Autor: Dr.sc. Alen Jugović, izvanredni profesor, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci, Sveučilište u Rijeci
Svaka kuća se sastoji od dobrog temelja, a Studija opravdanosti davanja koncesije predstavlja neophodan temelj bez kojega će i najbolji učinak u svim drugim segmentima natječaja i koncesijskog ugovora ostati neefikasan.
Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje fizičkim i/ili pravnim osobama, sukladno prostornim planovima. Gospodarsko korištenje pomorskog dobra je korištenje pomorskog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti, sa ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru, te sa ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/2003), Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/2004, 101/04) te Zakon o koncesijama (ZOK) iz 2012. godine detaljno razrađuju postupak davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja.
Davatelj koncesije odlučuje o pokretanju postupka davanja koncesije donošenjem odluke o javnom prikupljanju ponuda. Pripremnim radnjama za davanje koncesije smatrat će se sve aktivnosti koje se provode radi davanja koncesije, a prethode početku postupka davanja koncesije (čl. 10., st. 1. ZOK-a). Prema Zakonu o koncesijama, pripremnim radnjama smatraju se sljedeće aktivnosti:
- imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju;
- izrada studije opravdanosti davanja koncesije ili analize davanja koncesije;
- procjena vrijednosti koncesije te
- izrada dokumentacije za nadmetanje.
Studija opravdanosti davanja koncesije
Studija opravdanosti davanja koncesije je neophodan preduvjet početka postupka davanja koncesije. Njome se posebno uzimaju u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštita prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinica lokalne i regionalne samouprave, te usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima i srednjoročnim i godišnjim planovima davanja koncesija (čl. 12., st. 3. ZOK-a). Iznimno, kod koncesije za javne usluge procijenjene vrijednosti manje od 2.000.000 eura (u kunskoj protuvrijednosti, bez PDV-a) i koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra davatelj koncesije može umjesto studije opravdanosti davanja koncesije izraditi analizu davanja koncesije. Potrebno je napomenuti da se navedena odredba odnosi na sve koncesije za gospodarsko korištenje, bez obzira na procijenjenu vrijednost koncesije.
Analiza davanja koncesije mora na odgovarajući način obuhvatiti elemente studije opravdanosti davanja koncesije. Kod koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, a kada se više koncesija istodobno daje za sličan predmet koncesije, davatelj koncesije može izraditi jednu studiju opravdanosti davanja koncesije za sve koncesije, uz uvjet da studija jasno utvrdi posebnosti i sve elemente nužne za davanje svake od pojedinih koncesija.
Studija opravdanosti davanja koncesije sastoji se od(čl. 13., st. 1. ZOK-a):
- operativnog sažetka koji obuhvaća sljedeće dijelove: opis predmeta i svrhe/cilja koncesije, popis i obrazloženje propisa koji se primjenjuju na davanje koncesije, pregled osnovnih zaključaka studije, izvore informacija i podataka te podatke o autorima studije;
- općeg dijela;
- tehničke, financijske, ekonomske i pravne analize;
- analize utjecaja na okoliš (prirodu), kulturna dobra i zdravlje (po potrebi) te
- pripadajućih priloga, zaključka i preporuka.
Studiju opravdanosti davanja koncesije izrađuje davatelj koncesije, no pri tome može koristiti pomoć vanjskih stručnjaka (čl. 12., st. 2. ZOK-a). Ovakav način u praksi je dosta čest jer rijetki su slučajevi gdje davatelj koncesije ima na raspolaganju niz stručnjaka potrebnih za izradu takve studije. Postoje slučajevi kada davatelj koncesije obvezu izrade studije opravdanosti davanja koncesije povjeri mogućem koncesionaru (osobi ili subjektu koji je iskazao pismom namjere interes za koncesioniranja određenog područja), ali u tom slučaju najčešće davatelj koncesije uvjetuje da izradu takve studije se povjeri istaknutom poduzeću ili ustanovi specijaliziranoj za takve poslove. Na taj način se davatelj koncesije rasterećuje troška za izrade studije opravdanosti davanja koncesije, koji u slučaju kada davatelj koncesije ima više područja za koncesioniranja može biti znatan. Uvriježena je poslovna praksa da taj iznos može ići i do 0,5 % iznosa investicije kod velikih investicija dok kod manjih investicija on ovisi od subjekta do subjekta.
