načela odnosno načela utvrđenog u pravnim izvorima višeg ranga nego što je Pomorski zakonik.
Novi List, 10. lipnja, 1995.
Branko Kundih
SUKOB POLITIČKOG I GOSPODARSKOG INTERESA NAJVEĆI PROBLEM POMORSKOG DOBRA
- Iz pravnih, ali i gospodarskih razloga neophodno je hitno pristupiti utvrđivanju granice pomorskog dobra, ali selektivno, vodeći računa o postojanju gospodarskih interesa.
- Dva ekstremna stava, prvi prema kojem se traži ekstenzivno tumačenje granice pomorskog dobra i drugi koji ima krajnje liberalan pristup, doveli su nas u pat poziciju.
Novi List, 19. lipnja, 1995.
Nenad Bunjac
SKANDAL NA RAJSKOJ PLAŽI U LOPARU
- Mještani Lopara, ako treba leći ćemo pred bagere.
- Gradsko poglavarstvo Raba očito nije dovoljno jasno shvatilo svoje obveze i potrebu za čitljivom artikulacijom stavova lokalne zajednice u Loparu. Neshvatljiva je i indolentnost lokalnih struktura vlasti u prevladavanju suprotstavljenih interesa i ako se ubrzo neka konkretna akcija na saniranju narušenih odnosa na Rabu ne poduzme, eskalacija sukoba je posve izvjesna.
- Suština problema: činjenica da su mještani Lopara stavljeni pred gotov čin, a da pritom njihovo mišljenje, vrijedno realne egzistencije Lopara, uopće nije uvaženo.
Novi List – 20. lipnja, 1995.
Sjednica Gradskog vijeća Rijeke
LINIĆ NE PRIHVAĆA PONIŽAVAJUĆA RJEŠENJA
- Da bi se riješio problem održavanja plaža, Grad će se obratiti ministru Mudriniću od kojeg se očekuje pozitivna odluka.
- Koncesija nas ne zanima, samo smo željeli omogućiti riječkim poduzetnicima da zarade, a građanima da uživaju u ljetu, a ako se to ne dogodi onda će svu odgovornost snositi županijsko Poglavarstvo i Ured rekao je Linić.
Privatizacija – Broj 3. 1995.
STRKA OKO POMORSKOG DOBRA
NE DAMO HRVATSKO MORE I OBALU
Kaže se i piše, pokazuju propisi da su prodana mnoga društva kapitala na pomorskom dobru pa smo tako prodali i more i morsku obalu. Je li nam oteta rodna gruda i voda? Zašto se nismo ranije sjetili na pravi način zaštititi nesporno zajedničko vlasništvo nego to činimo sada kada se ubire naknada za koncesije? Nije lako izdvojiti objekt od dobra na kojem ili pokraj kojega leži, pogotovo u nekim djelatnostima. Iz HFP-a poručuju: pomorsko dobro, prema zakonskoj kvalifikaciji nismo prodavali.
OPTUŽBE – PROTUOPTUŽBE
- Odmah se postavilo pitanje tko će odrediti granice pomorskog dobra veće od šest metara? To naime u zakonu ne piše, iako postoji članak i u prvotnoj njegovoj verziji koji daje ovlasti ministru da može odrediti da se morskom obalom smatra širi dio kopna odnosno uži dio kopna, ako služi ili može služiti općoj upotrebi odnosno ako to zahtjeva opće stanje na obali.
- Mogu samo reći da u privatizaciju nije išlo pomorsko dobro, da nigdje zemlja nije bila predmetom privatizacije…
Mr. Borislav Škegro, potpredsjednik Vlade RH
Novi List – 25. studenog, 1995.
ŠALEOV URED ODOBRIO PRODAJU ZGRADE JADROŠPEDA NA POMORSKOM DOBRU
- Bez obzira na konačno rješenje državni je pravobranitelj pokazao da mu posao nije nimalo lak jer on osobno i institucija na čijem je čelu imaju dva kriterija koje valja primjenjivati od slučaja do slučaja.
- Jednima se, kao primjerice gradu Rijeci, kupovina imovine na pomorskom dobru uzima kao svjesna politička opstrukcija, dok se drugima u ovom slučaju Luci kojom upravljaju podobni, dozvoljava prodaja pomorskog dobra i to u razmaku od samo 48 sati odlukom istog Državnog pravobraniteljstva. Postoji dakako i mogućnost da se državni pravobranitelj Petar Šale kao mnogo puta do sada samo šalio.
