Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.
Marine kao luke nautičkog turizma zasigurno predstavljaju pravo obiteljsko srebro Republike Hrvatske. To se posebno odnosi na marine Adriatic Croatia International Cluba (ACI), koje ujedno predstavljaju najveći lanac marina na Mediteranu. Marina Punat na Krku prva je moderna marina na istočnoj obali Jadrana osnovana već davne 1964. god. Danas se kao ogledalo našeg nautičkog sektora posebno ističe reprezentativna međunarodna manifestacija “Biograd Boat Show” koji se godinama održava u Marini Kornati u Biogradu na Moru, te se smatra najvećim nautičkim sajmom u Srednjoj Europi.
U teoriji se opravdano naglašava da se radi o fenomenu nautičkog turizma koji desetljećima bilježi jednu od najviših razvojnih stopa poznatih u europskom i hrvatskom gospodarstvu.
Izazovi koji traže odgovore
Opravdano se postavlja pitanje kakva je budućnost hrvatskih marina kao luka nautičkog turizma? Da li će se obiteljsko srebro rasprodati pod mantrom da nam je potreban strateški partner. Po našem mišljenju zakonski propisi pomorskog dobra otvaraju prostor za zabrinutost.
Naš ugledni akademik Nikola Bašić je 1. ožujka, 2025. poslao znakovitu poruku u Slobodnoj Dalmaciji: “Pali smo s Marsa. Naš prostor ne služi nama nego tuđim ekonomijama. Bogati smo, a nemamo ništa. Nismo zacijelo pali s Marsa, ali je sigurno da smo izgubili mjeru, mjeru koja u filozofskom smislu znači prosudbu na temelju koje se donose pravila.“
Da li će se zaista obistiniti dramatična poruka dobrog duha našeg mora Mira Kučića koji je još 2000. g. među ostalim upozorio da na Jadranu vlada anarhija: „Riječ je najgoroj mogućoj devastaciji, devastaciji mentaliteta. Beskrupulozni došljaci i prilagođeni domoroci mogli bi razbiti tu našu posudu kolektivne memorije“.
Na tom tragu među mnogim znanstvenicima i gospodarstvenicima je i Neven Šerić s Ekonomskog fakulteta u Splitu (2023) koji je mišljenja: „Svjedočit ćemo trajnom preuzimanju pomorskog dobra od strane inozemnog kapitala“.
Pojedini gospodarstvenici iz nautičkog sektora su upozoravali da špekulantski fondovi bacaju oko na uhodani posao hrvatskih marina, obzirom da nakon isteka koncesije država raspisuje novi natječaj za koncesiju i vi se na njega javljate s iste pozicije kao i bilo koja druga tvrtka koja ništa od onoga što ste napravili nije učinila. Pitanje goodwilla kao dugotrajne nematerijalne imovine koja se oblikuje kao vrijednost poduzeća/marine tijekom niza godina zakonodavac nije prepoznao, iako je struka i znanost na to pitanje u postupku donošenja novog Zakona upozoravala.
U potpunosti se moramo složiti s mišljenjem prof. Tihomira Lukovića koji je na Portalu pomorsko dobro ( 2025) među ostalim iznio svoju ocjenu kod ulaza stranog kapitala:
„Poznato je da postoji bitna razlika kod ulaganja domaćih investitora, koji se u pravilu više povezuju s lokalnom zajednicom s kojom razvijaju društveno odgovorno poslovanje. Kada je u pitanju strani investitor, njega društveno odgovorno poslovanje ne zanima, već jedino profit od poslovanja i preprodaja marina na tržištu špekulantskih poslova, a taj proces je u Hrvatskoj upravo u tijeku.“
Nadalje Luković ističe da iako neka tumačenja stavova EU idu u smjeru da se sugerira potpuna izjednačenost stranog i domaćeg vlasništva, to niti u jednoj državi EU nije primijenjeno. Takav pristup se protivi svakoj ekonomskoj logici koja razmišlja nacionalno i opstojno. Balans domaćeg i stranog vlasništva u svakoj industriji nasušna je potreba.
