Iskrcajne ruke i lučke operacije

Autor: Alan Sacchi

Iskrcajne ruke (hard discharging arms)

Iskrcajne ruke predstavljaju mjesto gdje se “spajaju” brod i terminal i preko kojih prolazi sam teret kao i plin. Iskrcajnih ruku ima raznih no njihove dimenzije, oblik i konstrukcija se previše ne razlikuju. Iskrcajne ruke mogu biti spojene s brodskim manifoldima ili putem “bolted flanges” (pomoću vijka) ili “quick connected/disconnected coupling”.

Jedna od osnovnih karakteristika same ruke je “operating envelope” (operativni radijus) koji predstavlja siguran pomak ruke zbog plime/oseke, pomaka broda zbog iskrcaja (gaz) ili horizontalnog pomaka broda zbog utjecaja vjetra i struja.

“Emergency release system” – svaka iskrcajna ruka mora imati mogućnost daljinskog automatskog “otpuštanja” (ESD 2 – release system). Otpuštanje se može dogoditi ili zbog pomaka ruke većeg od njenog dozvoljenog operativnog radijusa ili zbog neke opasnosti. Kada govorimo o opasnosti, tu mislimo na takozvani ESD 1 (emergency shut-down) koji se može manualno aktivirati od strane broda ili terminala ukoliko je došlo do nekog ozbiljnog odstupanja u dogovorenoj i planiranoj operaciji. Naravno, prije ESD 2 nastupa ESD 1, no to su već detalji same operacije.

Terminal

Vapour return (povratak plina)

Svi LNG terminali moraju imati jednu “ruku” predviđenu za izjednačavanje tlaka između broda i terminala. Kod ukrcajnih terminala to izjednačavanje ide “od broda”, što znači da zbog porasta tlaka u brodskim tankovima tijekom ukrcaja, brod mora smanjiti pritisak u tankovima “gurajući višak” plina prema terminalu i njegovim tankovima. S druge strane, iskrcajni terminali moraju imati mogućnost povratka plina na brod kako brodski tankovi ne bi “ušli” u vakum odnosno kako ne bi došlo do automatskog zaustavljanja iskrcaja. Da bi to omogućili, iskrcajni terminali mogu imati dva načina “punjenja” broda plinom. To se može postići pomoću automatski podešenog tlaka (prilikom ship/shore checkliste dogovori se željeni pritisak koji brod želi u svojim tankovima), obično 10 kPa, RGB-a (return gas blower)) ili pomoću “free fall” izjednačavanja tlaka. Svi Japanski iskrcajni terminali imaju RGB sustave, a Korejski i Kineski “free flow”. Da bi “free flow” sistem bio operativan, on zahtjeva da pritisak u tankovima na terminalu bude povećan (oko 20 kPa).

Ostala pomoćna oprema

  • Sigurnosni ventili
  • Cijevi i ventili
  • Pumpe
  • Kompresori
  • Vaporajzeri (evaporatori)
  • Senzori – temperaturni, za pritisak te za količinu tereta u tankovima
  • Protu-požarna oprema (voda, suhi prah, ugljični dioksid)
  • Detektori ispusta plina

Lučke operacije – prije priveza

Prije samoga dolaska broda na terminal, lučke vlasti i terminal moraju biti sigurni da mogu prihvatiti brod u skladu s unaprijed dogovorenim i utvrđenim planom. Izrada takvoga jednoga Plana ili Projekta za određeni brod i terminal može trajati i preko godine dana. Terminal i vlasti ne samo da moraju biti sigurni da će brod po svojim karakteristikama moći pristati, da mu je sva oprema u dobrom i sigurnome stanju, već moraju biti informirani i o posadi te njihovom poznavanju jezika, procedurama i svim karakteristikama tereta i operacija s njime.

Peljar mora čekati brod na unaprijed dogovorenom mjestu na dovoljnoj i sigurnoj udaljenosti od mogućega lučkoga prometa. Ukoliko peljar ne može doći, to se mora javiti unaprijed kako bi se LNG brod mogao sigurno vratiti na otvoreno more. Nakon dolaska peljara, zapovjednik i peljar moraju izmijeniti sve važne podatke u svezi maritimnih karakteristika broda, mjesta gdje će tegljači čekati, načina priveza, komunikacije s VTS-om te okret broda ukoliko je to potrebno.

Lučke operacije – nakon priveza

Nakon što se brod sigurno privezao na terminal, prema unaprijed planiranome položaju “fendersa” i priveznih užadi, slijedi sastanak. Na pre-iskrcajnom sastanku (meeting) nazočni su brodska uprava (management – zapovjednik, prvi časnik palube te upravitelj stroja) te operativna uprava (management) Terminala. Tijekom sastanka razgovara se i dogovara o svim važnim procedurama same operacije: popunjava se “Ship/Shore safety Checklist”, razgovara se o proceduri balastiranja, identificiraju se osobe koje će biti odgovorne za tijek operacija, dogovaraju se operativni limiti (ramp-up/ramp-down procedures), rata, procedura u slučaju opasnosti (aktiviranje ESD-a (emergency shut-down system), “cooling-down” procedura, količina i karakteristike tereta koji će se iskrcati, način konekcije i diskonekcije manifolda, lista posjetitelja, bilo kakav plan popravka u stroju tijekom boravka i još cijeli niz sličnih i dodatnih informacija.

Nakon što je sastanak završen slijedi konekcija manifolda i sam početak manipulacije teretom.

Tijekom samoga transfera tereta brodska posada kao i osoblje terminala redovito obilaze “pogon” kako bi se unaprijed mogla otkriti propuštanja ili bilo kakva anomalija. Pored toga, časnik u kontrolnoj sobi redovito prati proces iskrcaja, balastiranja, trim i list broda, brodske stresove, “napetost” priveznih užadi – jednom riječi cjelokupni proces.

Sigurnost i rezervni Plan – Safety & Contigency

Uska suradnja između brodskog tima i osoblja terminala je ključna za sigurni prihvat tereta. Ukoliko je transfer i operacija dobro pripremljena i dogovorena, te sva oprema u dobrome stanju, mogućnosti za nezgodu su minimalne i vjerojatnost je vrlo visoka da će cijeli tijek iskrcajnoga procesa proći sigurno i po planu.

Međutim, zbog samih karakteristika plina i LNG-a nezgode su uvijek moguće. To je razlog zašto oba tima moraju biti pripremljena i trenirana za slučaj neželjene posljedice to jest incidenta. Planovi moraju biti unaprijed pripremljeni za slučaj nezgode (“contigency plans”).

Temelj sigurnosti i efikasnosti “contigency” planova je osoblje i njihova pripremljenost da u slučaju incidenta pažljivo koriste dogovorene procedure i “check-liste”. Da bi se što više približila stvarna situacija, brod, terminal, vatrogasci, lučke vlasti, kapetanija, policija i svi ostali povezani s terminalom moraju imati zajedničke vježbe kako bi se planovi mogli popraviti a osoblje biti uigrano. Pored toga mora postojati komunikacija s medijima kako bi lokalna uprava i stanovništvo bili obaviješteni o tijeku događaja.

Povratak u pregled članaka za temu

Scroll to Top