Hrvatska udruga turizma (HUT) osnovana je kao središnja sektorska udruga najvažnije hrvatske industrije koja nosi 18 posto BDP-a i u kojoj radi više od 10 posto ukupno zaposlenih u zemlji. Ujedinivši najveće udruge hrvatskog turističkog sektora – Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženje Hrvatske, zajedno s vodećim turističkim kompanijama koje posluju u zemlji, HUT je orijentiran na objedinjavanje svih zainteresiranih hotelskih i turističkih poduzeća te strukovnih udruga u ugostiteljstvu i turizmu. Zajedničkim nastupom želi osigurati daljnji razvoj hrvatskog turizma, ponajprije u kontekstu podizanja konkurentnosti, povećanja zaposlenosti te ukupnog pozitivnog doprinosa hrvatskom gospodarstvu.
Hrvatska udruga turizma pozdravlja početak promjena u ustrojstvu i funkcioniranju sustava turističkih zajednica koje su najavljene u nacrtu prijedloga objavljenih tekstova navedenih Zakona.
Pri tome posebno naglašavamo kako svaka promjena treba ići prema jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma i biti kreirana i provedena u suradnji sa cijelim sektorom. Nažalost, to nije bio slučaj u pripremi ovih zakonskih prijedloga, kao ni prethodnih kada se u dvije godine visina boravišne pristojbe, bez ikakve strukturne i detaljne analize i konzultacija sa sektorom, podizala čak dva puta.
Redefiniranje zadaća pojedinih razina sustava, ustrojstvo lokalnih turističkih zajednica na principima organizacije koja upravlja destinacijom, konkretno financijsko poticanje udruživanja turističkih zajednica, decentralizacija raspodjele prikupljenih sredstava, utvrđivanje maksimalnog iznosa koji može biti korišten za plaće zaposlenih, početak obavljanja određenih gospodarskih djelatnosti te na taj način povećanje vlastitih prihoda obavljanjem aktivnosti na tržištu ima potporu svih subjekata okupljenih u Hrvatsku udrugu turizma.
HUT smatra da prijedlog smanjivanja učešća pojedinog člana turističke zajednice sa postojećih 40% na 25% nije prihvatljiv budući da će se na taj način smanjiti udio turističkih djelatnika u Skupštinama lokalnih zajednica, a odluke će potencijalno donositi ljudi koji nisu izravno vezani za turizam. Možemo razumijeti intenciju zakonodavca da niti jedan član nema natpolovičnu većinu u Skupštini turističke zajednice no držimo da će predloženo daljnje smanjivanje na 25% biti kontraproduktivno. Želimo li povećavati kvalitetu hrvatskog turizma, trebamo omogućiti da u turističkim tijelima sjede stručni turistički djelatnici. Pored toga, podsjetimo već postoji ograničenje kojim se ukupno uplaćena boravišna odnosno turistička pristojba ograničava na 25% od ukupno uplaćenog.
Držimo da treba snažnije (s većim sredstvima) financijski stimulirati udruživanje turističkih zajednica jer je u puno slučajeva nužno radi efikasnosti i tržišne logike na razini turistički prepoznatljivog područja ili regije obavljati poslove promocije te razvoja novih proizvoda kako je prijedlogom Zakona predviđeno.
Na koncu, ocjenjujemo da su predložene promjene kvalitetan iskorak u odnosu na sadašnje stanje, ali očekujemo kontinuirana unaprijeđenja zakonodavnog okvira funkcioniranja turističkih zajednica kao odgovor na sve zahtjevnije tržišne izazove koji očekuju cijeli turistički sektor.