U fokusu struke

Autor: Milvana Arko-Pijevac, dipl. inž. biologije
Definicija održivog razvoja podrazumijeva dva na prvi pogled kontradiktorna cilja, gospodarski razvoj i očuvanja prirode i okoliša kao temelja očuvanja zdravlja čovjeka. Svaka gospodarska djelatnost čovjeka na neki način čini štetu prirodi i okolišu, od mehaničkog utjecaja odnosno pripreme terena za izgradnju do emisije raznih štetnih tvari otpadnim komunalnim ili industrijskim vodama pa do ispuštanja štetnih tvari u atmosferu.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Posljedice pretvorbe, zakonitih ulaganja, stečenih prava kao i legitimnih očekivanja na pomorskom dobru, predstavljaju jedno od ključnih pitanja vezanih uz upravljanje, gospodarenje i zaštitu pomorskog dobra. Unatoč upozorenjima struke i pravne znanosti zanemarujemo prijašnje propise i zakone koje smo sami donijeli, uključujući odredbe Ustava Republike Hrvatske, odluke Ustavnog i Vrhovnog suda kao stajališta Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Posljedice pretvorbe, zakonitih ulaganja, stečenih prava kao i legitimnih očekivanja na pomorskom dobru, predstavljaju jedno od ključnih pitanja vezanih uz upravljanje, gospodarenje i zaštitu pomorskog dobra. Unatoč upozorenjima struke i pravne znanosti zanemarujemo prijašnje propise i zakone koje smo sami donijeli, uključujući odredbe Ustava Republike Hrvatske, odluke Ustavnog i Vrhovnog suda kao stajališta Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Posljedice pretvorbe, zakonitih ulaganja, stečenih prava kao i legitimnih očekivanja na pomorskom dobru, predstavljaju jedno od ključnih pitanja vezanih uz upravljanje, gospodarenje i zaštitu pomorskog dobra. Unatoč upozorenjima struke i pravne znanosti zanemarujemo prijašnje propise i zakone koje smo sami donijeli, uključujući odredbe Ustava Republike Hrvatske, odluke Ustavnog i Vrhovnog suda kao stajališta Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je upućen u e-Savjetovanje trebao je jasno definirati pomorsko dobro na osnovu zakona (ex lege) kako bi se pomorsko dobro na osnovu samog zakona moglo identificirati i nesporno utvrditi, te samim time zaštititi. Desilo se upravo suprotno. Pomorsko dobro na osnovu samog zakona nejasno je definirano, te se određuje i mijenja u upravnom postupku rješenjem Povjerenstva za granice pomorskog dobra Ministarstva sukladno “Smjernicama za određivanje granice pomorskog dobra”. Tako je pomorsko dobro na osnovu samog zakona postalo sporno i dovedeno je u sferu subjektivne procjene Povjerenstva.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Dosadašnje djelom pretjerane reakcije javnosti na nedovršeni  tekst prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a koji među ostalima uređuje i morske plaže, samo su refleks prema neodgovornoj politici koja je zadnjih trideset godina u potpunosti zanemarila taj prvorazredni prirodni resurs od kojega se na koncu i živi. Nadležna Uprava Ministarstva mora jednostavno je desetljećima morske plaže stavila na margine svojeg interesa, iako je upravo ona trebala inicirati promjene.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Kao polazište našeg promišljanja posebno naglašavamo da Republika Hrvatska ne bi smjeli prihvatiti niži stupanj zaštite postojećih korisnika pomorskog dobra i stečenih stvarnih prava po prijašnjim propisima u odnosu na Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima N.N. 19/74 (ZPVDLP) iz doba društvenog vlasništva bivše socijalističke Republike Hrvatske.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Postavlja se načelno pitanje da li svaka nekretnina koja odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu (ex lege). Zagovornici teze da svaka nekretnina koja odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra predstavlja pomorsko dobro po samom zakonu, zastupaju mišljenje da ako bi se pomorsko dobro konstituiralo tek u formalno provedenom postupku, onda bi najveći dio hrvatske obale na kopnu i otocima ostao bez zaštite sve do provedbe upisa.

Autor: Dr.sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik
Dana 9. prosinca 2019. godine u Narodnim novinama br.120/2019 objavljen je Pravilnik o kategorizaciji luka nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika (17. prosinca 2019. godine), prestaje važiti dugovječni Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma iz 2008. godine.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur. – Urednik portala
Utvrđivanje i određivanje granica pomorskog dobra uz imovinskopravna pitanja imaju ključni utjecaj na gospodarske aktivnosti na morskoj obali i moru Republike Hrvatske. Sve nedaće koje su snašle našu domovinu duboko sam uvjeren bit će na koncu prevladane. Vjerojatno nas čeka bolno iskustvo oporavka koje traži jasna ekonomska i pravna rješenja.