Autor: Alan Sacchi
Povijesno LNG (Liquefied Natural Gas) lanac postoji, te se razvija već više od tridesetak godina. Puno vrijednih iskustava i znanja su se stekla tijekom LNG evolucije. Zasigurno jedna od najvećih vrijednosti ovog složenog transportnog sustava i procesa je njegova “sigurnost”.
Moja želja je da barem malo svim zainteresiranima približim pojam i opis LNG lanca, te da ljudi prevladaju strah od nečeg “nepoznatog”.
Autor: Alan Sacchi
U ovome poglavlju kratko ćemo navesti i nabrojati opremu koju mora imati LNG-terminal. Najveći naglasak biti će na prihvatne tankove pošto oni predstavljaju najveću investiciju, a ujedno predstavljaju i vizuru samoga terminala te njihov “suživot” s okolinom i prirodom.
Prihvatni LNG terminali obično se nalaze u blizini njihovih “korisnika” a tu prije svega mislimo na proizvođače električne energije, opskrbljivače plinom većih industrijskih postrojenja i malih potrošača, te naravno spoj s plinovodom.
Autor: Alan Sacchi
o 2000. godine u svijetu su postojala 14 izvozna terminala i 32 uvozna LNG terminala. U planu izgradnje ili u početku izgradnje bilo je još 13 izvoznih terminala i 12 uvoznih terminala. U komparaciji s ostalim vrstama brodova LNG brodovi imaju sigurniju (safety) povijest s puno manje havarija i nezgoda.
Uvod u projektne zahtijeve Više »
Autor: Alan Sacchi
Prvi komercijalni transport LNG-a dogodio se u veljači 1959. godine. Bio je to prijevoz LNG brodom “Methane Pioneer” (kapaciteta 5000 m3) od Lakes Charles-a u SAD do Canvey Island-a u Velikoj Britaniji. Nakon “Methane Pioneer” uslijedili su brodovi “Methane Princess” i “Methane Progress” (svaki kapaciteta 27400m3) koji su svoja prva putovanja imali u veljači 1962. godine. Valja spomenuti da su ti prvi brodovi imali “boil-off” od 0.33 %. Današnji brodovi imaju “boil-off” od 0.15 %.
Dužina morske obale Republike Hrvatske iznosi 6278 km te uključuje obalnu liniju kopna i otoka. Unutarnje morske vode i teritorijalno more se prostiru na površini od 31.479 km2, te sa 1185 otoka, hridi i grebena predstavljaju neprocjenjivo nacionalno bogatstvo. U rimskom pravu Justinijanove Institutionis navode da zrak (aer), tekuća voda (aqua profluens), more (mare), morska
Pravna priroda pomorskog dobra Više »
Autor: Dr.sc. Goran Vojković, dipl.iur. – Ekspert za pomorsko i općeprometno pravo
Samo mali dio pomorskog dobra spada u njegovu kopnenu komponentu koju brojimo u klasično računanje površine hrvatske države. No, i dio koji pripada moru integralni je dio državnog teritorija, područje na kojemu uza sve vrste ribarenja te korištenje za rekreaciju i turizam imamo i sve važnije gospodarske djelatnosti: različite oblike marikulture, brojne cjevovode, poneko rudno nalazište, a sutra tko zna – možda i ploveće hotele, pa i cijela naselja. Kažu neki pisci da će se čovječanstvo u budućnosti sve više vraćati moru…
Pomorsko dobro – kako dalje? Više »
Autor: Mr. sc. Jadranko Jug
Na web stranici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture(htpp://www.mmpi.hr) objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s nacrtom konačnog prijedloga zakona od 1. travnja 2010.godine (dalje: Nacrt ZPDML). Odmah je vidljivo da je donesena odluka o izradi novog zakona, a ne novele postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narodne novine”, broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09 – dalje ZPDML).
Kundih savjetovanja Nakon dugogodišnjeg uspješnog djelovanja Kundih-Pomorskog konzaltinga d.d. iz Rijeke, od 1. lipnja, 2015. sva prava na Portalu www.05demo.com kao i organizacija stručnih savjetovanja i radionica o pomorskom dobru i morskim lukama uključujući i Internet oglašavanje prenesena su na Kundih Savjetovanja iz Rijeke. Agencija 05vizija.net iz Pule pruža Kundih Savjetovanju cjelovitu poslovnu administrativnu i web