Što nam donosi novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
Po našem mišljenju donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 83/23) od kojeg smo puno očekivali, dobili smo na koncu nekoherentan zakonski tekst koji nije sanirao nered zadnjih tri desetljeća, nego je po mnogim svojim spornim rješenjima čak nadmašio svoje prethodnike. Takvo naše mišljenje odnosi se i na luke nautičkog turizma – marine kao luke posebne namjene što je detaljno obrazloženo u novoj knjizi autora ovog priloga:
„Hrvatsko pomorsko dobro-Geneza nereda & Prijedlog rješenja (2025)“.
Možemo slobodno reći da su luke nautičkog turizma novim Zakonom svedene doslovno na jedno veliko ništa. Člankom 141. koji uređuje luke nautičkog turizma je propisano: „Luka nautičkog turizma je luka namijenjena za prihvat, smještaj i održavanje plovila te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima, a u poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu.“
Zapravo je neshvatljivo da su pitanja koja se trebaju rješavati provedbenim propisima, kao iskaznice, odore i edukacija pomorskih i lučkih redara detaljno propisani Zakonom, za razliku od luka posebne namjene uključujući luke nautičkog turizma koje su izrazito podnormirane. Nomotehnika je sigurno bila u kvaru.
Koliko je samo ostalo otvorenih i neriješenih pitanja, posebno vezanih uz pretvorbu i konverziju, zakonitih ulaganja, stečenih prava i legitimnih očekivanja luka nautičkog turizma. Iako se o ovim problemima raspravljalo i upozoravalo u postupku izrade novog ZPDML/23, odgovora do danas nema. Ignoriranje te složene problematike pomorskog dobra prisutno je od prvog dana od strane stručnog nosioca zakonskog prijedloga Uprave pomorstva.
Upozoravamo da su marine kao luke nautičkog turizma po samom zakonu pomorsko dobro izvan pravnog prometa. Na pomorskom dobru kao općem dobru što uključuje i luke nautičkog turizma ne može se steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, a izgrađene građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost (superficies solo cedit).
Nevjerojatna je odredba čl. 62. novog Zakona o pomorskom dobru na osnovu koje je koncesionar nakon prestanka koncesije dužan u roku dva mjeseca napustiti pomorsko dobro koje je bilo predmet koncesije. Eventualno koncesionar ima pravo na povrat neamortizirane građevinske vrijednosti objekta, sukladno nalazu ovlaštenog sudskog vještaka.
Istovremeno novi ZPDML čl. 75. uveo je u zakonodavstvo pomorskog dobra:
“Privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra“.
Među ostalim i ova odredba vjerno dokazuje i pokazuje da smo pribjegli nevjerojatnim zakonskim rješenjima, kao da se radi o eksperimentalnom poligonu za testiranje kako nekom padne na pamet. Zašto se ovaj pravni institut odnosi samo na luke posebne namjene uključujući i luke nautičkog turizma – marine a ne na cjeloviti prostor pomorskog dobra. U startu ova nedosljednost otvara prostor za razne špekulacije.
Člankom 75. novog Zakona daju se ovlasti Vladi Republike Hrvatske da može (ali ne mora) u slučaju izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći i otkloniti, neovisno o značaju zahvata sukladno dokumentima prostornog uređenja, donijeti odluku o davanju na privremeno gospodarsko korištenje lučkog područja luke posebne namjene lučkoj upravi na rok od jedne godine. Ako se u tom roku ne ispune zakonski uvjeti za davanje koncesije, pomorsko dobro(marina) se stavlja u opću upotrebu.
Zakon je više od pravne nesigurnosti. Nismo propisali pravila rješavanja imovinskopravnih odnosa (zakonito stečenih prava, zakonitih ulaganja i legitimnih očekivanja) a onda se pozivamo na izvanrednu okolnost: “Istek roka koncesije u slučaju da nisu ispunjene pretpostavke za dodjelu nove koncesije“. Šah mat za koncesionara marine obzirom da Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o davanju marine na privremeno gospodarsko korištenje lučkoj upravi na rok do jedne godine, a nakon toga pomorsko dobro se stavlja se u opću upotrebu. Briljantno rješenje koje ugrožava cjelovitu arhitekturu luka nautičkog turizma i naprosto vrijeđa zdravu pamet u zaštiti nacionalnih interesa na pomorskom dobru.
No da vidimo kako se s nautičkim sektorom igrala i obećavala politika prije donošenja novog ZPDML.
