Političko, a ne stručno nadmetanje na pomorskom dobru

Suradnik13, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s konačnim prijedlogom Zakona donesen je po hitnom postupku 3. lipnja, 2016.

Isti dan, 3. lipnja, 2016. dnevni red 3. sjednice Hrvatskog sabora je dopunjen od strane predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a sa cjelovitim Prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (prvo čitanje).

Prijedlog Zakona o izmjenama ZPDML

Predložene usvojene izmjene ZPDML nisu sporne u djelu kojim se prenosi nadležnost Vlade Republike Hrvatske za davanje koncesija u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra u posebnim rezervatima na regionalnu samoupravu (županije).

Takva izmjena je logična i dobro došla, te je na tragu promišljene decentralizacije upravljanja pomorskim dobrom.

Sporna je odredba članka 2. odnosno izmjena kojom se u članku 26. stavka 1. ZPDML “davatelja koncesije“ zamjenjuje sa “tijelom koje provodi prethodni postupak za davanje koncesije“ tako da sada novi izmijenjen članak 26. stavak 1. glasi:

“Ovlaštenik koncesije koji je dobio koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra može sporedne djelatnosti manjeg opsega iz područja usluga dati na obavljanje pravnim i fizičkim osobama uz suglasnost tijela koje provodi prethodni postupak za davanje koncesije u cilju boljeg iskorištavanja pomorskog dobra.“

U ocjeni stanja prijedloga izmjena ZPDML među ostalim se navodi da se pravom na obavljanje sporedne djelatnosti ne raspolaže pomorskim dobrom danim u koncesiju i ne utječe na obavljanje glavne djelatnosti za koje je koncesija dana.

Takva konstatacija naprosto ne korespondira kako sa postojećim Zakonom o koncesijama (N.N. 143/12 ) tako i sa novim Prijedlogom Zakona o koncesijama od ožujka, 2016. koji u članku 67. stavak 1.i 2. i 5. izrijekom propisuje:

(1) Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji, koncesionar može s trećim osobama sklopiti podugovor o obavljanju sporednih djelatnosti koncesije.

(2) Sporednom se smatra svaka djelatnost koja nije djelatnost predmeta koncesije, ali je s njom povezana tako što služi njezinom obavljanju ili je potrebna za njezino uspješno izvršenje.

(5) Podugovor se dostavlja davatelju koncesije, nadležnom resornom ministarstvu i ministarstvu nadležnom za financije. Podugovor se upisuje u Registar koncesija.

Posebno želimo naglasiti da Zakon o koncesijama koji je sada na snazi tako i novi Prijedlog sadrži odredbu koja propisuje da se na sva pitanja koja nisu uređena Zakonom o koncesijama odgovarajuće primjenjuju posebni zakoni te propisi kojim se uređuje javna nabava.

Smatram da posebni zakon, a to je ZPDML. mora preuzeti rješenja sporednih djelatnosti koncesija na pomorskom dobru, a koje su precizno uređene krovnim Zakonom o koncesijama.

Upravo zato je upitno rješenje usvojenog Prijedloga o izmjenama ZPDML kojim se suglasnost davatelja koncesije supstituira tijelom koje provodi prethodni postupak za davanje koncesije.

Prijedlog Zakona o pomorskim dobrom i morskim lukama (prvo čitanje)

Kao što je navedeno, 3. lipnja, 2016. dnevni red 3. sjednice Hrvatskog sabora je dopunjen od strane predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a sa Prijedlogom ZPDML (prvo čitanje).

Očigledno je da se radi o tekstu Prijedloga ZPDML koji je već bio upućen u saborsku proceduru nakon što je 8. srpnja 2015. bio na dnevnom redu otvorenog dijela 235 sjednice bivše Vlade Republike Hrvatske.

Zakonski Prijedlog radi raspuštanja Hrvatskog sabora nije doživio prvo čitanje. Istoimeni zakonski Prijedlog je prethodno doživio mnogobrojne izmjene i kritike kako zainteresirane tako i stručne javnosti.

Jedno od ključnih pitanja koje Prijedlog ZPDML nije razriješio je pitanje pretvorbe i zakonitih ulaganja na pomorskom dobru. Zato smo već na Portalu svojevremeno postavili pitanje da li novim Prijedlogom ZPDML kada se radi o pretvorbi i ulaganjima na pomorskom dobru ulazimo u sferu pravne iluzije.

Očigledno je da se radi o političkom, a ne stručnom nadmetanju na pomorskom dobru.

Scroll to Top