Knjiga Kako se politika na pomorskom dobru dovodi u zabludu

Autor: kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.

Sadržaj knjige

Naše polazište izneseno u novoj knjizi Hrvatsko pomorsko dobro – Geneza nereda & Prijedlog rješenja temeljeno je na premisi da upravljanje i gospodarenje cjelovitim složenim institutom pomorskog dobra, kao i njegova zaštita, prvenstveno ovise o jasno definiranim pojmovima prostora pomorskog dobra, koji se utvrđuje ili određuje na osnovi preciznih zakonskih kriterija i evidentira u zemljišnoj knjizi i katastru, a pod pretpostavkom da su prethodno razriješeni složeni imovinskopravni odnosi. Istovremeno, cjelovita arhitektura pomorskog dobra postaje fragilna ako ju ne prate učinkoviti kontrolni mehanizmi, prvenstveno kompetentni nadzor i inspekcija pomorskog dobra.

Desilo se upravo suprotno.

Što nam donosi novi ZPDML

Ne samo da nismo jasno definirali same pojmove pomorskog dobra uključujući i morsku obalu, nego smo zakonskim rješenjima od prvog dana širom otvorili vrata selektivnom, netransparentnom i diskrecijskom odlučivanju javne vlasti prije svega o tome što jest, a što nije pomorsko dobro.

Kruna te kakofonije je među ostalim i novo zakonsko rješenje na osnovu kojeg u postupku dodjele koncesija ili drugog prava , kao i u postupku inspekcijskog nadzora , nadležno tijelo će , po potrebi, kao prethodno pitanje , samo riješiti je li neka nekretnina pomorsko dobro .

Upravo zato smo naše propise o pomorskom dobru okarakterizirali kao eksperimentalni poligon za testiranje kako nekom padne na pamet.

Unatoč mišljenju Ustavnog suda od 4.listopada 2011. da pri upisu u zemljišnu knjigu pomorskog dobra kao javni registar vrijedi načelo presumpcije valjanosti i istinitosti upisa tako dugo dok se na temelju provedenog postupka samo na osnovi dokaza takav upis ne ospori mi donosimo kolosalno rješenje te u Prijelaznim i završnim odredbama novog ZPDML propisujemo:

„Svi upisi prava vlasništva na nekretninama koje su pomorsko dobro po samom zakonu i koje su na temelju zakona i prema prijašnjim propisima bile pomorsko dobro, provedeni do stupanja na snagu ovoga Zakona nevaljani su i bez pravnog učinka te su upisani vlasnici dužni trpjeti upis pomorskog dobra.“

Na takvoj zakonskoj odredbi vjerojatno bi nam pozavidio i nevlasničko pravni sustav bivšeg društvenog vlasništva.

Od donošenja Pomorskog zakonika 1994. god. svakim novim zakonskim tekstom doslovno lijepimo nered na postojeći zatečeni nered na pomorskom dobru.

Kako se izvršnu i zakonodavnu vlast dovodi u zabludu

Kada se očigledni javni interes pomorskog dobra ne prepoznaje u svojoj cjelovitosti, a parcijalni se interesi zamagljuju i često podvode kao javni interes, onda ulazimo u ozbiljne probleme dubinski poremećenog sustava pomorskog dobra. U takvim okolnostima svi smo gubitnici i nismo daleko od ocjene kako stručni nositelj zakonodavnih aktivnosti pomorskog dobra ( Uprava pomorstva ) kontinuirano od samog početka dovodi u zabludu kako izvršnu tako i zakonodavnu vlast Republike Hrvatske.

Neosporni dokaz takvom našem promišljanju je činjenica da sve morske luke nakon donošenja Pomorskog zakonika (NN 17/94) nisu bile uključene u pravni režim pomorskog dobra, da bi se nakon šest mjeseci konsenzusom Hrvatskog sabora ponovo vratile u pravni režim pomorskog dobra. Neprijeporno je da nam to u povijesno-pravnom kontinuitetu nisu radile ni tuđinske vlasti.

Isključenje morskih luka iz pravnog režima pomorskog dobra i njihov povratak vjerno dokazuje kako je službena politika u startu dovedena u zabludu, i to donošenjem izvornog teksta Pomorskog zakonika.

Da je zaista postojala politička volja (a nije) tada vodeće političke garniture HDZ-a i pokojnog predsjednika Tuđmana, vjerujemo da se morske luke nikada ne bi mogle jednoglasno vratiti u pravni režim pomorskog dobra. Takav obrazac postupanja u mnogim pitanjima pomorskog dobra od strane nadležne Uprave pomorstva nije usamljen i prisutan je sve do danas.

