Prijedlozi, zaključci i reagiranja

Autor: Prof. dr. sc. Tihomir Luković
Pomorsko je dobro jedan od resursa svake države, ako ga država ima, i koliko ga ima. Ono je Bogom dan resurs koji svaka država, koristi za dobrobit svojih građana i nacionalne ekonomije. Ovdje ističem “ako ga ima”, iako ima država koje nemaju more a razvijaju tehnologije i industrije na visokoj razini, gotovo isto kao da imaju more, primjer Švicarske. Dakle nije vrednovanje pomorskog dobra kao resursa isključivo vezana za posjedovanje resursa nego je stvar višeg nivoa mentalnog pristupa tom resursu.

Sportske luke su samo jedan od bisera u mozaiku instituta pomorskog dobra kojeg treba urediti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Dr. sc. Tonći Panžić iz Splita suradnik je Portala pomorsko dobro te izvrsni poznavatelj problematike sportskih luka a koje su svojevremeno bile tema njegovog doktorata. Upravo zato Portal prenosi u cijelosti njegov pažnje vrijedan znanstveni rad objavljen u Zborniku radova pravnog fakulteta u Splitu god.47/3/2010. “Sportske luke u zakonodavstvu Republike Hrvatske”.

Prenosimo dijelove razgovora s Goranom Ražnjevićem, predsjednikom uprave Ilirija d.d. Biograd na Moru, objavljenom u Privrednom vjesniku 20.01.2017.

Autor: Dr.sc. Alen Jugović, izvanredni profesor, dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci, Sveučilište u Rijeci
Svaka kuća se sastoji od dobrog temelja, a Studija opravdanosti davanja koncesije predstavlja neophodan temelj bez kojega će i najbolji učinak u svim drugim segmentima natječaja i koncesijskog ugovora ostati neefikasan.

Autor: Loris Rak, dipl. iur. Pomorski fakultet Rijeka
Kompleksnost samih instituta i pravnog režima pomorskog dobra, neadekvatni legislativni okvir te heterogenost u njegovoj primjeni obilježja su ovog sustava koji generira negativne pravne i izvanpravne posljedice prema svim subjektima čija je aktivnost usmjerena na pomorsko dobro, neovisno o tome upravljaju li pomorskim dobrom, gospodarski ga iskorištavaju ili su zaduženi za njegovu zaštitu.

Autor: Dr.sc Vlado Skorup dipl. iur., sudac Županijskog suda u Rijeci
Kompleksnost problematike građevina na pomorskom dobru vezana je prvenstveno uz vlasničkopravni aspekt samog pomorskog dobra, a zatim i uz status građevina, na koji se nadovezuje niz dvojbi vezanih uz pitanje gdje se (na pomorskom dobru) može graditi, pretvorbu na pomorskom dobru, nesrazmjer između proklamiranog zakonskog nevlasničkog koncepta pomorskog dobra i zatečenog stanja, ulaganja koja su tijekom proteklih desetljeća na tom dijelu izvršena, pitanje naknade za objekte sagrađene na pomorskom dobru, bespravnu gradnju i niz drugih, od kojih su neka pronašla odgovore, a dijelom tek trebaju biti razriješena s dogmatskog i aplikativnog stajališta.

Autor: Kap. d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Donosimo sažetak pojedinih komentara, prijedloga i zaključaka autora koji su objavljeni na portalu pomorsko dobro.

Autori: Katarina Kundih mag.iur. – Kap. d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Upravljanje plažama ostaje teško rješiv problem za lokalne jedinice juga Francuske odnosno Azurne obale. Dekret o koncesijama na morskim plažama uvodi drastična ograničenja za koncesionare koji ukazuju na neodrživost stanja do kojeg bi dovela njegova dosljedna primjena. Prvenstveno se to odnosi na zatvaranja brojnih objekata i otpuštanja radne snage.