Dana 08. lipnja, 2016. u Hotelu Jadran u Rijeci održano je stručno savjetovanje na temu “Kako financirati projekte na pomorskom dobru”. Gost predavač bio je Zoran Tasić dipl.iur. iz CMS Zagreb, Banking &Finance.
Savjetovanje je održano u organizaciji Kundih Savjetovanja, portala www.pomorskodobro.com iz Rijeke i 05vizija.net iz Pule, a pod pokroviteljstvom Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture, Hrvatske gospodarske komore, Primorsko-goranske županije, Udruge gradova Republike Hrvatske i Kamping udruženja Hrvatske. Cjeloviti program Savjetovanja možete pogledati na portalu.
Cilj savjetovanja bio je analizirati i upoznati sudionike Savjetovanja sa financijskim alatima i pravnim okvirom vezanim uz financiranje projekata na pomorskom dobru.
Uvodnu riječ i pozdrav sudionicima uputila je Brankica Ajduković iz 05vizija.net iz Pule, a u ime glavnog organizatora svim sudionicima, predavačima i pokroviteljima savjetovanja zahvalio se Branko Kundih koji je upoznao sudionike sa osnovnim dvojbama vezanim uz krovni Zakon o koncesijama i posebni Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
U iscrpnom izlaganju Zorana Tasića o financiranju projekata na pomorskome dobru posebno je naglašeno kako je najčešći oblik financiranja tzv. projektno financiranje. Međunarodna udruga za projektna financiranja (IPFA) definira projektna financiranja kao “financiranje dugotrajne infrastrukture, industrijskih projekata i javnih usluga zasnivanoj na financijskoj strukturi u kojoj se povrat investicije i kredita ne očekuje uopće, ili samo u maloj mjeri, od nikog drugog osim od prihoda samog projekta”. Tim više je procjena rizika povrata financiranja i investicije od projekata na pomorskom dobru od izuzetne važnosti.
Zbog specifične prirode projektnog financiranja fokus banaka je usmjeren na specifična prava temeljem kojih projekt ostvaruje prihode kao jedini izvor otplate kredita, budući da kod projektnih financiranja načelno nema regresnih zahtjeva prema sudionicima u projektu. Banka stoga kontrolira realizaciju projekta na način da zauzme ulogu aktivnoga subjekta putem ugovorne dokumentacije. To nadalje upućuje na izuzetnu važnost ugovorne kreditne dokumentacije i instrumenata osiguranja, uključivo i tzv. izravne ugovore.
Navedeni instrumenti osiguranja, uključivo izravni ugovori, su sačinjeni tako da banka, u slučaju problema s otplatom kredita, ne mora odmah pokretati postupak ovrhe, već temeljem ugovorne dokumentacije ima pravo preuzeti kontrolu nad projektom, te poduzeti mnoge druge mjere u cilju realizacije projekta, uključivo i prodaju samog projekta.
Svrha svih osiguranja u projektnom financiranju je da se projekt realizira do kraja, te da, ako drugačije nije moguće, banka preuzme kontrolu nad projektom u cilju njegove realizacije ili ako to nije moguće ili isplativo onda radi njegove prodaje.
