Pitanje: Kao dugogodišnji ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije sa izuzetno velikim profesionalnim iskustvom, da li smatrate da je pomorsko dobro kao iznimno važan gospodarski resurs Republike Hrvatske dovoljno valorizirano?
Odgovor: Pomorsko dobro nije dobro valorizirano. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama omogućio gospodarsko korištenje pomorskog dobra, ali je u praksi otvorio određena pitanja koja traže nova rješenja, a sve u cilju daljnje gospodarske valorizacije pomorskog dobra. Granice pomorskog dobra još nisu utvrđene iako se utvrđuju od dana stupanja Zakona o izmjenama i dopunama pomorskog zakonika iz 1996. godine. Postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra dugotrajan je i složen proces. Kvalitetna gospodarska valorizacija mora i pomorskog dobra nužna za kvalitetan gospodarski razvoj.
Pitanje: Nakon četiri godine priprema i niza prijedloga novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama još nije usvojen. Ministarstvo pomorstva je odlučno u namjeri da se novi Zakon o pomorskom dobru donese i razriješe mnoga otvorena pitanja koja ograničavaju održivi gospodarski razvoj i zaštitu pomorskog dobra. Koje osnovne probleme smatrate da treba riješiti novi Zakon?
Odgovor: Novi Zakon treba osigurati institucionalne i zakonske okvire koji će omogućiti trajno održivo korištenje prirodnih resursa pomorskog dobra i koji će trajno pružiti pomorskom dobru odgovarajuću zaštitu, očuvati biološke raznolikosti obalnih ekosustava, spriječiti zagađivanje, nezakonitu gradnju kao i nezakonito korištenje pomorskog dobra. Novi zakon treba jasno definirati način utvrđivanja granica pomorskog dobra, kvalitetan način upravljanja pomorskim dobrom. Posebno ističem nužnost integralnog upravljanja obalnim i morskim područjima s ciljem postizanja održiva razvitka u obalnim i morskim područjima, kao i osnivanje katastra pomorskog dobra, s ciljem vođenja cjelovite evidencije gospodarskog korištenja morske obale, mora, morskog dna i morskog podmorja.
Pitanje: Kakva su vaša dosadašnja iskustva vezana za prostorno planiranje i gospodarsko korištenje pomorskog dobra Primorsko-goranske županije?
Odgovor: Osobit problem u prostornom planiranju predstavlja neujednačena stručna terminologija koja nije jasno zakonski definirana. U procesu izrade prostornih planova aktualizirana je tema planiranja, odnosno razvrstavanja luka i razgraničenja njima pripadajućih lučkih površina. Ovo iz razloga donošenja novih propisa, a posljedično i drugačijih rješenja u zakonima i podzakonskim aktima koji reguliraju ovu problematiku unutar različitih resora. Nedoumice su se pojavile osobito pri planiranju lučica namijenjenih privezu manjih plovila domicilnog stanovništva priobalnih naselja, koje u naravi i nisu luke već komunalne površine namijenjene “parkiranju” plovila, a ne lučkim djelatnostima. U prostorno-planskim dokumentima predviđa se korištenje obnovljivih izvora energije i mjere za poboljšavanje energetske učinkovitosti. Da bi se iskoristila toplina mora neminovno je zadiranje u pomorsko dobro, kao i ispunjavanje drugih uvjeta nad kojima nadležnost ima nekoliko ministarstava. No, za korištenje topline mora trenutno postoje gotovo neprelazne administrativne barijere, što je i osnovni razlog njene mariginalne primjene u Hrvatskoj. Stvaranjem prihvatljivog pravnog okvira za primjenu te vrste instalacija moći će se potaknuti korištenje golemog neiskorištenog potencijala topline mora. Treba jasno definirati pravne pojmove, model korištenja i nadležnosti u postupku donošenja koncesija za gospodarsko korištenje kao i posebnu uporabu sidrišta i privezišta.
Pitanje: Prostorni plan je preduvjet za donošenje koncesija. Kakva su vaša stajališta i iskustva vezana uz prostorno planiranje i na koncu koncesioniranje sidrišta?
Odgovor: Poseban problem predstavlja pravno definiranje pojma sidrišta i međusobna neusklađenost više zakona. Pitanje pravnog statusa sidrišta reflektira se na prostorne planove koji su uvjet za formiranje sidrišta i koncesioniranje. Pri terminološkoj razradi pojma sidrište osim pomorskih propisa treba uzeti u obzir i rješenja Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kojim je propisano da se u ZOP-u ne može planirati, niti se može izdati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.
