Čini se da je u povijesnom kontinuitetu na našim prostorima svaka javna vlast neriješene složene, slojevite i isprepletene odnose na pomorskom dobru jednostavno prenosila na buduće generacije. U samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj proces prijenosa je ubrzan jer se gordijski čvor pomorskog dobra vrlo elegantno ustupa nakon svakih izbora novoj političkoj garnituri. Do danas je priča o pomorskom dobru uvijek kretala ispočetka posebno nakon donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158 /03).

Proturječnost i neusklađenost pravnih normi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11. i 56/16; dalje: ZPDML) te Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04., 101/04. i 39/06.) u odnosu na Zakon o koncesijama, koji je stupio na snagu 22. srpnja 2017. (NN 69/17; dalje ZK), kao i u odnosu na dva prethodna Zakona o koncesijama iz 2012. i 2008. godine (NN 125/08. i NN 143/12.), bili su razmatrani u nekoliko stručnih i znanstvenih radova, u kojima se ukazivalo na aktualne probleme

U prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 8. veljače, 2018. održan je Okrugli stol u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava u suradnji s Jadranskim zavodom HAZU na temu "Pravni okvir za luke nautičkog turizma".

Okrugli stol je otvorio i pozdravio sve prisutne predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić.

Problem stečenih prava neće se riješiti sam od sebe. Naprotiv, čim duže ostaje bez kvalitetnog i sveobuhvatnog rješenja, on će postajati sve veći i složeniji.

Živimo u zemlji u kojoj vlast, uvidjevši da je bespravna gradnja poprimila masovne razmjere i da ju je nemoguće kontrolirati (a kamoli sankcionirati), odluči riješiti problem na način da bespravnu gradnju ozakoni. Dakle, ono što je bilo nezakonito, potezom pera postaje zakonito, samo ako stranka (investitor) plati. Poput indulgencije u Srednjem vijeku! Pristup vrlo pragmatičan. Potez

Hrvatska neće nikada prihvatiti nevažeću arbitražnu odluku jer je na to obvezuje konsenzus Hrvatskog sabora iz 2015. godine ali je uvijek spremna na suradnju i dijalog sa susjedima.

Grubo narušen postupak Arbitražnog suda

Nakon niza dugogodišnjih i neuspješnih pregovora između Hrvatske i Slovenije, mnogih sastanaka ekspertnih grupa i međuvladinih komisija a pod pritiskom slovenskih blokada naših pristupnih pregovora, Hrvatska je bila prisiljena potpisati 4. studenog 2009. godine u Stockholmu Sporazum o arbitraži. Hrvatska je Sporazum