Godinama naprosto žongliramo s brodogradilištima i pomorskim dobrom. Ravno prije tri desetljeća propisali smo u Pomorskom zakoniku da je samo navoz brodogradilišta pomorsko dobro, nakon toga cijelo brodogradilište (Zakon o morskim lukama ), a potom i luka brodogradilišta (ZPDML/03).

Pravi mali brodogradilišni vrtuljak. No to nije bilo dovoljno!

Danas novi ZPDML/23 definira da je samo luka brodogradilišta u režimu pomorskog dobra. To se apsolutno ne može dovesti u pitanje. Sporno je, međutim, što smo doslovno postavili znak jednakosti između brodogradilišne luke i cijelog brodogradilišta. Na argumente znanosti i struke naprosto se nitko nije osvrtao kao što se ne osvrće na, prema nama, nevjerojatnu zakonsku odredbu: da odluka suda ili upravnog tijela kojim se utvrđuje status nekretnine kao pomorskog dobra ima deklaratorni učinak.

Nepristrani strani promatrač, sagledavajući sve naše pravne vratolomije pomorskog dobra, vjerojatno može samo zaključiti: više nas i vas ništa ne može iznenaditi kada se radi o hrvatskom pomorskom dobru.

Postojala je nada da će se sve greške i mnogobrojna sporna pitanja koja su nas vjerno pratila ukupno tri desetljeća u primjeni kako Pomorskog zakonika ,Zakona o morskim lukama , tako i ZPDML/03 konačno urediti novim zakonom. Ta nada nije bila neosnovana jer su postojale ozbiljne naznake od strane politike da se probleme pomorskog dobra konačno želi urediti. Nažalost donošenjem novog ZPDML/23 to se ponovo nije dogodilo.

Kako možemo razumjeti, a još manje opravdati da Nacionalni plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama, koji predstavlja osnovni strateški dokument upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom i morskim lukama , i nakon skoro dvije godine od stupanja na snagu ZPDML/23 nije donesen , unatoč izričitoj zakonskoj obvezi da će Vlada Republike Hrvatske donijeti Nacionalni plan u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu novog Zakona.

Prema našem mišljenju sve će ostati zapisano kao velika zabluda i improvizacija koja već sada i pro futuro će imati nesagledive posljedice za upravljanje , gospodarenje i zaštitu prostora pomorskog dobra po kojem nas svijet prepoznaje. U tom vrtlogu lutanja stvorenom na prostoru pomorskog dobra novi ZPDML/23 u pitanju nerazumijevanja samog zakonskog teksta nadmašio je sve svoje prethodnike.

Stečena prava i ulaganja na pomorskom dobru

Pomorski zakonik, ZPDML/03 kao i novi ZPDML/23 ni jednom riječju ne spominju zakonito stečena prava iz ulaganja, legitimna očekivanja, pretvorbu na pomorskom dobru kao i njene pravne učinke, koji su na koncu posljedica ukidanja sustava društvenog vlasništva. Upravo to su bila neka od ključnih pitanja koja je trebao urediti novi Zakon. Potpuna amnezija zakonodavca vlada pri spomenu tog bolnog pitanja pomorskog dobra. Suočavanje s istinom nije bezbolan proces, ali očito nismo imali snage, znanja i, na koncu, političke volje da ta pitanja konačno uredimo.

Bez svake sumnje, neuvažavanje zakonito stečenih prava na pomorskom dobru može imati dramatične posljedice nakon isteka postojećih koncesija, posebno kod gospodarskih subjekata koji u samom kapitalu imaju zakonito procijenjena ulaganja. Teško je procijeniti kako će u tom momentu reagirati Republika Hrvatska, odnosno Vlada RH kao izvorni nositelj vlasti nad pomorskim dobrom. Bilo bi korisno i nužno da se ta pitanja urede prije isteka koncesija. Definitivno novi Zakon nas je uveo u treću razinu nereda i neizvjesnosti nego što smo ih imali do danas.

Kako razriješiti nered na pomorskom dobru

Potrebna nam je vizija i nova paradigma koja zasada nije na vidiku. Zato su prije svega potrebni jasno definirani ciljevi koje prati bezuvjetna politička volja nositelja vlasti na pomorskom dobru. Pri tome multidisciplinarni pristup nema alternative. Prema našem mišljenju, postoje čvrsti argumenti koji ukazuju da će primjena novog ZPDML/23 biti neodrživa. Kozmetičke izmjene i dopune Zakona neće ništa donijeti , nego će nas samo uvući u veći nered na pomorskom dobru. Upravo zato nikako ne treba isključiti opciju donošenja dvaju novih zakonskih tekstova, posebno novog Zakona o pomorskom dobru i posebno Zakona o morskim lukama.