Nautički turizam i politika
Kada se u javnom prostoru iznesu obećanja od strane politike, to bi trebalo imati posebnu težinu. Trebalo bi, ali nažalost nije. Takvu ocjenu najbolje oslikava konferencija (panel-rasprava) o nautičkom turizmu koja je bila održana u organizaciji Novog lista u ACI marini Cres 16. srpnja, 2021. S konferencije je poslana znakovita poruka:
„Produljenje koncesija glavni je preduvjet investicija u nautičkom turizmu“.
Među ostalima na konferenciji je uz predstavnike nautičkog turizma bio prisutan i državni tajnik za more koji je kako je prenio Novi list izjavio:
„Novim zakonskim rješenjem bi se definiralo da država najprije dosadašnje imatelje koncesije pita žele li produžiti koncesiju, a tek onda na tržištu traži novog koncesionara. Novi zakonski okvir, koji će prilikom definiranja koncesionara, u obzir uzimati ulaganja dosadašnjih imatelja koncesije, trebao bi svima olakšati poslovanje, investicije i dugoročno planiranje“
Iako su nautički sektor, znanost i struka jasno i stručno argumentirali u kojem bi smjeru trebalo razriješiti dosadašnje stanje vezano uz ulaganja i stečena prava u hrvatskim marinama, u novom Zakonu od najave i obećanja državnog tajnika nije ostalo naprosto ništa.
Nakon donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kritični glas nautičkog i turističkog sektora u javnom prostoru naprosto je utihnuo.
Postavlja se pitanje da li se radi o kopernikanskom obratu, nedostatku građanske hrabrosti ili rezignaciji novim zakonskim rješenjima?
Znanost i luke nautičkog turizma
U okviru znanstvenoistraživačkog projekta DELICROMAR (Developing a modern legal and insurance regime for Croatian marinas), koji je provodio Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 01.03.2016. do 28.02.2019., objavljena je knjiga: Pravni okvir za luke nautičkog turizma (HAZU -2018).
Među ostalim sadržajima posebno izdvajamo znanstveni rad Ive Tuhtan Grgić i Gordana Stankovića:
„Posljedice uračunavanja vrijednosti ulaganja u objekte na pomorskom dobru u određenju iznosa temeljnog kapitala društva u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u društvo kapitala.“
Autori su u svojem znanstvenom radu dali izuzetan doprinos u rasvjetljavanju složene i slojevite problematike pretvorbe i korištenja pomorskog dobra, fokusirane prvenstveno na luke posebne namjene uključujući i luke nautičkog turizma. Zasigurno je njihov rad prvi takve vrste u Republici Hrvatskoj, a ima posebnu vrijednost jer je dio znanstvenoistraživačkog projekta DELICROMAR i predstavila ga je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava.
Analiza sadržana u ovom radu pokazala je da su pravni položaji subjekata koji su stjecali prava na područjima koje su danas luke nautičkog turizma, toliko različiti da se čini nemogućim osmisliti univerzalno rješenje koje bi uvažilo sve specifičnosti stečenih prava, zaštitilo legitimna očekivanja i ostvarilo temeljno pravno načelo, načelo pravednosti. Otvorila su se pitanja usklađenosti postojećih rješenja s temeljnim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske, pravom vlasništva koje se jamči te poduzetničkom i tržišnom slobodom koje su proglašene temeljem gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
Mišljenja autora trebala su biti putokaz i izazov zakonodavcu pri donošenju novog ZPDML/23 posebno pri rješavanju imovinskopravnih odnosa luka nautičkog turizma kao luka posebne namjene. Naravno to se nije dogodilo. Stručni nositelj novog zakonskog prijedloga o pomorskom dobru Uprava pomorstva resornog Ministarstva promišljanja Tuhtan-Grgić i Stankovića jednostavno je ignorirala.
Potrebno je upozoriti na izuzetno vrijedan znanstveni rad:
Problem valorizacije zakonitih ulaganja u lukama nautičkog turizma u Republici Hrvatskoj (Jadranski zavod HAZU – 2018) autorica Ive Tuhtan Grgić i Božene Bulum.
