Prijedlozi, zaključci i reagiranja

Autor: Prof. dr.sc. Tihomir Luković
Obzirom na dvije činjenice, ostao sam dužan portalu pomorsko dobro kao i stručnoj i široj javnosti detaljnije obrazloženje vezano za koncesije i temu koja je bila dotaknuta u intervjuu pod istim ovim naslovom. Dakle, prvi je razlog što objavljujem ovaj članak interes koji su čitatelji pokazali za naslovljenu temu, a tu uključujem i tiskovinu “Novi list”, a drugi je razlog potreba razvoja poduzetništva koje u odnosu na sve ekonomije Europske unije Hrvatsku pozicionira na predzadnje mjesto, tik ispred Bugarske.

Zamolili smo Prof. dr. sc. Tihomira Lukovića, znanstvenika s izuzetnim teoretskim i praktičnim iskustvom, da nam prenese neka svoja promišljanja vezana uz alternativne modele korištenja pomorskog dobra posebno s ekonomskog aspekta nautičkog turizma.

Autor: Marinka Fržop, predsjednica Udruga betinska gajeta 1740.
Drvena brodogradnja je više od obrta, ona je umjetnost i ljubav utkana u drvo koja se stoljećima prenosila od jedne generacije na drugu, čuvajući pri tome mukotrpno stečena iskustva i tajne zanata. Danas smo svjedoci teškoća i izazova s kojima se susreću današnji kalafati i njihovi prvaci u narodu poznati i kao proto meštri.

Autor: Dr.sc. Vanja Seršić, savjetnik za pomorsko dobro i morske luke
Teorija i praksa u bilo kojoj oblasti društvenog života najbolje su onda kada se podudaraju odnosno, kada se poklapaju u najvećem broju slučajeva. Njihovo podudaranje je odraz zrelog društva koje unaprijed promišlja da iznađe najbolja rješenja i onda ta rješenja provodi u djelo optimizirajući koristi koje proizlaze iz toga za cijelo društvo.

Autor: Ranko Smokvina
U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na proces digitalizacije pomorskih luka, jednog od važnih resursa kojim raspolažu priobalne zemlje. a zajedno s njima i cjelokupnog globalnog dobavnog lanca koji obuhvaća pomorski oceanski prijevoz i prateću logistiku na oba kraja lanca, onom izvoznom i uvoznom što u slučaju EU predstavlja skoro 90% međunarodne trgovine.

Autor: Katarina Kundih mag.iur.
Francuska obala je danas pod sve većim pritiskom ljudskog djelovanja, prvenstveno zbog urbanizacije na kopnu, a na moru zbog porasta nautičkog turizma.
Sidrišta i privremene konstrukcije odnosno lako uklonjivi objekti doprinose održivom razvoju obalnog područja, pomirujući interese nautičke plovidbe, sigurnosti i zaštite okoliša. One omogućuju pristanak i zaustavljanje broda bez potrebe izgradnje luke koja je istovremeno skupa i dovodi do trajne prenamjene prostora.

Iz pera Marinka Glavana prenosimo dijelove razgovora koji su objavljeni u Novom Listu 13. svibnja 2018. s legendarnim riječkim lučkim pilotom kapetanom duge plovidbe Čedomirom Sochorom.

Autor: Kap. d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Ako se novim zakonskim propisima o pomorskom dobru konzistentno želi urediti razvrstaj i pravni okvir gospodarskog korištenja luka nautičkog turizma te predložiti optimalni koncesijski model, mora se problem sagledati cjelovito, prvenstveno kroz optiku luka posebne namjene uvažavajući krovni Zakon o koncesijama i Zakon o pružanju usluga u turizmu.