Quo vadis pomorsko dobro 2017.

Pomorsko dobro je "res communes omnium" te kao stvar pripada svim ljudima, ne može se otuđiti niti može biti objekt stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava. U osnovnim odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03) izrijekom se navodi da pomorsko dobro uživa osobitu zaštiti Republike Hrvatske. Čini se da je osobita zaštita države u potpunosti zakazala tako da je danas pomorsko dobro poligon kontinuiranih sukoba, kontradiktornih rješenja, nevjerojatnih prijedloga i mišljenja na svim razinama

DELICROMAR naslov je znanstvenoistraživačkog projekta koji se provodi na Jadranskom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom doc. dr. sc. Adriane Vincence Padovan s predviđenim trajanjem od 1.3.2016. do 28.2.2019. godine, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost pod punim nazivom:
“Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unapređenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša / Developing a modern legal and insurance regime for Croatian marinas – enhancing

Portal pomorsko dobro je 2013.god. objavio stručni prilog povodom promocije knjige Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji autorice Tatjane Tomaić i Mirele Altić.

Knjiga je predstavljena je 21. studenog u Zagrebu, 25. studenog u Rijeci, a 13. prosinca 2013. u Puli. Nakladnik ovog izuzetno vrijednog djela je Matica hrvatska-Ogranak u Rijeci –Razred za more. Urednik knjige je Goran Crnković, Voditelj projekta Josip Vicelja a recenziju je potpisao akademik Davorin Rudolf, dr.sc.NevioŠetić i dr.sc.MarinoManin.

Obzirom na aktualni trenutak koji

Cilj ovoga rada je istražiti detaljnije vrlo složenu problematiku stečajnih postupaka nad dioničkim društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru u Republici Hrvatskoj. Stečajni zakon kao lex generalis ovu materiju posebno ne regulira, a Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kao lex specialis niti jednom rječju se ne osvrće na stečaj. S druge strane, praksa u provođenju stečajnih postupaka potvrđuje da su se stečajevi nad društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru, rješavali na različite načine. U svim promatranim

Veoma popularan i uspješan vid povjeravanja obavljanja javnih usluga te povjeravanja izvođenja javnih radova privatnim osobama, baš kao i čest način privlačenja stranoga kapitala u suvremenim državama čine upravo koncesije. U pravnoj literaturi ističe se kako koncesije omogućuju angažiranje privatnih investitora i njihovih financijskih sredstava u svrhu ostvarenja javnih koristi, kako ubrzavaju izgradnju objekata javne infrastrukture, oslobađaju državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djelatnosti koje a priori ulaze u