ZAKON O MORSKIM LUKAMA (N.N. 108/95)
- Zakon o morskim lukama stupio je na snagu 05. siječnja, 1996. god. Zakon je uređivao razvrstaj morskih luka, lučko područje, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, izgradnju i korištenje lučke nadgradnje i podgradnje, osnivanje i ustrojstvo lučkih uprava, osnovne odredbe o redu u morskim lukama te pretvorbu postojećih društvenih poduzeća luka.
- Isto kao i Pomorski zakonik iz 1994. god. Zakon o morskim lukama iz 1995. god. nije razriješio niz dvojbenih imovinskopravnih pitanja na lučkom području, među ostalim zatečene upise u zemljišne knjige, posljedice pretvorba luka, kao i zakonito stečena prava iz ulaganja na lučkom području pomorskog dobra.
Novi List – 30. siječnja, 1996.
Vinko Hlaća u povodu donošenja Zakona o morskim lukama i njegove primjene
RAZVLAŠTENA LOKALNA SAMOUPRAVA I OZAKONJENA PLJAČKA NACIONALNOG BOGATSTVA NA POMORSKOM DOBRU
- Svemu tome morali su se suprotstaviti naši vajni političari, saborski zastupnici koji su mudro šutjeli i šute, osim časnih izuzetaka, a naročito su se protivit privatizaciji pomorskog dobra mogli i morali oni koji su sjedili u skupštinama općina koje su imale vlast na pomorskom dobru.
Novi List – 30. siječnja, 1996.
Branko Kundih
TRAŽIMO HITNU IZMJENU POMORSKOG ZAKONIKA
- Dosadašnja iskustva i početak primjene koncesijskog postupka dovode nas u situaciju da si postavimo pitanje globalne mogućnosti koncesioniranja na pomorskom dobru Republike Hrvatske.
- Amandmanom predlažemo uvođenje novog pravnog instituta, a to su koncesijske licence ili povlastice koje bi se dodjeljivale za one djelatnosti na pomorskom dobru koje ne dovode u pitanje opću upotrebu i opći javni interes, što bi skratilo sadašnji dugotrajni postupak koncesioniranja.
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1996.
POMORSKO DOBRO – DRUŠTVENI ASPEKTI UPOTREBE I KORIŠTENJA
Ivo Borković
- Koncesija i izvlaštenje na pomorskom dobru i zaštita prava
Posebnu pozornost zaslužuju prijelazne i završne odredbe Pomorskog zakonika, a osobito članak 1038. Zakonodavac je ovdje na čudan način ispremiješao dva instituta koji zbog svojih različitih pravnih priroda ne mogu ići zajedno.Nema sumnje da će pokušaji primjene članka 1038. Pomorskog zakonika stvoriti ogroman broj problema koje neće biti moguće razriješiti niti primjenom Zakona o izvlaštenju niti primjenom odredaba o koncesiji.
Velimir Filipović
- Stvarna prava na pomorskom dobru
U potpunosti se slažemo s rješenjem Pomorskog zakonika što se tiče zabrane stjecanja bilo prava vlasništva bilo drugih stvarnih prava na pomorskom dobru, po bilo kojoj osnovi.Što se pak tiče mogućnosti stjecanja hipoteke na objektima izgrađenim na pomorskom dobru, držimo da će praksa pokazati kako je ta odredba u biti neprovediva i time nepotrebna.
Dragan Bolanča
- Katastar pomorskog dobra
Problem pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj izazvao je niz nedoumica uslijed nejasne i nepotpune zakonske reglementacije. Jedno od tih spornih pitanja jest i evidencija pomorskog dobra. Ovo pitanje još uvijek potpuno otvoreno, jer detaljna katastarska mapa kopnenog dijela pomorskog dobra nije izrađena, dok naš zakonodavac uopće ne spominje način evidencije morskog i podmorskog dijela pomorskog dobra.
Novi List – 15. veljače, 1996.
Savjetovanje na riječkom Pravnom fakultetu: Pomorsko dobro – društveni aspekti upotrebe i korištenja
PREISPITATI USTAVNOST NIZA ODREDBI POMORSKOG ZAKONIKA
- Aktualna zakonska rješenja Hrvatske iz oblasti pomorskog dobra i koncesioniranja imaju niz slabosti, nedorečenosti, pravne nedosljednosti, te su kao takva u praksi neprovediva i mogu izazvati niz skupih i neželjenih posljedica po samu državu.
