Zašto se privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra isključivo odnosi samo na luke posebne namjene? Privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra dodatno kontaminira pravne odnose na pomorskom dobru.
Prenosimo izdvojeno mišljenje i ocjene (3.12.1.) autora iz nove knjige Hrvatsko pomorsko dobro – Geneza nereda & Prijedlog rješenja.
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Privremeno gospodarsko korištenje
Novi pravni institut privremenog gospodarskog korištenja pomorskog dobra čl. 75. predstavlja jedno od najkontroverznijih zakonskih rješenja novog ZPDML/23, koje nas svojim nazivom i sadržajem definitivno dovodi u zabludu.
U prvom čitanju Prijedloga ZPDML-a, koje je održano 25. 1. 2023., pitanja Privremenog gospodarskog korištenja pomorskog dobrabila su uređena čl. 78. Istim člankom među ostalim bilo je propisano:
„Vlada Republike Hrvatske može u slučaju izvanrednih okolnosti, koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći i otkloniti, u cilju brige o javnom interesu, neovisno o značaju zahvata sukladno dokumentima prostornoga uređenja, brige o pomorskom dobru ili radi sprečavanja nastanka štete (npr. nije dovršen postupak dodjele nove koncesije, dosadašnji koncesionar je umro ili prestao postojati, istekao rok koncesije, a nisu ispunjene pretpostavke za dodjelu nove koncesije, luka se nezakonito koristi) donijeti odluku o davanju na privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, kojom će se urediti prava i obveze korisnika. Privremeno gospodarsko korištenje može se dati pravnoj osobi, odnosno fizičkoj osobi vlasniku obrta, koja je do tada imala koncesiju na pomorskom dobru i koja je uredno ispunjavala svoje obveze, odnosno lučkoj upravi kada se radi o izgrađenoj luci.“
U drugom čitanju Prijedloga ZPDML-a dolazi do potpuno drugačijeg pristupa u rješavanju novog instituta privremenog gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Tako se u službenom Obrazloženju čl. 75. zakonskog Prijedloga navodi:
„Institut privremenog gospodarskog korištenja pomorskog dobra omogućuje Vladi Republike Hrvatske da u slučaju nastupa izvanrednih okolnosti, to jest, više sile, a iz razloga sprečavanja nastanka štete povjeri mjesno nadležnoj lučkoj upravi luku posebne namjene.“
Što propisuje čl. 75. novog ZPDML/23?
- Vlada Republike Hrvatske može u slučaju izvanrednih okolnosti, koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći i otkloniti, neovisno o značaju zahvata sukladno dokumentima prostornoga uređenja, u cilju brige o javnom interesu, brige o lučkom području luke posebne namjene ili radi sprečavanja nastanka štete (npr. nije dovršen postupak dodjele nove koncesije, dosadašnji koncesionar je umro ili prestao postojati, istekao rok koncesije, a nisu ispunjene pretpostavke za dodjelu nove koncesije, luka se nezakonito koristi) donijeti odluku o davanju na privremeno gospodarsko korištenje lučkog područja luke posebne namjene lučkoj upravi. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se po službenoj dužnosti, na rok do jedne godine. (3) Ako se u roku iz stavka 2. ovoga članka ne ispune zakonski uvjeti za davanje koncesije, pomorsko dobro se stavlja u opću upotrebu. (4) Žalba protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Ključna pitanja vezana uz članak 75. ZPDML/23
- Uređuje li se zaista člankom 75. Zakona privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra?
Odgovor je negativan.
Članak 75. ZPDML/23 svakog adresata dovodi u zabludu. Ne radi se o uređivanju privremenog gospodarskog korištenja pomorskog dobra, nego isključivo i samo o privremenom gospodarskom korištenju luka posebne namjene.
Sva ostala pitanja vezana uz privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra, osim luka posebne namjene, nisu ovim Zakonom uređena. Nedosljednost takvog zakonskog rješenja očita je. Zašto se odustalo od zakonskog Prijedloga koji je prošao prvo čitanje, a faktički je obuhvatio sve sadržaje na pomorskom dobru kada se radi o privremenom gospodarskom korištenju pomorskog dobra, možemo samo špekulirati.
- Otvara li se čl. 75. Zakona prostor diskrecijskom tumačenju donošenja i provedbe odluke od strane Vlade Republike Hrvatske?
Prema našem mišljenju, definitivno da.
