Privezišta u praksi

Autor: Jadranka Fržop Trlaja, pročelnica Upravnog odjela Šibensko–kninske županije

Potrebno je jasno definirati privezišta upozorava Jadranka Fržop Trlaja, pročelnica Upravnog odjela Šibensko–kninske županije.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ( NN br. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09) razvrstava luke prema namjeni kojoj služe: na luke otvorene za javni promet i luke za posebne namjene, nadalje, prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene, te luke mogu biti: vojne luke, luke nautičkog turizma, industrijske luke, brodogradilišne luke, sportske ribarske i druge luke slične namjene.

Razvrstaju luka otvorenih za javni promet, djelatnosti i namjena pojedinog dijela luke određeni su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama kao i Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načina plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (NN br. 94/07, 79/08, 114712 i 47/13).

Luke posebne namjene “razvrstane” su prema djelatnostima Uredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (NN br. 110/04 i 82/07) a luke nautičkog turizma Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN br. 72/08).

Iz gore navedenog vidimo da su pojedine luke posebne namjene kao i namjena pojedinog dijela luka otvorenih za javni promet zakonskim i podzakonskim aktima definirani i određeni, međutim na terenu se javlja potreba za još nekim oblicima priveza i pristana za potrebe npr. turističke zone – nastavno na turističke i ugostiteljske potrebe na kopnu odnosno otocima.

Uporište za ovakvo promišljanje nalazimo i u članku 52. st. 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11 i 50/12) kojim se navodi da je kod planiranja ugostiteljsko-turističkih zona moguće da “broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica”. Nadalje u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji navodi se privez koji nije preciznije definiran i nije ga moguće povezati s terminologijom propisa iz oblasti pomorstva i turizma, kao sa klasifikacijom iz navedenih područja.

Slijedom navedenog definiranje “priveza i pristana u funkciji zone” predlagali smo još od 2009. godine kod izrade nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a potrebu ovakve vrste priveza odredili smo kroz Prostorni plan Šibensko-kninske županije, kao dokument kojim se određuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora.

Pa se tako u članku 40. st. 8. Prostornog plana Šibensko-kninske županije (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije br. 11/02, 10/04, 3/06, 5/08, 6/12, 9/12 –pročišćeni tekst i 4/13) navodi mogućnost planiranja priveza u zonama ugostiteljsko-turističke namjene na sljedeći način:

  • U zonama većim od 40 ha dva priveza u funkciji zone
  • U zonama do 40 ha jedan privez u funkciji zone

Pod privezom u funkciji zone podrazumijeva se smještaj jednog pristana maksimalne dužine 20 m za prihvat turističkih brodova za prijevoz izletnika – turista i uz njega, ukoliko to prostorne mogućnosti dopuštaju, može se za potrebe zone planirati i privez za prihvat do max. 3 plovila/1 ha površine zone, maksimalne površine akvatorija po vezu od 100 m2.

U ostalim zonama moguće je planirati samo privez tipa pristan.

U članku 40. st. 10. se navodi također da privez u funkciji zone može zauzeti maksimalno 15% obalne crte te se ne mogu planirati nikakvi objekti tehničko tehnološke funkcije: servisi, radionice, sanitatije, lukobrani i sl. osim potrebne opreme za prihvat plovila pontonskog tipa, a na način da se maksimalno zadrži prirodna struktura obale.

U članku 64. ostavljena je mogućnost da se u prostornim planovima uređenja općina/gradova unutar koncesioniranog područja za smještaj uzgajališta na moru za proizvodnju riba, rakova i i školjkaša planira postavljanje pontona maksimalne površine 50 m2 kao neophodnog manipulativnog prostora za potrebe uzgajališta.

Osim navedenih mogućnosti prihvata plovila u ugostiteljsko-turističkim zonama i na uzgajalištima moguće je sukladno članku 117. stavak 33. Prostornog plana Šibensko-kninske županije u prostornim planovima uređenja općina/gradova planirati privez u funkciji gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja naselja i to na način da ne ugrožavaju druge planirane namjene prostora.

U svrhu osiguranja pristupa postojećim gospodarskim i rekreacijskim sadržajima na otocima i dijelovima obale gdje se ne može osigurati drugačiji pristup, moguće je sukladno čl. 117. st. 34. i 35. u prostornim planovima uređenja općina/gradova planirati nužne infrastrukturne sadržaje za osiguranje mogućnosti morskog pristupa za:

  • postojeće ugostiteljsko-turističke građevine
  • za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
  • za potrebe sakupljanja neopasnog otpada
  • za potrebe zona rekreacije na otocima

Navedeni infrastrukturni sadržaji su u pravilu pontonskog tipa na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri narušava prirodna obala, te da se prvenstveno koriste, odnosno rekonstruiraju postojeći pristani.

Iz svega navedenog jasno je kolika je potreba ovakve vrste priveza, u funkciji zone a pogotovo cijeneći činjenicu da je Zakon o prostornom uređenju predvidio ovakvu vrstu namjene prostora. Definiranjem ovakve vrste priveza pogotovo na otocima ima za rezultat povećanje ponude, poticanje zapošljavanja, valorizaciju tradicijske kulture a što je svakako jedan od načina koji bi pridonosio poboljšanju života na otocima. Mišljenja smo da je nužno novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama definirati priveze i pristane, klasificirati ih sukladno potrebama na terenu te definirati prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, čime će se uvesti red na pomorskom dobru i onemogućit postavljanje pontona “na divlje” i bez ikakve kontrole države, županije i gradova/općina.

Na koncu, veliki je problem i neusklađenost, neujednačenost termina pa tako u praksi imamo – priveze, pristane, privezišta, priveze u funkciji zone … i dr., što dodatno otežava rad.

Scroll to Top