Studija gospodarske opravdanosti
Davatelj koncesije odlučuje o pokretanju postupka davanja koncesije donošenjem odluke o javnom prikupljanju ponuda. U toj odluci definiran je i sadržaj ponude za to javno prikupljanje ponuda. Osim ostale dokumentacije, kao obavezan prilog, ponuda mora sadržavati i studiju gospodarske opravdanosti, koja čini jedan od temelja za ocjenu ponuda i odabira najpovoljnije ponude.
Preporučeni i najčešći sadržaj studije gospodarske opravdanosti čine sljedeći elementi:
- postojeće stanje lokacije za koju se traži koncesija,
- plan investicija i plan investicija u zaštitu okoliša detaljno razrađen pojedinačno po godinama za cjelokupno vrijeme trajanja koncesije,
- izvore i iznose financiranja investicija (vlastiti izvori, krediti),
- procjenu rentabilnosti projekta (prihodi – rashodi),
- prihod od redovne djelatnosti u prethodnoj godini,
- podatke o ostvarenoj dobiti prije oporezivanja uvećano za amortizaciju u prethodnoj godini,
- iskustvo ponuditelja u obavljanju djelatnosti za koju traži koncesiju i
- broj planiranih novootvorenih radnih mjesta.
Na temelju iznesenog potrebno je istaknuti važnost da stručna tijela koja donose prijedlog o odabiru najbolje ponude prema definiranim kriterijima u javnoj ponudi imaju znanje u svezi metodologije izrade investicijskih studija kako bi na ispravan način mogli procijeniti (Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o.: Priručnik – „Kriteriji i sadržaj studije gospodarske opravdanosti za davanje koncesija na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja“, PGŽ, 2005.).
- da li je studija napisana prema definiranim metodološkim pravilima,
- da li su pokazatelji u studiji realni,
- da li je studija jasna – dobro strukturirana, standardizirana i potkrijepljena dokumentacijom,
- da li su predviđene investicije realan prikaz razvojnih mogućnosti i koji su realni rezultati planiranih ulaganja te
- da li je studija tržišno orijentirana (uzet u obzir utjecaj konkurencije i sl.).
Potrebno je napomenuti da se dosta često prilikom izrade studije gospodarske opravdanosti manipulira s pokazateljima, naročito onima koji predstavljaju kriterije za odabir najpovoljnije ponude.
Zbog navedenog preporuka je mogućim koncesionarima da pri odabiru izrađivača studije (ako je ne rade sami) odaberu stručnu i kvalitetnu osobu/poduzeće ili ustanovu te istima daju na raspolaganje što točnije i konkretnije podatke kako bi smanjili utjecaj subjektivnosti u izradi studije te približili studiju onom što očekuju da bi predstavljalo njihovo realno poslovanje. Kvalitetno izrađena studija doprinijeti će boljem poslovanju budućeg koncesionara koji će svoj poduzetnički rizik smanjiti na minimum.
Dok preporuka je davateljima koncesije da ako u svom stručnom tijelu ne maju stručne osobe iz svih domena studije (pravnik, ekonomist, tehnolog/građevinar, specijalist za javnu nabavu) one studije za koje smatraju da odudaraju od studije opravdanosti davanja koncesije, koji su prethodno izradili, daju istu na provjeru kod osoba/poduzeća ili ustanova koja se bave tom tematikom ili onima koji su već izradili studiju opravdanosti davanja koncesije. Na taj način će se onemogućiti spletkarenje i manipuliranje pokazateljima u studiji gospodarske opravdanosti i to posebice onima koji su relevantni za odabir najpovoljnije ponude.
Zbog svega navedenog jako je bitno da je tijelo koje vrši odabir ima stručno i profesionalno iskustvo.
Zaključak
Da bi raspisali natječaj u svezi davanja koncesije morate imati studiju opravdanosti davanja koncesije. Studijom opravdanosti davanja koncesije posebno se uzimaju u obzir javni interes, utjecaj na okoliš, zaštitu prirode i kulturnih dobara, financijski učinci koncesije na državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te usklađenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima davanja koncesija (o njima malo kasnije). Kako bi navedena studija bila kvalitetno i stručno napisana te metodološki i pravno regularna potrebno je imati sve strateške dokumente koji supotrebni za kvalitetnu analizu te planiranje investicija i poslovanja.
Svaka kuća se sastoji od dobrog temelja, a Studija opravdanosti davanja koncesije predstavlja neophodan temelj bez kojega će i najbolji učinak u svim drugim segmentima natječaja i koncesijskog ugovora ostati neefikasan.
