Iz pera Marinka Glavana, Novi List je 8. srpnja, 2021. objavio mišljenje urednika portala pomorsko dobro Branka Kundiha pod znakovitim naslovom “Morske plaže poligon nereda, sukoba interesa i politizacije”. Prenosimo izvorni tekst promišljanja urednika Portala i uredničko uređen i objavljen tekst u Novom Listu.
Što nam se dešava na pomorskom dobru Više »
Primorsko-goranska županija promišljenom politikom ulaganja i spremnim projektima vodeća je jadranska županija po ulaganjima u lučku infrastrukturu.
Zamolili smo župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadinu da za portal pomorsko dobro iznese ključna postignuća zadnjih 20 godina vezana uz ulaganja na pomorskom dobru, posebno u luke županijskog i lokalnog značaja.
Veliki iskorak ulaganja u lučku infrastrukturu na pomorskom dobru Više »
Autor: Katarina Kundih mag.iur.
Talijanski Građanski zakonik (Codice civile) propisuje da pomorsko dobro uključuje morsku obalu, plaže, luke i zaljeve . Skupa s vodnim dobrom i vojnim dobrom pomorsko dobro spada u javno dobro koje pripada državi. Plovidbeni zakonik (Codice della Navigazione) proširio je obuhvat pomorskog dobra iz Građanskog zakonika te u pomorsko dobro uključio lagune, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanale koji se koriste u javne pomorske svrhe te slane ili boćate vode koje su barem jedan dio godine spojene s morem.
Neka zakonska rješenja pomorskog dobra u Italiji Više »
Autor: Prof. dr.sc. Tihomir Luković
Obzirom na dvije činjenice, ostao sam dužan portalu pomorsko dobro kao i stručnoj i široj javnosti detaljnije obrazloženje vezano za koncesije i temu koja je bila dotaknuta u intervjuu pod istim ovim naslovom. Dakle, prvi je razlog što objavljujem ovaj članak interes koji su čitatelji pokazali za naslovljenu temu, a tu uključujem i tiskovinu “Novi list”, a drugi je razlog potreba razvoja poduzetništva koje u odnosu na sve ekonomije Europske unije Hrvatsku pozicionira na predzadnje mjesto, tik ispred Bugarske.
Koncesije nisu jedina opcija na pomorskom dobru (2) Više »
Zamolili smo Prof. dr. sc. Tihomira Lukovića, znanstvenika s izuzetnim teoretskim i praktičnim iskustvom, da nam prenese neka svoja promišljanja vezana uz alternativne modele korištenja pomorskog dobra posebno s ekonomskog aspekta nautičkog turizma.
Koncesije nisu jedina opcija na pomorskom dobru Više »
Autor: Marinka Fržop, predsjednica Udruga betinska gajeta 1740.
Drvena brodogradnja je više od obrta, ona je umjetnost i ljubav utkana u drvo koja se stoljećima prenosila od jedne generacije na drugu, čuvajući pri tome mukotrpno stečena iskustva i tajne zanata. Danas smo svjedoci teškoća i izazova s kojima se susreću današnji kalafati i njihovi prvaci u narodu poznati i kao proto meštri.
Kako sačuvati drvenu brodogradnju Više »
Autor: mr. sc. Dario Mamilović, dipl. ing. kem. teh.
Intenzivni razvoj turizma, posebno nautičkog, pored sveukupno dobrih financijskih rezultata, donosi i neke značajne ekološke opasnosti koje je i poželjno i potrebno umanjiti.
Naime sadržaj protuobraštajnih (antifouling premaza) koje je potrebno povremeno skidati i obnavljati novim svježim premazom sadrži toksične organske spojeve raznih teških metala.
Ekologija marina – Obrada otpadnih voda Više »
Autor: Dr.sc. Vanja Seršić, savjetnik za pomorsko dobro i morske luke
Teorija i praksa u bilo kojoj oblasti društvenog života najbolje su onda kada se podudaraju odnosno, kada se poklapaju u najvećem broju slučajeva. Njihovo podudaranje je odraz zrelog društva koje unaprijed promišlja da iznađe najbolja rješenja i onda ta rješenja provodi u djelo optimizirajući koristi koje proizlaze iz toga za cijelo društvo.
Kratki osvrt na pomorsko dobro između teorije i prakse Više »
Autor: Ranko Smokvina
U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na proces digitalizacije pomorskih luka, jednog od važnih resursa kojim raspolažu priobalne zemlje. a zajedno s njima i cjelokupnog globalnog dobavnog lanca koji obuhvaća pomorski oceanski prijevoz i prateću logistiku na oba kraja lanca, onom izvoznom i uvoznom što u slučaju EU predstavlja skoro 90% međunarodne trgovine.
Autor: Katarina Kundih mag.iur.
Francuska obala je danas pod sve većim pritiskom ljudskog djelovanja, prvenstveno zbog urbanizacije na kopnu, a na moru zbog porasta nautičkog turizma.
Sidrišta i privremene konstrukcije odnosno lako uklonjivi objekti doprinose održivom razvoju obalnog područja, pomirujući interese nautičke plovidbe, sigurnosti i zaštite okoliša. One omogućuju pristanak i zaustavljanje broda bez potrebe izgradnje luke koja je istovremeno skupa i dovodi do trajne prenamjene prostora.
Nautička sidrišta u Francuskoj Više »