Autorice ocjenjuju da sada već bivši ZPDML/03 nije dao osnove za naknadu investicija koje bi se poduzimale radi podizanja kvalitete luke nautičkog turizma kontinuirano, tijekom čitavog razdoblja trajanja koncesije. Zbog takve pravne regulative koncesionari će nakon završetka investicijskog perioda, odnosno perioda gradnje luke nautičkog turizma, a posebno u završnim godinama koncesijskog razdoblja ograničiti svoja ulaganja na minimalno redovno održavanje koje su dužni po zakonu, i iz luke će iscrpiti maksimum što će imati za posljedicu pad standarda luke umjesto njegov rast.
Takva politika koncesioniranja loša je za postojećeg koncesionara koji ne može razvijati svoj brend i nuditi sve višu razinu usluge, loša je i za sljedećeg koncesionara koji dobiva luku koju treba u potpunosti obnoviti i razviti, i konačno, loše je za razvoj nautičkog turizma Republike Hrvatske. Stoga se čini da bi zakonodavac mogao uvesti i mjere koje bi de lege ferenda propulzivno djelovale na ulaganje u lukama nautičkog turizma. Autorice ističu da koncesionari koji su luku nautičkog turizma izgradili, ne samo u građevinskom smislu nego i kao brend, u pravilu su zainteresirani da i u novom koncesijskom razdoblju budu koncesionari i nastave poslovanje u već uhodanom poslu.
I u ovom slučaju stručni nositelj novog zakonskog prijedloga Uprava pomorstva promišljanja Tuhtan-Grgić i Bulum jednostavno je ignorirala.
Neka izdvojena mišljenja znanosti i struke prije donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
Okrugli stol: Turistički i nautički sektor u svjetlu gospodarskog korištenja pomorskog dobra
Opatija, 24. studenog, 2021.
Organizacija: Portal pomorsko dobro pod pokroviteljstvom Hrvatske udruge turizma
Zajednička poruka sudionika:
Sadašnja zakonska regulativa pomorskog dobra neprihvatljiva je za turistički sektor i nautički sektor i generira izuzetne probleme u gospodarskom korištenju pomorskog dobra. Postojeći pravni okvir istovremeno ne osigurava elementarnu pravnu sigurnost u procesu gospodarskog korištenja pomorskog dobra, a još manje daje mogućnost za kvalitetni iskorak turističkom i nautičkom sektoru u nemilosrdnoj borbi s europskom i svjetskom konkurencijom.
Posebno izdvajamo mišljenje Ive Tuhtan Grgić s Pravnog fakulteta u Rijeci koja je istakla da država i poduzetnici u cijelom procesu gospodarenja pomorskim dobrom trebaju biti partneri.
Iako su na Okruglom stolu znanost, struka i gospodarstvo ponudili argumentirana rješenja, Uprava pomorstva resornog Ministarstva kao stručni nositelj zakonskog prijedloga nije se odazvala pozivu.
Okrugli stol: Zaštita, menadžment i sustav pomorskog dobra u funkciji turizma i luka nautičkog turizma
Split, 4. ožujka, 2022.
Organizacija: Pomorski fakultet i Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu te Visoka škola ASPIRA
Izdvojeni dijelovi zaključaka:
Mišljenja smo da je u praksi potrebno dosljedno primjenjivati odredbe čl.18. Direktive 2014/23/EU europskog parlamenta i vijeća od 26.veljače 2014 o dodjeli ugovora o koncesiji, kao i odredbe čl.17. Zakona o koncesijama, na način da trajanje koncesije (rok) za gospodarsko korištenje pomorskog dobra omogući koncesionaru nadoknadu ulaganja planiranih za izvršenje koncesije, kao i povrat uloženog kapitala. U najskorijem roku potrebno je osigurati pomoć znanstvenika kako bi se otklonile nelogičnosti i zabune u nautičkom turizmu, posebno kod luka nautičkog turizma.
Okrugli stol: Turističke koncesije na pomorskom dobru
Zagreb, 21. studenog, 2022.