Novi List – 28. rujna, 1996.
Branko Kundih
POMORSKO DOBRO I DALJE NA METI VLASNIČKIH UZURPACIJA
- Nitko ne može naplaćivati ulaz na plažu, ako za tu plažu nema dobivenu koncesiju i ako naplatu nije prihvatio davatelj koncesije. Zasad je koncesija izdana samo za gradsku plažu u Crikvenici, no pokušaja uzurpacija je bilo.
Novi List – 27. studenog, 1996.
PONIŠTAVANJE PRIVATIZACIJE NA POMORSKOM DOBRU
Petar Šale
- Država nije dužna nikome ništa platiti. Nemogućnost stjecanja vlasništva na pomorskom dobru nije novina unijeta u Pomorski zakonik, već je važila i po zakonima bivše države. Prema tome tu nitko nije mogao steći vlasništvo pa mu država nema što plaćati. Zakon je jasan i prava vlasništva na pomorskom dobru ne može biti. Ja osobno nisam čvrsto zagovornik tog modela u zaštiti pomorskog dobra, ali moj osobni stav nije bitan …
Novi List – 21. svibnja, 1997.
NEDEFINIRANE GRANICE POMORSKOG DOBRA DONOSE MNOGE PROBLEME
Miljenko Ujčić
- Mi smatramo da obalni put nije pomorsko dobro, ali želimo da to netko utvrdi, kaže Miljenko Ujčić podsjećajući da Grad Opatija održava to šetalište i za čiju sanaciju se inspektori obraćaju Gradu.
Novi List – 26. svibnja, 1997.
KONFISKACIJE MARINA – PROPAST JADRANSKOG RAZVOJA?
Javni pravobranitelj Petar Šale uputio je brisovne tužbe u marine na hrvatskom Jadranu.
- Javno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske u sve marine poslalo tužbe kojima se traži izvlaštenje, odnosno brisanje iz zemljišnoknjižnih upisnika, a dostavljeni su računi za korištenje pomorskog dobra visoki preko dva milijuna DEM-a.
Novi List – 04. lipnja, 1997.
STRANI ULAGAČI TRAŽE VLASNIČKU GARANCIJU ZA ULOŽENI KAPITAL
Bojan Hlača
- Strani ulagači kroz vlasnički režim žele garanciju da u slučaju bilo kakvih poremećaja mogu ostvariti povrat svoje investicije, odnosno da je mogu naplatiti iz već uloženih sredstava.
- Želi li Hrvatska doista strana ulaganja u sustav luka, morat će naći mogućnost da objekti nadgradnje imaju vlasnički reguliran status.
Novi List – 10. lipnja, 1997.
POMORSKI ZAKONIK SE NE SMIJE MIJENJATI NAJMANJE 12 GODINA
Ivan Miloš
- Gospodin Šale je očito zaboravio da je on državni pravobranitelj i da je morao, umjesto čuđenja, podnijeti krivične prijave protiv Fonda i svih onih koji su mu podvalili jer eventualno neznanje ne opravdava od odgovornosti.
Novi List – 23. kolovoza, 1997.
Nevenka Horvat
POMORSKO DOBRO, NACIONALNI UKRAS ILI GOSPODARSKI POTENCIJAL
- Saboru se ponovo upućuje pitanje – što mi u stvari želimo s pomorskim dobrom i da li ga uopće hoćemo koristiti u gospodarske svrhe. Odgovor na to može ići samo u dva pravca.
- Ako ne želimo, onda važeće odredbe Pomorskog zakonika nije niti potrebno mijenjati.
- No ako mislimo drugačije, tada je uz saznanje kako mi nismo zemlja toliko bogata sa si možemo priuštiti luksuz stavljanja tog prirodnog bogatstva u nedodirljivu zonu, nužno potrebno pod hitno promijeniti postojeću pravnu regulativu samog pomorskog dobra, ali i objekata što se na njemu nalaze.
Novi List – 24. rujna, 1997.
DIVLJI KAPITALIZAM OSVAJA POMORSKO DOBRO U LUKAMA
Vinko Hlača
- Hoće li se legalizirati divlji kapitalizam na pomorskom dobru usvajanjem Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika doznat ćemo uskoro na saborskim raspravama koje su najavljene u ovom mjesecu.
