Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Na obali Jadrana zasigurno postoje deseci i deseci tisuća privezišta kao izgrađenih i uređenih dijelova morske obale koji se koriste za privez plovnih objekata. Jezična i pravna terminologija u tom smislu nije usklađena ali u literaturi i lokalnoj upotrebi susrećemo razne sinonime (riva, mol, most, molić, pristan, gat, itd).
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
U zadnjim prijedlozima zakona o pomorskom dobru i morskim lukama uočava se pogrešan pristup kod definiranja pojma sidrišta. U pojmovniku se selektivno izdvaja i definira nautičko sidrište i sidrište luke otvorene za javni promet te se opisuje njihova operativna funkcija kao “čekanje radi obavljanja ukrcaja / iskrcaja u luci, odnosno vez plovnih objekata na postavljenim sidrenim sustavima”.
Hrvatska udruga turizma (HUT) osnovana je kao središnja sektorska udruga najvažnije hrvatske industrije koja nosi 18 posto BDP-a i u kojoj radi više od 10 posto ukupno zaposlenih u zemlji. Ujedinivši najveće udruge hrvatskog turističkog sektora – Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženje Hrvatske, zajedno s vodećim turističkim kompanijama koje posluju u zemlji,
Autor: Katarina Kundih mag.iur.
Francuska obala je danas pod sve većim pritiskom ljudskog djelovanja, prvenstveno zbog urbanizacije na kopnu, a na moru zbog porasta nautičkog turizma.
Sidrišta i privremene konstrukcije odnosno lako uklonjivi objekti doprinose održivom razvoju obalnog područja, pomirujući interese nautičke plovidbe, sigurnosti i zaštite okoliša. One omogućuju pristanak i zaustavljanje broda bez potrebe izgradnje luke koja je istovremeno skupa i dovodi do trajne prenamjene prostora.
Nautička sidrišta u Francuskoj Read More »
Autor: Prof. dr. sc. Tihomir Luković
U ljetnoj sezoni, nakon zimovanja na kopnu, brodice ulaze u more i vezuju se na svoje vezove u lučicama i drugdje. Kao i sportske lučice, tako i mjesne luke otvorene za javni promet u pravilu su lučice koje nemaju komercijalni karakter. Vezove, uz minimalnu naknadu koristi domicilno stanovništvo. Osim uredno organiziranih lučica koje imaju javni ili komunalni status, u Hrvatskoj se nakon rata javljaju i neke druge.
Nered na pomorskom dobru Read More »
Autor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Prema višestoljetnoj pravnoj tradiciji Hrvatske pomorsko dobro je opće dobro na uporabi svima. Status općeg dobra i nevlasnički koncept protežu se do aktualnog zakona koji beziznimno isključuje mogućnost stjecanja stvarnih prava na dijelovima prirode koji imaju ovo obilježje. Pojednostavljeno, pomorsko dobro čine more i njegovo dno i podzemlje, morska obala i luke, a uređuje ga posebni pravni režim
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove – struktura problema Read More »
Autor: dr.sc. Nikola Karamarko, dip. oec. hotel. i turiz.
Sa velikim zadovoljstvom i zbog još veće potrebe za održivim turističkim razvojem u Hrvatskoj pridružujem se portalu Pomorsko dobro. Razlog za pridruživanje ovom portalu je potpuno neshvatljiva i neprihvatljiva a mogu slobodno reći i sramotna činjenica, s kojom se mi, profesionalni nezavisni savjetnici i poduzetnici u turizmu, svakodnevno suočavamo u Hrvatskoj.
Nautički turizam u Republici Hrvatskoj intenzivno se razvija u posljednjih tridesetak godina. Bilježi se stalan rast prometa i prihoda od nautičkog turizma, a izgrađuju se i novi kapaciteti. S obzirom na stratešku orijentaciju prema daljnjem razvoju nautičkog turizma kao važne grane nacionalnog gospodarstva, Hrvatskoj je u interesu da osigura jasne i konkurentne standarde kvalitete poslovanja luka nautičkog turizma što zahtijeva i odgovarajuću pravnu nadgradnju.
HAZU Konferencija “Novi pravni režim za marine” – 22. – 23. 11. 2018. Read More »
Iz pera Marinka Glavana prenosimo dijelove razgovora koji su objavljeni u Novom Listu 13. svibnja 2018. s legendarnim riječkim lučkim pilotom kapetanom duge plovidbe Čedomirom Sochorom.
Istina struke – Bolna pitanja razvoja Luke Rijeka Read More »
Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Čini se da je u povijesnom kontinuitetu na našim prostorima svaka javna vlast neriješene složene, slojevite i isprepletene odnose na pomorskom dobru jednostavno prenosila na buduće generacije. U samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj proces prijenosa je ubrzan jer se gordijski čvor pomorskog dobra vrlo elegantno ustupa nakon svakih izbora novoj političkoj garnituri.
Damoklov mač nad pomorskim dobrom Read More »