Pitanje: Da li po vašem mišljenju postoji prostor za značajnija ulaganja na pomorskom dobru Republike Hrvatske, a da se time ne dovede u pitanje održivi gospodarski razvoj?
Odgovor: Postoji prostor za značajnija ulaganja na pomorskom dobru uz održivi gospodarski razvoj. Nužno je uspostaviti cjeloviti sustav monitoringa morske obale i morskog područja, s ciljem zaštite pomorskog dobra od svih oblika uzurpacije i devastacije, kao i kontrole gospodarskog korištenja pomorskog dobra putem koncesija.
Pitanje: Komunalni vez je danas sukladno rješenjima Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sastavni dio luke otvorene za javni promet lokalnog ili županijskog značaja. Kakvo je vaše mišljenje vezano za takvo zakonsko rješenje?
Odgovor: Luke koje služe isključivo za privez manjih plovila domicilnog stanovništva danas nerijetko imaju različiti status i tretman čak i unutar iste općine ili grada, ovisno o tome da li se nalaze unutar lučkog područja ili ne. Ukoliko su unutar lučkog područja luke otvorene za javni promet, njima upravlja lučka uprava, a ukoliko su izvan njega komunalna društva ili pak uopće ne postoji upravitelj. Obzirom da lučka uprava može sukladno propisima, pojedine lučke djelatnosti povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi temeljem koncesije, otvorena je mogućnost upravljanja komunalnim vezom i putem komunalnog društva. Iskustva pojedinih jedinica lokalne samouprave sa različitim upraviteljima su različita. Pojedine zagovaraju upravljanje putem lučkih upravi, dok druge smatraju da je ovom vrstom luka moguće efikasnije upravljati putem komunalnih društava koje osniva sama jedinica lokalne samouprave. Iako je u smislu namjene privez plovila domicilnog stanovništva čista komunalna djelatnost, kao takav nije u zakonu prepoznat. Potrebno je zakonom definirati i komunalne luke. Prostornim planovima treba stvoriti preduvjete za jednoznačan način upravljanja lukama, kako bi se izbjegli problemi i nedoumice pri izdavanju koncesija. Posebno je važno osigurati i zaštiti interese domicilnog stanovništva.
Pitanje: Turistička privezišta zasigurno predstavljaju neriješeni problem pomorskog dobra. Kakva su vaša stajalište i iskustva vezano uz prostorne planove koji se odnose na planiranje turističkih privezišta/vezova, a koji su u funkciji turističkih sadržaja van granica pomorskog dobra?
Odgovor: Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da broj vezova jednog ili više priveza plovila iznositi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica. Otežavajuću okolnost za definiranje turističkih privezišta predstavlja neusklađenost više zakona koji definiraju ovo problematiku. Današnji propisi doneseni su od strane tri ministarstva. Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja definira privezište kao izdvojeno lučko područje koje je opremljeno za sigurno vezanje plovila. Za razliku od gore navedenog Pravilnika, Uredba o postupku davanja koncesija na pomorskom dobru sidrište i privezište podvodi pod pravni pojam luke i to luke nautičkog turizma. Uredbom o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene definirana je luka nautičkog turizma kao luka koja služi za prihvat i smještaj plovila, te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima, a u poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Uredba se ne bavi daljnjim uređenjem tog pitanja već upućuje na primjenu posebnog propisa kojim se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga. Pravilnik o razvrstaju i kategorizaciji luka nautičkog turizma, donijet od strane Ministarstva turizma razvrstava luke nautičkog turizma na sidrište, odlagalište plovnih objekata, suhe marine i marine. Potrebno je međusobno uskladiti propise koji dolaze iz resora turizma, pomorstva i iz resora graditeljstva i prostornog uređenja.
Pitanje: Na koncu, kako po vašem mišljenju potaknuti i osigurati nove investicije na morskoj obali uključujući i pomorsko dobro?
Odgovor: Postojeći propisi o pomorskom dobru ne osiguravaju pravnu sigurnost ulaganja postojećih korisnika pomorskog dobra niti novih investitora. Potrebno je osigurati preduvjete za poticanje novih investicija na morskoj obali i pomorskom dobru kao što su sređen katastar i zemljišne knjige, utvrđeno pomorsko dobro i pitanje prava građenja na pomorskom dobru. Potrebno je ispitati i propisati mogućnost stjecanja prava vlasništva i drugih stvarnih prava nad građevinama izgrađenim na pomorskom dobru uz ograničenje takvih prava s rokom trajanja koncesije.