Organizacija: Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU
Izdvojeni dijelovi preporuka i Zaključka:
S velikom zabrinutošću primjećujemo da je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u mnogim definicijama teorijski i strukturalno nekoherentan te pravno nedorađen, a u nekim dijelovima i sam sebi suprotstavljen, te da je već u glavi I. članku 3. Nacrta prijedloga Zakona koji je ušao u javnu raspravu pojam pomorskog dobra određen suprotno imanentnom karakteru općeg dobra. Zato javno apeliramo da se taj Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama vrati na ponovno savjetovanje …
Akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU
Okrugli stol: Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
Split, 14. ožujka, 2023.
Organizacija: Visoka škola ASPIRA
Izdvojeni dijelovi Zaključka:
Zakonska rješenja o pomorskom dobru ne trpe improvizaciju nego traže jasnu osmišljenu nacionalnu politiku kao plod šireg društvenog i gospodarskog konsenzusa. Promatramo u cjelini smatramo da Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne zadovoljava potrebe nacionalne ekonomije koja je povezana sa pomorskim dobrom, te ocjenjujemo da će zakonski Prijedlog koji je prošao prvo saborsko čitanje, u primjeni ako bude ovakav donesen stvoriti više problema nego što ih imamo danas.
Razvoj marina i upravljanje pomorskim dobrom
U organizaciji Hrvatskog društva ekonomista u hotelu Westin u Zagrebu 20. siječnja, 2026. održan je okrugli stol „Razvoj marina i upravljanje pomorskim dobrom: balans između nacionalnog interesa i stranih ulaganja„
U raspravi su otvorena ključna pitanja budućeg razvoja nautičkog turizma, upravljanja pomorskim dobrom, koncesijskog okvira te odnosa javnog interesa i privatnih ulaganja. Sudionici (Darko Tipurić predsjednik HDE-a, Tihomir Luković, Ljubo Jurčić, Miro Kovač, Tado Jurić, Damir Krešić, Juraj Bukša, Branko Kundih i moderator Domagoj Hruška) su naglasili potrebu za dugoročnom strategijom, većom pravnom sigurnošću i razvojnim smjernicama za sektor marina u Hrvatskoj.
Okruglom stolu se nije odazvala Uprava pomorstva resornog Ministarstva mora kao i Udruženje nautičkog turizma (HGK).
Autor ovog teksta kao sudionik Okruglog stola uputio je 27. siječnja, 2026. otvoreni dopis Udruženju nautičkog turizma (HGK).
Udruženje nautičkog turizma (HGK)
– S V I M A –
n/r predsjednice Bernarde Renate Marević
Rijeka, 27. siječnja, 2026.
20. ovog mjeseca u hotelu Westin u Zagrebu održan je u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista Okrugli stol pod radnim nazivom “Razvoj marina i upravljanje pomorskim dobrom- balans između nacionalnog interesa i stranih ulaganja“.
Iako je na Okruglom stolu bio prisutan sam vrh ekonomske znanosti Republike Hrvatske, Grupacija marina nije pokazala interes za ta pitanja. Nažalost nije prvi puta da marine šute i ignoriraju znanost i struku. Upravo zato postoje indicije da su se stajališta hrvatskih marina priklonila stavovima člana Uprave ACI-ja Ivana Heraka koji je još 2023. istaknuo (Istra 24) da je ACI kao lider nautičkog turizma zadovoljan novim ZPDML te je ACI trenutno u postupku produljenja koncesije. Istovremeno u svojem izlaganju na Okruglom stolu u hotelu Westin Juraj Bukša direktor Nautice ACI-ja smatra da je država neadekvatan vlasnik i poduzetnik, te je nastavak privatizacije sasvim logična opcija za ACI. Iako se radi o pojedinačnim mišljenjima vodećih ljudi ACI-ja ipak se otvara pitanje što zapravo Grupacija marina želi?
Možemo konstatirati da su velikim djelom mišljenja pravne i ekonomske znanosti i struke kao, i portala pomorsko dobro u suprotnosti s tako iznesenim ocjenama, posebno kod uređenja međusobnih odnosa po prestanku koncesije čl.62. ZPDML, kao i balansa između nacionalnog interesa i stranih ulaganja. Naša analiza postojećeg stanja na pomorskom dobru cjelovito je iznesena u novoj knjizi Hrvatsko pomorsko dobro – Geneza nereda & Prijedlog rješenja, Rijeka, 2025. autora Branka Kundih.
