Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Iako je pomorsko dobro kao opće dobro “de iure” od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu do danas je pomorsko dobro ostalo zapušteno pravno područje na kojem vlada izrazita pravna nesigurnosti, a upravna i sudska praksa se vrlo teško snalazi.
Upravljanje i zaštita pomorskog dobra Read More »
Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. – Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
O odnosu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama prema Zakonu o koncesijama malo se novoga može reći, jer je to pitanje bilo predmet razmatranja u većem broju znanstvenih i stručnih radova. Međutim, opće je poznato da višegodišnje nerješavanje nekompatibilnosti između tih dvaju zakona ima za posljedicu dileme, nedosljednost i pravnu nesigurnost u njihovoj primjeni. Zato mislim, da je nužno o tom problemu opetovano govoriti i ukazivati na nužnost hitnog usklađivanja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sa Zakonom o koncesijama.
Usklađivanje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s krovnim Zakonom o koncesijama Read More »
Autor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković
Problem stečenih prava na pomorskom dobru nije na zadovoljavajući način riješen još od osamostaljenja Republike Hrvatske, s vremenom postaje sve kompleksniji i sve teže rješiv, pa na državu stavlja sve veći pritisak u smislu donošenja propisa koji će ovo kompleksno pitanje riješiti jednom za svagda.
Učenje o stečenim pravima emanacija je teorije legitimnih očekivanja.
Stečena prava na pomorskom dobru Read More »
Autor: Loris Rak dipl.iur. Stečajni upravitelj
Definiranje granica pomorskog dobra na kopnu možda je najosjetljiviji segment buduće legislative. Granica pomorskog dobra odvaja posebni stvarnopravni režim pomorskog dobra kao općeg dobra od općeg stvarnopravnog režima koji uređuje gotovo sve ostale nekretnine na kojima je moguće stjecanje vlasništva i drugih stvarnih prava. To je stoga granica pomorskog dobra ključna pretpostavka uređenja imovinskopravnih odnosa koji se moraju razriješiti prije nego pomorsko dobro može biti podvrgnuto posebnim oblicima upotrebe.
Granice pomorskog dobra Read More »
Autor: Loris Rak dipl.iur. Stečajni upravitelj
Legislativa o morskim lukama osvjedočeno je podnormirana. Iako morske luke zasigurno predstavljaju najznačajniji dio pomorskog dobra u gospodarskom smislu, postojeća legislativa u tom dijelu ne može biti zadovoljavajuća. Odredbe koje uređuju morske luke primjetno su neuravnotežene pa dok propisi o upravljanju lukama koje su otvorene za javni promet zauzimaju značajni dio zakona, luke za posebnu namjenu nemaju čak niti svoju adekvatnu definiciju.
Autor: Dr.sc. Tonći Panžić Hrvatski hidrografski institut
Novo predložena rješenja ZPDML vezano uz regulaciju sportskih luka ne smatram dobrim, štoviše, ovakva rješenja lošija su od postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskom lukama.
Ne želim koristiti oštrije kvalifikacije vezane uz sportske luke, prvenstveno iz uvjerenja kako će doživjeti određene (u pojedinim područjima bitne) izmjene.
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Danas na snazi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ( N.N. 158/03…. ) ne sadrži niti jednu odredbu o morskim plažama osim što se u osnovnim odredbama Zakona konstatira da pomorsko dobro kao dio kopna ex lege čine i morske plaže. Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati ( N.N. 50/95.) star je ravno 23 godine te sa svojih 7. članaka predstavlja svojevrsnu grotesku pravne regulative pomorskog dobra.
Hrvatska udruga turizma (HUT) osnovana je kao središnja sektorska udruga najvažnije hrvatske industrije koja nosi 18 posto BDP-a i u kojoj radi više od 10 posto ukupno zaposlenih u zemlji. Ujedinivši najveće udruge hrvatskog turističkog sektora – Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženje Hrvatske, zajedno s vodećim turističkim kompanijama koje posluju u zemlji,
Autor: Katarina Kundih mag.iur.
Francuska obala je danas pod sve većim pritiskom ljudskog djelovanja, prvenstveno zbog urbanizacije na kopnu, a na moru zbog porasta nautičkog turizma.
Sidrišta i privremene konstrukcije odnosno lako uklonjivi objekti doprinose održivom razvoju obalnog područja, pomirujući interese nautičke plovidbe, sigurnosti i zaštite okoliša. One omogućuju pristanak i zaustavljanje broda bez potrebe izgradnje luke koja je istovremeno skupa i dovodi do trajne prenamjene prostora.
Nautička sidrišta u Francuskoj Read More »
Autor: Prof. dr. sc. Tihomir Luković
U ljetnoj sezoni, nakon zimovanja na kopnu, brodice ulaze u more i vezuju se na svoje vezove u lučicama i drugdje. Kao i sportske lučice, tako i mjesne luke otvorene za javni promet u pravilu su lučice koje nemaju komercijalni karakter. Vezove, uz minimalnu naknadu koristi domicilno stanovništvo. Osim uredno organiziranih lučica koje imaju javni ili komunalni status, u Hrvatskoj se nakon rata javljaju i neke druge.
Nered na pomorskom dobru Read More »
