Prijedlog Zakona o koncesijama

Foto: Suradnik13, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons

Na 37.sjednici Vlade Republike Hrvatske 05. srpnja, 2012. među ostalim točkama na dnevnom redu je bio Prijedlog Zakona o koncesijama. Radi se o novom Zakonu koji kao krovni zakonski propis predlaže kao iznimku davanje “koncesije na zahtjev”.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravljao je na 15.sjednici održanoj 10. srpnja, 2012. o Prijedlogu Zakona o koncesijama koji je dostavljen Odboru od strane Vlade Republike Hrvatske 05. srpnja, 2012.

Odbor je većinom glasova prihvatio predloženi zakonski tekst.

Portal pozdravlja opravdan i nužan iskorak predlagača Zakona o koncesijama vezan za mogućnost davanja “koncesija na zahtjev”.

Istovremeno Portal upozorava i predlaže da se pojedina zakonska rješenja glede pravnih učinaka i posljedica davanja koncesija trebaju dopuniti, prvenstveno iz razloga jačanja pravne sigurnosti ulaganja postojećih i budućih investitora uključujući i investitore na pomorskom dobru.

Komentar i prijedlozi Portala u ovom tekstu su ograničeni na pitanje “davanja koncesija na zahtjev” te pitanje izvanrednih nužnih troškova i investicija ovlaštenika koncesije-koncesionara po nalogu javne vlasti i/ili ulaganja koncesionara koja su nužna i korisna, a učinjena su uz suglasnost davatelja koncesije za vrijeme trajanja koncesije, a nisu amortizirana do isteka koncesije.

Posebno upozoravamo da se Zakonom o koncesijama uređuju sva načelna pitanja koncesijskih odnosa, a posebni zakoni kao lex specialis u tom smislu moraju u svoj sadržaj preuzeti obvezujuća rješenja krovnog zakona.

Tako je u načelima postupka davanja koncesije u članku 20. zakonskog prijedloga propisano:

“Prilikom provođenja postupka davanja koncesija davatelji koncesija obvezni su, u odnosu na sve pravne i fizičke osobe, poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana, načelo slobode pružanja usluga, načelo učinkovitosti, kao i ostala temeljna načela iz Ustava Republike Hrvatske te Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.”

Od izuzetne je važnosti za koncesijsko pravo pomorskog dobra kakva će rješenja propisati novi Zakon o koncesijama. Svakako smatramo opravdanim i nužnim mogućnost davanja “koncesija neposredno na zahtjev gospodarskog subjekta”.

Kako je već poznato u okviru Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokrenut je postupak izrade novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će u svojim odredbama morati preuzeti obvezujuće norme Zakona o koncesijama te ih istovremeno prilagoditi specifičnom pravnom režimu pomorskog dobra.

Koncesijski odnosi na pomorskom dobru su izuzetno složeni te traže specifična pravna rješenja.

Isključivi model nadmetanja odnosno javnog prikupljanja ponuda u postupku donošenja koncesija na pomorskom dobru jednostavno nije održiv.

Ocjena stanja prema predlagatelju koje treba urediti Zakonom

Sustav koncesija u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o koncesijama (Narodne novine, broj 125/2008; dalje u tekstu: Zakon), a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine. Zakon predstavlja krovni propis kojim se na općoj razini uređuju sva osnovna pitanja vezana za koncesije. Zakonodavni okvir za koncesije, uz Zakon, čine i posebni propisi kojima se uređuju koncesije u pojedinim područjima i za pojedine djelatnosti. Ovi tzv. sektorski zakoni za koncesije, temeljem načela i rješenja iz Zakona, uređuju sva posebna pitanja koja se vezuju za pojedini predmet koncesije.

Koncesije traže uvođenje određenih novina kojima će se umanjiti pojavnost nesigurnosti u postupcima davanja, ali i provedbe koncesijskih projekata za vrijeme trajanja zaključenih ugovora o koncesijama.

Zaključno, usvajanjem ovoga Prijedloga zakona o koncesijama omogućiti će se još efikasnija i transparentnija primjena instrumenta koncesije u realizaciji javnih potreba i iskorištavanja općih i drugih dobara, a što će se odraziti na intenzivniji ulazak privatnog kapitala, jačanje gospodarske aktivnosti, povećanje općih poreznih prihoda, prihoda od koncesija, te otvaranje dodatnih fiskalnih kapaciteta za druge potrebe.

Prijedlog Zakona o koncesijama
Koncesije na zahtjev

Članak 29.