Danas ocjenjujemo izuzetno upitan stav koji je svojevremeno osobno upućen vlasniku portala www.pomorskodobro.com od strane Grupacije marina pri Udruženju nautičkog turizma HGK, u kojem se među ostalim navodi: “Ukoliko se traži decidirani odgovor na pitanje da li je Grupacija marina zadovoljna sa zakonskim rješenjima, onda je odgovor NE“.
Da li je to i danas tako?
Konačnu riječ ipak prepuštamo Udruženju nautičkog turizma kako bi mogli donijeti definitivni zaključak “što marine zapravo žele“, vodeći računa o istinskim interesima Republike Hrvatske kao nositelja vlasti na pomorskom dobru. U suprotnom otvara se prostor bezbrojnim špekulacijama.
S poštovanjem,
Portal pomorsko dobro
Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.
Zaprimili smo 6. veljače, 2026. odgovor od strane predsjednice Udruženja nautičkog turizma (HGK) Renate Marević na kojemu se iskreno zahvaljujemo.
Tekst prenosimo u cijelosti.
Poštovani g. Kundih,
zaprimili smo Vaš dopis kojim tražite naš stav vezano uz inicijative i rasprave oko koncesija na pomorskom dobru od strane Udruženja nautičkog turizma/Grupacije marina.
Dopustite da na početku istaknemo kako cijenimo Vaš dugogodišnji angažman na temi pomorskog dobra. Vaš stručni pristup, dobro poznavanje materije te uloga inicijatora i pokretača niza rasprava i prijedloga u javnom prostoru, kao i autorstvo brojnih radova na temu pomorskog dobra i prijedloga rješenja, predstavljaju vrijedan doprinos nastojanjima da se ovo područje uredi jasnije i provedivije.
Cijenimo svaku inicijativu koja u konačnici može rezultirati jasnijom regulativom vezanom uz koncesije na pomorskom dobru te većom pravnom sigurnošću urednim koncesionarima koji su svoje ugovorne obveze izvršavali ne samo uredno, nego često i iznad ugovorenog.
Moramo istaknuti kako Udruženje nautičkog turizma/Grupacija marina HGK nije zaprimilo poziv za delegiranje govornika ispred Udruženja na ovom Okruglom stolu. U svakom slučaju, ovaj Okrugli stol održan je u vrijeme održavanja nautičkog sajma u Düsseldorfu, najvažnijeg nautičkog sajma za naše tržište. U tom razdoblju gotovo da nije bilo članice Udruženja koja nije bila snažno angažirana oko svojih promotivnih aktivnosti na tom sajmu.
Na Vaš upit o tome što marine zapravo žele, možemo odgovoriti da je ključni interes postojećih koncesionara marina izmjene tj. produljenje koncesijskog razdoblja na maksimalno moguće trajanje, uz jasne i provedive uvjete.
Aktivnosti članica Grupacije marina usmjerene su na iznalaženje mogućnosti produljenja koncesijskih ugovora na maksimalno moguće razdoblje kako bi se osigurala dugoročna pravna sigurnost i kontinuitet poslovanja. Polazimo od postojećeg okvira u Republici Hrvatskoj, prema kojem je pomorsko dobro izvan vlasničkog režima te se ulaganja nužno ostvaruju kroz koncesijski model i jasno definirana pravila. U takvom sustavu, duljina i izvjesnost koncesijskog razdoblja jedini su realni instrument koji investitoru (postojećem ili potencijalnom) daje razumnu razinu predvidljivosti i sigurnosti za objekte i kapital uložen na pomorskom dobru. Uz navedeno, potrebno je dodatno jasno definirati i pravedan model obeštećenja u slučaju prestanka koncesije bez produljenja.
Kao što Vam je poznato, pravodobno, jasno, nedvosmisleno, intenzivno i javno komunicirali smo svoje prijedloge i stavove, a Udruženje je imalo i svoje predstavnike u radnim skupinama tijekom izrade Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Nažalost, samo dio naših prijedloga u konačnici je prihvaćen u novom Zakonu (u privitku dostavljamo ključne članke ZPDML na koje smo se referirali).
Donekle ohrabrujućom smatramo izjavu gđe Nine Perko na prošlogodišnjem Biograd Boat Showu, kada je navela kako su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture postali svjesni nužnosti prilagodbe marina novim tržišnim zahtjevima i investicijama te da će se to pokušati uzeti kao uporište u iznalaženju mogućnosti produljenja koncesijskih ugovora – neovisno o i dalje ograničavajućim odredbama ZPDML-a.
