Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

Iz pera Marinka Glavana, Novi List je 8. srpnja, 2021. objavio mišljenje urednika portala pomorsko dobro Branka Kundiha pod znakovitim naslovom "Morske plaže poligon nereda, sukoba interesa i politizacije". Prenosimo izvorni tekst promišljanja urednika Portala i uredničko uređen i objavljen tekst u Novom Listu.

Što nam se to danas dešava na pomorskom dobru?

Svakodnevno se susrećemo s neredom na moru i morskoj obali koji se manifestira u mnogobrojnim uzurpacijama i devastacijama pomorskog dobra od strane beskrupuloznog kapitala i neodgovornih pojedinaca. Istovremeno invalidni zaštitni mehanizmi pravne države ili nemaju efikasnog odgovora ili jednostavno šute. Mislim ako se takav proces nastavi da je istinski ugrožena naša budućnost na jedinstvenom prostoru pomorskog dobra koji obuhvaća više od jedne trećine državnog teritorija. Istovremeno nismo razriješili slojevite imovinskopravne odnose i zakonita ulaganja na pomorskom dobru što na koncu dovodi do apstinencije novih ulaganja i stvaranja nereda u postupku davanja koncesija i koncesijskih odobrenja.

Kako je i zašto uopće došlo do ovako raširene pojave devastacije i uzurpiranja pomorskog dobra, gdje vidimo doslovno na tisuće ili čak desetke tisuće molića, riva, umjetnih plaža i kojekakvih drugih građevina i zahvata?

Bez svake sumnje današnje nesređeno stanje na pomorskom dobru možemo u jednom djelu pripisati povijesnom trusnom nasljeđu zadnjih stotinu godina, uključujući sve probleme iz sustava društvenog vlasništva. Međutim zatečeno stanje nije bio odlučujući ni ključni razlog nereda kojega imamo danas na pomorskom dobru.

Prvenstveni uzrok današnje kakofonije na pomorskom dobru prvenstveno leži u kontradiktornim, nejasnim i manjkavim zakonskim i provedbenim propisima koji su doneseni u periodu od 1991. do danas. Kada to prati deficit upravljačkih i kontrolnih mehanizama na svim razinama ne treba čuditi da se pred našim očima odvija svojevrsna drama na moru i morskoj obali. Nažalost danas smo i svjedoci poremećaja vrijednosnog sustava na što je davne 2000.g. upozoravao dobri duh hrvatskog mora Miro Kučić koji je upozorio na najgoru moguću devastaciju, a riječ je o devastaciji mentaliteta koja bi mogla razbiti našu posudu kolektivne memorije da je pomorsko dobro kao opće dobro stvar koja pripada svim ljudima i kao takva je namijenjena općoj upotrebi.

Koji su zapravo uzroci takvom stanju?

Niti jedna politička opcija nakon desetaka i desetaka zakonskih prijedloga nije do danas uspjela donijeti relevantni zakonski tekst o pomorskom dobru i morskim lukama. Više od četvrt stoljeća od donošenja Pomorskog zakonika lutamo i improviziramo, predlažemo rješenja pa ih povlačimo pa opet predlažemo i odustajemo, pa opet sve ispočetka i tako dalje i dalje. Nevjerojatna promišljanja koja se mijenjaju od slučaja do slučaja rezultirala su alarmantnom apstinencijom kako novih tako i postojećih investitora na pomorskom dobru. Takvo stanje dovelo je istovremeno do eksplozije mnogobrojnih uzurpacija i devastacija. Posebno ističem da Republika Hrvatska nije vlasnik pomorskog dobra nego samo obnaša vlast na pomorskom dobru zajedno s regionalnom i lokalnom samoupravom sukladno zakonu.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama već desetljeće nije usklađen sa Zakonom o koncesijama i EU Direktivom.

Nije usklađen iako je morao biti usklađen!

Znanost i struka godinama bezuspješno upozoravaju i predlažu rješenja. Nažalost do sada nije postojala kritična masa da politika zagrize u taj gorki kolač pomorskog dobra.

Sigurno je jedno da se pravna arhitektura pomorskog dobra ne može graditi bez vizije i jasne političke volje.

Pojednostavljeno onaj koji ima vlast na pomorskom dobru mora znati što želi i naravno snositi punu odgovornost.

U suprotnom samo lutamo u mraku.

Možete li to pobliže objasniti na primjeru morskih plaža i nasipavanja mora?

Iako smo izrazito turistička zemlja pravno uređenje morskih plaža je potpuno zakazalo. Danas na snazi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003.g. ne sadrži niti jednu odredbu o morskim plažama osim što se u osnovnim odredbama Zakona konstatira da pomorsko dobro kao dio kopna čine i morske plaže. Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati iz 1995.g. sa svojih 7. članaka predstavlja svojevrsnu grotesku pravne regulative pomorskog dobra i u potpunosti je neupotrebljiv.

Morske plaže postaju svakodnevno poligon nereda, sukoba interesa i neprihvatljive politizacije kojom se često šalje površna i iskrivljena slika problema koji je daleko dublji. Politika općina i gradova koji redovno upravljaju pomorskim dobrom ovisna je prvenstveno od izvršne vlasti. Upravo zato žalosti da neki pod krinkom dohranjivanja plaža vrše nezakonito nasipavanje a neki kao mlada načelnica Podgore primjerom pokazuje kako se to radi u općem i javnom interesu svojeg kraja i Republike Hrvatske.

Zakon prvi puta u hrvatskoj pravnoj tradiciji nasipavanje mora ne proglašava pomorskim dobrom u dijelu koji ne služi iskorištavanju mora, dok istovremeno ne propisuje parametre koji to dio morske obale ne služi iskorištavanju mora. Zakon ne pravi razliku između zakonitog i nezakonitog nasipavanja što je pogodovalo mnogim uzurpacijama.

Zakonska odredba da morska obala uključuje samo dio kopna nastao nasipavanjem u dijelu koji služi iskorištavanju mora ima za posljedicu da su mnogi nasipi jednostavno privedeni u vlasnički režim zahvaljujući takvom nevjerojatnom zakonskom rješenju. Na sreću to nam nisu radile u prošlosti ni tuđinske vlasti na našim prostorima jadranske obale.

Hoće li i kako ova pitanja biti riješena novim zakonom o pomorskom dobru? Hoće li i taj zakon biti mrtvo slovo na papiru, ako se kršenja ne budu brzo, strogo i učinkovito sankcionirala?

Na ovo pitanje treba pozvati u ispomoć proročicu Pitiju! Sigurno je jedno ako ovako nastavimo svi smo gubitnici te će osnovna odredba danas na snazi Zakona da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku koje ima njezinu osobitu zaštitu ostati samo puka parola i sjećanje na generacije koja nije uspjela zaštititi svoje nacionalne interese.

kundih novi list 0721

Ekologija mora

Dario Mamilovićmr. sc. Dario Mamilović, dipl. ing. kem. teh.
Neka otvorena pitanja otpadnih voda na pomorskom dobru

Gost portala

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.