Gosti portala

Autor: Prof. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravna djelatnost najučestalija je pravna djelatnost u svakoj modernoj državi. Građani, poduzetnici i druge osobe, zahtijevajući priznavanje nekih prava ili izvršavajući odgovarajuće obveze kojima doprinose zajednici u kojoj žive, u stalnom su odnosu s državom odnosno jedinicama lokalne i područne samouprave. Putem potvrda i drugih uvjerenja koja pribavljaju od državnih ili lokalnih tijela ostvaruju brojna prava, a nerijetko ova tijela upozoravaju i na nužnost zaštite privatnog, baš kao i javnoga interesa.

Autor: Goran Ražnjević, Predsjednik uprave ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
U zakonodavstvu Republike Hrvatske morske plaže kao prvorazredni prirodni, turistički i gospodarski resurs, nisu odgovarajuće uređene niti zaštićene. Bolje reći, ne postoji adekvatan i primjenjiv obuhvat zakonskog uređenja. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, tek u svojim osnovnim odredbama navodi da je plaža pomorsko dobro ali ne definira sam pojam niti razvrstaj, kao niti modele upravljanja i korištenja odnosno upotrebe morskih plaža.

Autor: Veljko Ostojić, Direktor, Hrvatska udruga turizma
Turizam danas predstavlja perjanicu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te sa svojih 20 posto udjela u BDP-u je jedna od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.
Kako bi se osigurala konkurentnost i izvrsnost hrvatskog turističkog proizvoda na globalnom svjetskom tržištu, nužno je definirati jasni pravni okvir poslovanja sa transparentnim pravilima igre. Pravna i ekonomska sigurnost prema našem mišljenju nemaju alternative.

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. – Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnost i neusklađenost pravnih normi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11. i 56/16; dalje: ZPDML) te Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04., 101/04. i 39/06.) u odnosu na Zakon o koncesijama, koji je stupio na snagu 22. srpnja 2017. (NN 69/17; dalje ZK), kao i u odnosu na dva prethodna Zakona o koncesijama iz 2012. i 2008. godine (NN 125/08. i NN 143/12.), bili su razmatrani u nekoliko stručnih i znanstvenih radova, u kojima se ukazivalo na aktualne probleme u primjeni tih zakona te u bitnome o utjecaju takvog stanja na pravnu sigurnost svih dionika u postupcima koncesioniranja pomorskog dobra.

Autor: Mr.sc. Tatjana Tomaić
Hrvatska neće nikada prihvatiti nevažeću arbitražnu odluku jer je na to obvezuje konsenzus Hrvatskog sabora iz 2015. godine ali je uvijek spremna na suradnju i dijalog sa susjedima.

Autor: Snježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Donošenje novog zakona o pomorskom dobru zahtjevan je zadatak koji traži ugrađivanje jasnih i potpunih odredbi te dobrih zakonskih rješenja i to je prilika koja se ne smije propustiti.
Jedno je sigurno – konačno i iznova i to vrlo ozbiljno pokrenuta je procedura za izradu i donošenje novog zakona o pomorskom dobru.

Autor: Doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Materija pomorskog dobra, a time i materija koncesija na pomorskom dobru, u hrvatskom je pravu uređena Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine (ZDPML). Od njegova donošenja donijeta su čak tri Zakona o koncesijama (ZOK), 2008., 2012. i, konačno, u srpnju 2017. i sada važeći Zakon. Svaki od navedenih zakona bio je donesen kao opći zakonodavni okvir, dok se posebnim tzv. sektorskim zakonima trebalo urediti samo posebnosti vezane uz pojedina područja ili djelatnosti na koja se posebni zakon odnosi. ZPDML nije se nikada uskladio sa ZOK-om, što je u praksi izazivalo, i još uvijek izaziva, niz dvojbi i problema, odnosno veliku pravnu nesigurnost.

Autor: Prof. emeritus Vladimir-Đuro Degan
Stanovnici ovih područja prošli su u jednom životnom vijeku kroz ekstremne društvene i državne sustave. Kroz gotovo četrdeset godina propagiralo se pravo samoupravljanja, tj. upravljanja društvenim vlasništvom bez titulara kao vrhunsko ljudsko pravo u kojemu se onemogućavala gotovo svaka privatna inicijativa u privredi koja bi bila legitimna.

Autor: doc.dr.sc. Adriana Vicenca Padovan – Jadranski zavod – HAZU
DELICROMAR naslov je znanstvenoistraživačkog projekta koji se provodi na Jadranskom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom doc. dr. sc. Adriane Vincence Padovan s predviđenim trajanjem od 1.3.2016. do 28.2.2019. godine, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost pod punim nazivom:
“Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unapređenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša / Developing a modern legal and insurance regime for Croatian marinas – enhancing competitiveness, safety, security and marine environmental standards“

Autor: Dr.sc. Dario Đerđa, Predstojnik Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Veoma popularan i uspješan vid povjeravanja obavljanja javnih usluga te povjeravanja izvođenja javnih radova privatnim osobama, baš kao i čest način privlačenja stranoga kapitala u suvremenim državama čine upravo koncesije. U pravnoj literaturi ističe se kako koncesije omogućuju angažiranje privatnih investitora i njihovih financijskih sredstava u svrhu ostvarenja javnih koristi, kako ubrzavaju izgradnju objekata javne infrastrukture, oslobađaju državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djelatnosti koje a priori ulaze u sferu privatne, a ne javne inicijative, te ih izlažu manjim financijskim rizicima, istovremeno im pružajući pravo nadzora nad predmetima od javnog interesa.