Također ističemo da je 21. studenoga u Dubrovniku održana proširena sjednica Vijeća za upravljanje razvojem turizma na kojoj je sudjelovao i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture g. Oleg Butković. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade RH g. Andrej Plenković, a sudjelovali su gotovo svi članovi Vlade. Govoreći o pomorskom dobru, ministar je istaknuo važnost novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, navodeći da osigurava dugoročnu zaštitu obale, transparentnije upravljanje i jasnija pravila korištenja plaža i luka. Spomenut je i napredak u određivanju granica pomorskog dobra te nova, pravednija pravila koncesija. Ministar Butković zaključio je da se ovim mjerama osigurava gospodarska valorizacija pomorskog dobra uz očuvanje okoliša i jačanje održivog razvoja hrvatskog turizma. Na moj upit dodatno je odgovorio da će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dati potporu i suradnju postojećim koncesionarima.
Naša je namjera traženje rješenja kroz konstruktivan dijalog i suradnju s predstavnicima Vlade i nadležnih institucija, s ciljem dugoročno održivog razvoja marina i cijelog sektora.
Neizmjerno cijeneći Vaš nepresušan entuzijazam bavljenja temom pomorskog dobra i doprinos koji želite dati rješavanju ovog pitanja, stojimo na raspolaganju za daljnju razmjenu informacija i prijedloga te za sudjelovanje u budućim raspravama, uz pravodobnu koordinaciju termina. Uvjereni smo da nam je Vaša suradnja od stvarne koristi u nastojanju da se kroz argumentiran i provediv pristup dođe do rješenja koja će donijeti pravnu sigurnost i stabilan okvir za daljnji razvoj sektora.
S poštovanjem,
Renata Marević, predsjednica Udruženje nautičkog turizma HGK – Grupacija marina HGK
Umjesto zaključka
Potpuno je opravdano da Udruženje nautičkog turizma (HGK) zastupa pravni interes produljenja koncesijskog razdoblja na maksimalno moguće trajanje uz jasno predvidive uvjete.
Nipošto ne smatramo ohrabrujuću izjavu ravnateljice Uprave pomorstva na prošlogodišnjem Biograd Boat Showu o svjesnosti i nužnosti prilagodbe marina novim tržišnim zahtjevima i investicijama, te da će se to pokušati uzeti kao uporište u iznalaženju mogućnosti produljenja koncesijskih ugovora – neovisno i dalje ograničavajućim odredbama ZPDML. Greške se mogu eventualno sanirati samo izmjenama i dopunama ZPDML.
Zato zastupamo mišljenje da uvjeti za produljenje koncesije za luku nautičkog turizma moraju biti jasno propisana samo Zakonom, a nikako ne mogu biti rezultat subjektivnog tumačenja i diskrecionog odlučivanja od strane javne vlasti od slučaja do slučaja. Nažalost donosimo zaista briljantna rješenja protiv zdrave pameti.
Odredba čl. 75. novog ZPDML je više od pravne nesigurnosti i definitivno je šah mat postojećem koncesionaru marine nakon isteka koncesije kao luke posebne namjene. Nismo propisali pravila rješavanja imovinskopravnih odnosa (zakonito stečenih prava i zakonitih ulaganja), a onda se pozivamo na izvanrednu okolnost da nakon isteka roka koncesije ako nisu ispunjene pretpostavke za dodjelu nove koncesije donesemo odluku o davanju marine na privremeno korištenje lučkoj upravi, te ju nakon godinu dana stavljamo u opću upotrebu.
Akademik Bašić je potpuno u pravu: „Nismo zacijelo pali s Marsa, ali je sigurno da smo izgubili mjeru, mjeru koja u filozofskom smislu znači prosudbu na temelju koje se donose pravila.“ (Slobodna Dalmacija, 1.ožujka,2025.)
Bez jasnih sustavnih i transparentnih zakonskih rješenja budućnost hrvatskog nautičkog sektora je neizvjesna. Upravo zato s opravdanjem možemo postavit pitanje Quo vadis – hrvatske marine.