Prijedlozi, zaključci i reagiranja

Autor: Dr. sc. Ante Vuković, Stečajni upravitelj na Trgovačkom sudu u Splitu
U hrvatskoj praksi provođenja stečajeva nad pravnim osobama koje obavljaju djelatnost na pomorskom dobru bio je naglašen interes nastavljanja obavljanja djelatnosti putem stečajnog plana (preustroja).

Autor: Zoran Tasić dipl.iur., CMS, Zagreb, Consultant, Banking & Finance
Veliki projekti na pomorskom dobru, kao što su lučka infrastruktura, marine i dr. financiraju se najčešće putem projektnog financiranja.
Jedno od pitanja koje se godinama postavlja u mnogim raspravama o nacrtima zakonskih odredaba o pomorskom dobru ili njihovim izmjenama i dopunama je pitanje vlasništva na objektima izgrađenima temeljem koncesije na pomorskom dobru, odnosno mogućnost zasnivanja založnog prava na takvim objektima radi omogućavanja njihovog financiranja.

Autor: Kap. d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Da li će Hrvatska imati snage da konačno donese novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama?
Od donošenja ZPDML 2003. nadležno resorno Ministarstvo pomorstva do danas je donijelo izuzetno veliki broj što radnih verzija, što službenih nacrta, uključujući i konačne prijedloge Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Autor: Donald Schiozzi mag.ing., Ravnatelj Lučke uprave Rovinj
Autor se u ovom članku pridružuje svim stručnim kritičarima Nacrta prijedloga Zakona 10/14. Cjelokupna kritika predloženog teksta zahtijevala bi nesumnjivo višemjesečni rad, stoga će se u nastavku autor osvrnuti samo na sadržaj odredbi koje uređuju županijske i gradske lučke uprave.

Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Posebnu pozornost stručne i zainteresirane javnosti izazvao je predloženi model upravljanja lukama regionalnog i lokalnog značaja radne verzije Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 17.12.2013.
Novina prijedloga je da se u jedinicama područne (regionalne) samouprave osniva jedna županijska lučka uprava, koja može imati ispostave.

Autor: Kap. Branko Kundih dipl.iur.
Ekskluzivno korištenje pomorskog dobra posebno morskih plaža izuzetno je osjetljivo pravno i sociološko pitanje koje novi Zakon treba jasno i precizno razriješiti.
Pomorsko dobro je u stoljetnom pravnom kontinuitetu stvar “res in publico usu” što omogućava svim građanima da se na jednak i ravnopravan način koriste njime, uz uvjet da poštuju njegovu prirodu i/ili namjenu.

Hrvatska gospodarska komora, Sektor za turizam uputio je Ministarstvu turizma prikupljene pisane prijedloge i mišljenja članica HGK Sektora za turizam, kao i mišljenja strukovnih udruga turističkog sektora gospodarstva koje djeluju van okvira HGK, kojim se je željelo upoznati Ministarstvo s prijedlozima turističkog sektora na radnu verziju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, od 17.12.2013. godine.

Kamping udruženje Hrvatske uputilo je Ministarstvu pomorstva prometa i infrastrukture prijedlog i primjedbe vezane uz otvoreno javno savjetovanje o prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Autor: Anđelko Petrinić dipl.ing., Ravnatelj županijske lučke uprave Krk
Tema centralizacija luka regionalnog i lokalnog značaja otvoreno je pitanje već dugi niz godina. Prilikom donošenja sadašnjeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 2003. godine, bila je dvojba dali osnovati jednu Županijsku lučku upravu ili dati mogućnost osnivanja više lučkih uprava na području jedne županije.

Autor: mr. sc. Davor Njirić, glavni savjetnik ministra, Ministarstvo turizma
Rizik nemogućnosti produženja koncesija i promjene koncesijske naknade predstavlja ozbiljnu prepreku ulaganjima u postojeće marine, privezišta i sidrišta.