Portal

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Iako je pomorsko dobro kao opće dobro “de iure” od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu do danas je pomorsko dobro ostalo zapušteno pravno područje na kojem vlada izrazita pravna nesigurnosti, a upravna i sudska praksa se vrlo teško snalazi.

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. – Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
O odnosu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama prema Zakonu o koncesijama malo se novoga može reći, jer je to pitanje bilo predmet razmatranja u većem broju znanstvenih i stručnih radova. Međutim, opće je poznato da višegodišnje nerješavanje nekompatibilnosti između tih dvaju zakona ima za posljedicu dileme, nedosljednost i pravnu nesigurnost u njihovoj primjeni. Zato mislim, da je nužno o tom problemu opetovano govoriti i ukazivati na nužnost hitnog usklađivanja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama sa Zakonom o koncesijama.

Autor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković
Problem stečenih prava na pomorskom dobru nije na zadovoljavajući način riješen još od osamostaljenja Republike Hrvatske, s vremenom postaje sve kompleksniji i sve teže rješiv, pa na državu stavlja sve veći pritisak u smislu donošenja propisa koji će ovo kompleksno pitanje riješiti jednom za svagda.
Učenje o stečenim pravima emanacija je teorije legitimnih očekivanja.

Autor: Loris Rak dipl.iur. Stečajni upravitelj
Definiranje granica pomorskog dobra na kopnu možda je najosjetljiviji segment buduće legislative. Granica pomorskog dobra odvaja posebni stvarnopravni režim pomorskog dobra kao općeg dobra od općeg stvarnopravnog režima koji uređuje gotovo sve ostale nekretnine na kojima je moguće stjecanje vlasništva i drugih stvarnih prava. To je stoga granica pomorskog dobra ključna pretpostavka uređenja imovinskopravnih odnosa koji se moraju razriješiti prije nego pomorsko dobro može biti podvrgnuto posebnim oblicima upotrebe.

Autor: Dr.sc. Nikola Karamarko, dip. oec. Karamarko Consulting d.o.o.
Ovo upozorenje podnosi se u vrijeme kada vlasnici i uprave ugostiteljsko turističkih tvrtki u Hrvatskoj s nestrpljenjem očekuju kakav će Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama donijeti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Kao dionik turističkog sektora ističem, da je ovo upozorenje i apel fokusiran na koncesije na zahtjev vlasnika turističkih objekata.

Autor: Loris Rak dipl.iur. Stečajni upravitelj
Legislativa o morskim lukama osvjedočeno je podnormirana. Iako morske luke zasigurno predstavljaju najznačajniji dio pomorskog dobra u gospodarskom smislu, postojeća legislativa u tom dijelu ne može biti zadovoljavajuća. Odredbe koje uređuju morske luke primjetno su neuravnotežene pa dok propisi o upravljanju lukama koje su otvorene za javni promet zauzimaju značajni dio zakona, luke za posebnu namjenu nemaju čak niti svoju adekvatnu definiciju.

Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Danas na snazi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ( N.N. 158/03…. ) ne sadrži niti jednu odredbu o morskim plažama osim što se u osnovnim odredbama Zakona konstatira da pomorsko dobro kao dio kopna ex lege čine i morske plaže. Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati ( N.N. 50/95.) star je ravno 23 godine te sa svojih 7. članaka predstavlja svojevrsnu grotesku pravne regulative pomorskog dobra.

Autor: Dr.sc. Vanja Seršić
Svaki pokušaj gradnje na pomorskom dobru i na morskoj obali već u startu se susreće sa cijelim nizom propisa koji ne samo da ograničavaju izgradnju nego u pojedinim slučajevima je u potpunosti zaustavljaju. Ovako veliki broj relevantnih propisa treba reducirati i sukladno usvojenim međunarodnim propisima koji su postali dio našeg pravnog sustava treba propisati “pravila igre” koja će jasno i nedvosmisleno određivati što se, gdje, kada i pod kojim uvjetima može graditi na pomorskom dobru i na morskoj obali Republike Hrvatske.