Članak 75. st. 1. omogućava da Vlada Republike Hrvatske u slučaju izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći i otkloniti može (ali ne mora) donijeti odluku o davanju na privremeno gospodarsko korištenje lučkog područja luke posebne namjene lučkoj upravi. U kojim slučajevima izvanrednih okolnosti će Vlada RH donijeti, a u kojim slučajevima izvanrednih okolnosti Vlada RH neće donijeti odluku o privremenom gospodarskom korištenju luke posebne namjene, na koncu će vjerojatno ovisiti o interpretaciji i tumačenju čl. 75. od strane Uprave pomorstva resornog Ministarstva. Definitivno, stvorena je potpuna pravna nesigurnost za korisnike pomorskog dobra u primjeni čl. 75. st. 1. novog ZPDML/23. Jednima će luka posebne namjene biti prepuštena lučkoj upravi na privremeno gospodarsko korištenje, a drugi će nastaviti koristiti luku iako se, uvjetno rečeno, radi o izvanrednim okolnostima koje se nisu mogle predvidjeti. Na koncu se postavlja pitanje zašto je zakonodavac privremeno gospodarsko korištenje vezao samo uz luke posebne namjene. Smatramo da u slučaju izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, Vlada RH treba uvijek donijeti odluku o privremenom gospodarskom korištenju, ne samo za luke posebne namjene, nego i za sve druge sadržaje na pomorskom dobru. Pri tome treba voditi računa o tome što su to izvanredne okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti. Istek roka koncesije u svakom slučaju nije izvanredna okolnost koja se nije mogla predvidjeti kao ni neriješena imovinskopravna pitanja koja dovode u pitanje donošenje nove koncesije na pomorskom dobru.
- Postoje li realni uvjeti i mogućnosti od strane lučke uprave luke otvorene za javni promet da luke posebne namjene stavi u funkciju privremenog gospodarskog korištenja u trajanju jedne godine?
Podsjećamo da je djelatnost lučke uprave upravljanje i korištenje luka otvorenih za javni promet, bilo da se radi o državnoj ili županijskoj lučkoj upravi. Način i uvjeti privremenog gospodarskog korištenja luka posebne namjene od strane lučke uprave potpuno su nejasni. Radi se, prema našem mišljenju, o nepromišljenoj zakonskoj odredbi izvan svake životne realnosti. Kako je uopće nekome palo na pamet da predloži da se, na primjer, luka brodogradilišta, kao i druge luke posebne namjene, prepusti privremeno lučkoj upravi na gospodarskoj korištenje, a nakon perioda od jedne godine, ako se ne ispune zakonski uvjeti davanja koncesije, luka kao pomorsko dobro stavlja se u opću upotrebu? S obzirom na to da je novim Zakonom postavljen znak jednakosti između luke brodogradilišta i samog brodogradilišta, ispada da bi lučka uprava luke otvorene za javni promet u određenim okolnostima privremeno gospodarski koristila samo brodogradilište.
Što zapravo znači takva odredba ili što se krije iza takve odredbe, to će se ubrzo vidjeti. Prije svega, vidjet će se posljedice Odluke o davanju Lučkoj upravi Zadar na privremeno gospodarsko korištenje lučkog područja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Marine Zadar, koju je donijela po prvi puta Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 19. listopada 2023.
- Člankom 75. st. 3. propisano je da ako se ne ispune zakonski uvjeti davanja koncesije za luku posebne namjene u roku jedne godine, luka posebne namjene stavlja se u opću upotrebu. Je li takva opcija moguća i koliko je ona realna?
Opća upotreba pomorskog dobra podrazumijeva sukladno čl. 11. novog ZPDML/23 da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni. Podsjećamo da je luka posebne namjene po svojoj prirodi i namjeni uvijek u pravnom režimu djelomičnog ili potpunog isključenja iz opće upotrebe. Odredba kojom se nakon isteka roka od jedne godine privremenog gospodarskog korištenja, ako nisu ispunjeni uvjeti za davanje koncesije, luka posebne namjene stavlja u opću upotrebu, nerazumno je i potpuno nejasno zakonsko rješenje. Naprosto, ne možemo zamisliti i simulirati situaciju u kojoj luka brodogradilišta, industrijska luka, luka nautičkog turizma ili, na koncu, sportska luka budu stavljene u pravni režim opće upotrebe, osim ako se ne radi o preuzimanju tih lučkih prostora pod režim lučke uprave kao luke otvorene za javni promet. No i u takvom slučaju luka se ne može prepustiti u cijelosti u pravni režim opće upotrebe.
Ovdje se radi o izuzetno vrijednoj i izgrađenoj infrastrukturi s pratećim sadržajima na pomorskom dobru, koja je na koncu od interesa za Republiku Hrvatsku.
Zakonodavac je trebao, a nije, propisati tko je odgovoran i dužan u periodu nakon isteka privremenog gospodarskog korištenja luke posebne namjene, u slučaju da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za davanje koncesije, brinuti o sanaciji i zaštiti lučkog prostora kao i o pripremi svih zakonskih radnji da se luka posebne namjene stavi u punu gospodarsku ili posebnu upotrebu. Odredba da se luka posebne namjene stavlja u opću upotrebu naprosto je floskula te bismo takvo rješenje mogli ocijeniti pravnim populizmom. Velika je vjerojatnost da će se nakon isteka koncesija, kao i u drugim slučajevima, voditi dugotrajni imovinskopravni sporovi s neizvjesnim konačnim rezultatom.Uz mnoge druge iznesene primjere i čl. 75. novog Zakona vjerno dokazuje našu polaznu ocjenu da naše zakonodavstvo pomorskog dobra možemo karakterizirati kao svojevrsnu kakofoniju, u kojoj smo pribjegavali nevjerojatnim zakonskim rješenjima, kao da se radi o eksperimentalnom poligonu za testiranje kako nekom padne na pamet.