Novi List – 9. veljače, 1998.
POMORSKI ZAKONIK MORAMO KONAČNO USKLADITI SA ŽIVOTOM
Branko Kundih
- Zagovornik sam teze da je pomorsko dobro opće dobro i osnovni način njegova korištenja je opća upotreba. Koncesija kao način korištenja i posebna upotreba treba biti iznimka od pravila.
- Ako je jedna jedinica lokalne samouprave spremna financirati gradnju u općoj uporabi, bilo bi apsurdno da plaća koncesijsku naknadu, već bi od države trebala biti pohvaljena i nagrađena.
Novi List – 4. listopada, 1998.
BEZAKONJE RUŠI JADRANSKU OBALU
Damir Maričić
Uzurpacija pomorskog dobra na primjeru Zadarske županije pokazuje nemoć sudova i moć bahatih pojedinaca.
- Imamo 80 rješenja za uklanjanje ili rušenje, ali nije srušen niti jedan objekt. Dapače, posljednja rušenja u zadarskom su kraju zabilježena prije 15 godina, kaže Srđan Benković, pročelnik Ureda za graditeljstvo u Zadarskoj županiji.
Novi List – 16. travnja, 2003.
PRIMJEDBE STRUKE NA NACRT ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA
Pomorski zakon invalidan i nepismen
- Prema mišljenju Branka Kundiha, Nacrt zakona je invalidan i nepismen prije svega zato što predviđa da se sva bitna pitanja rješavaju podzakonskim aktima te se od zakona ogradio, uz napomenu kako su njegovi prijedlozi potpuno suprotni od onih koje daje Ministarstvo.
- Od koautorstva u izradi zakona ogradila se i zamjenica državnog odvjetnika Snježana Frković. Nacrt ima 117 članaka, a u praksi postoji najmanje 300 neriješenih problema te je naglasila kako je nacrt prepun pravnih praznina.
Hrvatski sabor, 25. rujna, 2003.
ZAKON O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA (N.N. 158/03)
- Na zatvorenoj sjednici Vlade Republike Hrvatske 17 srpnja, 2003., Vlada je podržala Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te ga je proslijedila Saboru na donošenje po hitnom postupku. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03) donio je Hrvatski sabor na sjednici 25. rujna 2003. god. Zakon je stupio na snagu 15.10.2003.
- Novi je Zakon sve kontraverzne odredbe i pravne praznine, kako Pomorskog zakonika iz 1994 god. tako i Zakona o morskim lukama iz 1995 god. trebao precizno i sustavno razriješiti. Zbrka koja je postojala na pomorskom dobru Republike Hrvatske, a generirana je odredbama o pomorskom dobru Pomorskog zakonika kao i Zakonom o morskim lukama, dodatno je multiplicirana donošenjem novog Zakona.
Vjesnik – 01. listopada, 2003.
POMORSKO DOBRO JE ZA HRVATSKU MNOGO VAŽNIJE OD GOSPODARSKOG POJASA
Kontraverze u vezi s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama
Zubčić: Pomorsko dobro je najveće nacionalno bogatstvo, koje smo dobrim dijelom već izgubili ili poklonili.
Kundih: Novi tekst tog zakona je potpuni pravni i politički promašaj, a mnogo je gora varijanta od teksta dosadašnjeg zakona. Kundih je tražio da na zakonu rade najugledniji hrvatski pravni stručnjaci koji znaju odgovoriti na niz imovinskopravnih dvojbi koje je taj zakon trebao riješiti.
UMJESTO ZAKLJUČKA
- Nakon gorkog iskustva s pretvorbom na pomorskom dobru i izuzetno spornim odredbama o pomorskom dobru Pomorskog zakonika iz 1994., postavlja se pitanje kako je moguće da je Republika Hrvatska ušla u iznimno važan zakonski projekt i donijela novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama 2003. po hitnom postupku koji normativno regulira gospodarski razvoj i zaštitu jedne trećine njezinog teritorija.
- Glas struke je ignoriran kao i strateške smjernice i ciljevi o pomorskom dobru koje sadrži Strategija razvitka pomorstva “Hrvatska u 21. stoljeću” objavljena od strane Ureda za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, kolovoz 2001.
- Umjesto da koncesije na pomorskom dobru postanu snažan instrument gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, čitav institut u velikom je djelu doveden do apsurda.