(1) Koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra može se iznimno dati neposredno na zahtjev gospodarskog subjekta:

  • kada je to koncesionaru nužno radi provedbe ugovora o koncesiji za javne radove ili koncesije za javne usluge,
  • kada je to koncesionaru nužno radi provedbe ugovora o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina
  • kada je to potrebno ovlašteniku prava na radove sanacije koji se obavljaju na pomorskom dobru, a na temelju posebnog zakona
  • ako postojeća i/ili planirana gospodarska aktivnost gospodarskog subjekta na određenoj lokaciji čini s predmetom koncesije za koju se zahtjev podnosi, tehnološku ili funkcionalnu cjelinu, te predmet koncesije služi samo obavljanju te gospodarske aktivnosti.

(2) Koncesija na zahtjev ne smije se dati s namjerom neopravdanog izbjegavanja primjene postupka davanja koncesije određenog ovim Zakonom te primjene načela iz članka 20. ovoga Zakona.
(3) Zahtjev za dobivanje koncesije podnosi pojedinačno gospodarski subjekt.
(4) Zahtjev za dobivanje koncesije mora sadržavati najmanje sljedeće podatke…

Upozorenje Portala – Koncesije na zahtjev

Urednik Portala već niz godina je upozoravao na neodrživo zakonsko rješenje donošenja koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na osnovu kojeg ne postoji mogućnost davanja koncesija na zahtjev. Koncesija na zahtjev danas se može donijeti samo za posebnu uporabu koja kako propisuje Zakon nije i ne predstavlja opću uporabu niti gospodarsko korištenje.

U praktičnom svakodnevnom životu to znači da hotel/ kamp i drugi turistički sadržaji neposredno gospodarski i funkcionalno vezani sa pomorskim dobrom ne mogu podnijeti zahtjev za koncesiju nego se koncesija donosi na osnovu javnog prikupljanja ponuda. Isto se odnosi na industrijske pogone u koncesijskom režimu pomorskog dobra.

Upravo je to jedan od razloga supstituiranja instituta koncesija sa koncesijskim odobrenjima što je generiralo dodatni pravni nered na pomorskom dobru Republike Hrvatske.

U svojoj knjizi “Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi” iz 2005. urednik Portala je predložio:

Koncesijski sustav na pomorskom dobru treba temeljito redefinirati u smislu da koncesije na zahtjev predstavljaju osnovni koncesijski model. To je moguće jedino ako je propisan i utvrđen sustav vrednovanja pomorskog dobra i utvrđivanja koncesijske naknade, koja u pravilu treba biti u funkciji održavanja i zaštite pomorskog dobra i to kao strogo namjenska sredstva.

Potrebno je vrlo pažljivo izbalansirati koncesijske modele “na zahtjev” i na osnovu “javnog prikupljanja ponuda”, respektirajući životne i poslovne odnose na pomorskom dobru.

Koncesija na zahtjev uz transparentni vrijednosni sustav kod postojećih korisnika pomorskog dobra osigurava pravnu sigurnost.

Čak i u slučaju novih investicija van granica pomorskog dobra teško možemo očekivati ozbiljna ulaganja ako investitor mora ići na postupak javnog prikupljanja ponuda za dobivanje koncesije na pomorskom dobru sa neizvjesnim ishodom i neizvjesnom procjenom troškova. U cilju zaštite javnog interesa, davanje koncesija na zahtjev trebaju pratiti jasne zakonske i provedbene odredbe uključujući i transparentne koncesijske naknade koja će prvenstveno ovisiti o ograničenju opće uporabe pomorskog dobra.

Portal predlaže

Produženje koncesije & obeštećenje postojećeg koncesionara

Mislimo da u slučaju ako u toku trajanja koncesije dođe do ulaganja i izvanredno podnesenih troškova ovlaštenika koncesije-koncesionara po nalogu javne vlasti i/ili dodatnih nužnih i korisnih ulaganja koncesionara uz suglasnost davatelja koncesije koja nisu amortizirana do isteka koncesije, postojeći koncesionar bi imao pravo na nenaplatno produženje koncesije u visini svojih potraživanja iz naslova izvanrednih ulaganja, ili obeštećenje izvršenih ulaganja od strane budućeg koncesionara ukoliko sam nije u novo provedenom postupku postao ovlaštenik koncesije.

U tom smislu treba propisati posebnu odredbu koja bi omogućila takvo rješenje.

Koncesijsko odobrenje

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra putem koncesija ne treba primijeniti u slučajevima ako se opće pomorsko dobro koristi sezonski, i ne ograničava opću uporabu trećih osoba. U takvim situacijama i dalje treba zadržati kao komplementarni institut “koncesijsko odobrenje” koje se daje na zahtjev korisnika.

Koncesijska odobrenja ne smiju nikako supstituirati klasične koncesije. U suprotnom urušava se cjeloviti koncesijski sustav na pomorskom dobru. Predlažemo da zakonski prijedlog u tom smislu treba nadopuniti.


Urednik portala

Scroll to Top