Pomorsko dobro i nautički turizam u Saboru

g. Goran Beus Richembergh i g. Branko Kundih

Odbor za turizam Hrvatskog sabora održao je dana 26.04.2012. god. tematsku sjednicu na temu “Prijedlozi i mjere unapređenja nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj”.

Kako bi se osigurao nesmetan razvoj nautičkog turizma u zemlji i time ojačala prateća infrastruktura i cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske, strukovne udruge okupljene pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Udruzi nautičkog sektora Hrvatske udruge poslodavaca te kroz različite nacionalne i regionalne udruge malih brodara predložile su različite mjere za unaprjeđenje statusa nautičkog turizma.

U radu tematske sjednice sudjelovali su i najviši predstavnici ministarstava, predsjednici saborskih odbora te predstavnici strukovnih udruga okupljenih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Udruge nautičkog sektora, Hrvatske udruge poslodavaca kao i predstavnici nacionalnih i regionalnih udruga malih brodara, interesnih i granskih turističkih udruga, Hrvatske turističke zajednice i ostali važni čimbenici hrvatskog nautičkog turizma.

Predsjednik saborskog Odbora Goran Beus Richembergh podsjetio je da je u Hrvatskoj Strategija razvoja nautičkog turizma donesena još prije nekoliko godina, ali da je praksa na žalost pokazala da se od tada do danas u tom segmentu nije napravilo gotovo ništa. Hrvatska bi po toj Strategiji trebala biti prepoznata kao prva zemlja na Sredozemlju.

Uvodna predavanja na temu “Prijedlozi i mjere unapređenja nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj”, koja su bila podloga za kasniju raspravu, iznijeli su Srećko Favro ekspert za nautički turizam, urednik portala www.05demo.com Branko Kundih, Roko Vuletić u ime Udruge nautičkog sektora Hrvatske udruge poslodavaca te Branimir Mađer ispred Sektora za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Komparativne prednosti, atraktivnost i ljepotu našeg Jadrana ne koristimo u dovoljnoj mjeri, a benefite naših resursa veoma dobro koriste naši susjedi. Iako smo donijeli strateški dokument – Strategiju razvoja nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj s utvrđenih 12 strateških ciljeva i 44 mjere akcijskog plana za njihovo provođenje, istu slabo ili nikako ne provodimo. Od donošenja Strategije u Hrvatskoj nije započela gradnja ni jedne nove marine, a trenutno se završava samo nekolicina čija je gradnje započela još 2005. ili 2006.god. Zbog nedostatka vezova, osobito za mega jahte, gube se velika novčana sredstva, a procjenjuje se da je oko 80% noćenja mega jahti na crnom vezu. Visoka stopa PDV-a čini usluge ovog sektora nekonkurentnim u odnosu na susjedne zemlje. Cijena pogonskog goriva, trošarine, pravo na kabotažu, problemi u charteru… sve su to prikazi stanja i pitanja koja su se mogla čuti u izlaganjima i raspravama na ovom skupu i za koja se traže što hitnija prava rješenja.

Ispred krovnog ministarstva za aktivnosti nautičkog sektora istupio je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture gosp. Zdenko Antešić, koji je podržao na skupu iznesene prijedloge i inicijative za unapređenjem nautičkog sektora te pozvao relevantne subjekte na pomoć u povezivanju i koordinaciji aktivnosti svih zainteresiranih čimbenika te je ujedno pozvao urednika Portala Branka Kundih da se uključi u radnu grupu u izradi novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pomoć u koordinaciji sastanaka i predlaganju mjera ponudila je potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta i direktorica sektora Leila Krešić Jurić ispred Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca.

Pravni nered na pomorskom dobru

U svom izlaganju i uvodnoj prezentaciji Branko Kundih je posebno apostrofirao nedostatak jasnih ciljeva i strategije na pomorskom dobru i nedostatak institucija koje upravljaju pomorskim dobrom. Pravna sigurnost i jasna pravila igre su uvjet da se pokrene investicijski ciklus na pomorskom dobru. Urednik portala je ukazao na mnoga otvorena pitanja kao što su: granice pomorskog dobra i lučkog područja, pravo građenje temeljem koncesije na pomorskom dobru, koncesije na pomorskom dobru (koncesijeski modeli), ulaganja na pomorskom dobru za vrijeme trajanja koncesije, turistički brodari i osiguranje priveza u javnim lukama, sidrišta i koncesije, turistička privezišta…

Nametnulo se pitanje Kako dalje?

U tom smislu izneseni su sljedeći prijedlozi:

  • definirati osnovne strateške ciljeve te donijeti Strategiju upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom
  • donijeti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, ali ne po hitnom postupku, kako bi se omogućila javna rasprava
  • osnovati posebnu jedinstvenu upravu / javnu ustanovu kao centralno tijelo u funkciji integralnog upravljanja pomorskim dobrom
  • uspostaviti efikasnu kontrolu na pomorskom dobru – upravni i inspekcijski nadzor
  • pokrenuti proces integralnog modela upravljanja pomorskim dobrom i uspostaviti model upravljanja koji će osigurati koordinaciju svih razina državne uprave i lokalne samouprave uključujući ovlaštenja, nadležnosti i odgovornosti

Zaključno

Nagomilanih problema je mnogo, a vremena za njihovo rješavanje je sve manje. Ne može se čekati donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ponovo četiri godine obzirom da se od starih prijedloga opravdano odustalo. Hrvatska više nema vremena.

Scroll to Top