Sadržaj nove knjige

Hrvatsko pomorsko dobro – Geneza nereda & Prijedlog rješenja

Predgovor ……………………………………………………………………

1. Što nam se događa na pomorskom dobru

1.2. Zatečeno stanje na pomorskom dobru

1.3. Pomorski zakonik (N.N. 17/94 )

1.3.1. Pomorski zakonik i morske luke

1.3.2. Reakcija znanosti na Pomorski zakonik

1.3.3. Koncesije i koncesijska odobrenja na pomorskom dobru

1.4. Zakon o morskim lukama (N.N. 108/95 )

1.5. Pretvorba na pomorskom dobru

1.5.1. Doprinos znanosti u rasvjetljavanju pretvorbe

1.6 . Strategija pomorskog dobra – Hrvatska u 21. stoljeću

2. Uvod u genezu nereda na pomorskom dobru

2.1. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N.158/03)

2.1.1. Granice i imovinskopravna pitanja na pomorskom dobru

2.1.2. Nasipavanje mora

2.1.2.1. Kako država samu sebe devastira na pomorskom dobru

2.1.3. Koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra

2.1.4. Koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra

2.2. Strateški interes i privatizacija pomorskog dobra

3. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ( N.N. 83/23)

3.1. Polazna ocjena novog Zakona o pomorskom dobru

3.2. Određivanje statusa i evidentiranje pomorskog dobra

3.3. Pravna priroda i oznaka kulture pomorskog dobra

3.4. Pravo vlasništva na pomorskom dobru

3. 5. Stečena prava i ulaganja na pomorskom dobru

3.5.1. Nautički turizam i ulaganja na pomorskom dobru

3. 6. Prostorno planiranje i građenje na pomorskom dobru

3.6.1. Ozakonjenja građevina na pomorskom dobru

3. 7. Morska obala – granice & Uzroci nereda

3. 7.1. Morska obala – granice & Nova zakonska rješenja

3. 7.2. Granice lučkog područja

3.7.3. Granice pomorskog dobra & Prijedlog rješenja

3.8. Morske plaže

3.8.1. Nova zakonska rješenja o morskim plažama

3. 8.2. Morske plaže & Prijedlog rješenja

3. 9. Privezišta & Sidrišta

3.9.1. Privezišta i sidrišta & Prijedlog rješenja

3. 10. Upravljanje pomorskim dobrom

3.10.1. Planovi upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom

3. 10.2. Decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom

3.11. Raspolaganje pomorskim dobrom

3. 12. Gospodarsko korištenje pomorskog dobra

3. 12.1. Privremeno gospodarsko korištenje

3.12.2 . Koncesije na zahtjev & Prijedlog rješenja

3. 12.3. Založno pravo na koncesiji

3.12.4. Dozvole na pomorskom dobru ex koncesijska odobrenja

3.13. Morske luke

3.13.1. Luke otvorene za javni promet

3.13.2. Luke posebne namjene

3. 14. Pomorski svjetionici

3.15. Red i nadzor na pomorskom dobru

3.16. Zaključak Vlade Republike Hrvatske

3. 17. Ocjene turističkog i nautičkog sektora

4. Izdvojene teme & Mišljenja i reagiranja

4.1. Petar Kragić

Treba nam sveobuhvatna strategija za pomorsko dobro da ne dobijemo pomorsko zlo – Izdvojeno mišljenje

4.2 Veljko Ostojić

Pomorsko dobro i turističko zemljište od izuzetnog su značaja za turizam Republike Hrvatske

4.3. Sanja Čižmar

Kako upravljamo morskim plažama kao strateškim nacionalnim resursom u turizmu

4.4. Daniela Gračan

Izazov upravljanja i gospodarenja morskim plažama

4.5. Branko Kundih

Da li je morska obala pomorsko dobro

4.6. Gordan Stanković

Stečena prava na pomorskom dobru

4.7. Branko Kundih

Pretvorba i zakonito stečena prava na pomorskom dobru

4.8. Iva Tuhtan Grgić

Stečena prava i legitimna očekivanja bivših nositelja prava na korištenje pomorskog dobra s neograničenim trajanjem i trajanjem vremenski ograničenim dok se obavlja djelatnost

4.9. Goran Ražnjević

Reagiranje na Nacrt Prijedloga ZPDML

4.10. Jadranko Jug

Stvarna prava na pomorskom dobru –Izdvojeni dio

4.11. Tihomir Luković

Opasnosti koje prijete hrvatskim marinama

4.12. Dario Đerđa

Osvrt na određivanje granica pomorskog dobra

4.13. Olga Jelčić

Katastarska i zemljišnoknjižna evidencija

4.14. Vana Rodin Kružić

Planiranje i građenje na pomorskom dobru & Otvorena pitanja i dileme