Prijedlozi, zaključci i reagiranja

Autor: Dr.sc. Vanja Seršić, savjetnik za pomorsko dobro i morske luke
Teorija i praksa u bilo kojoj oblasti društvenog života najbolje su onda kada se podudaraju odnosno, kada se poklapaju u najvećem broju slučajeva. Njihovo podudaranje je odraz zrelog društva koje unaprijed promišlja da iznađe najbolja rješenja i onda ta rješenja provodi u djelo optimizirajući koristi koje proizlaze iz toga za cijelo društvo.

Autor: Ranko Smokvina
U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na proces digitalizacije pomorskih luka, jednog od važnih resursa kojim raspolažu priobalne zemlje. a zajedno s njima i cjelokupnog globalnog dobavnog lanca koji obuhvaća pomorski oceanski prijevoz i prateću logistiku na oba kraja lanca, onom izvoznom i uvoznom što u slučaju EU predstavlja skoro 90% međunarodne trgovine.

Autor: Katarina Kundih mag.iur.
Francuska obala je danas pod sve većim pritiskom ljudskog djelovanja, prvenstveno zbog urbanizacije na kopnu, a na moru zbog porasta nautičkog turizma.
Sidrišta i privremene konstrukcije odnosno lako uklonjivi objekti doprinose održivom razvoju obalnog područja, pomirujući interese nautičke plovidbe, sigurnosti i zaštite okoliša. One omogućuju pristanak i zaustavljanje broda bez potrebe izgradnje luke koja je istovremeno skupa i dovodi do trajne prenamjene prostora.

Iz pera Marinka Glavana prenosimo dijelove razgovora koji su objavljeni u Novom Listu 13. svibnja 2018. s legendarnim riječkim lučkim pilotom kapetanom duge plovidbe Čedomirom Sochorom.

Autor: Kap. d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Ako se novim zakonskim propisima o pomorskom dobru konzistentno želi urediti razvrstaj i pravni okvir gospodarskog korištenja luka nautičkog turizma te predložiti optimalni koncesijski model, mora se problem sagledati cjelovito, prvenstveno kroz optiku luka posebne namjene uvažavajući krovni Zakon o koncesijama i Zakon o pružanju usluga u turizmu.

Autor: Prof. dr. sc. Tihomir Luković
Pomorsko je dobro jedan od resursa svake države, ako ga država ima, i koliko ga ima. Ono je Bogom dan resurs koji svaka država, koristi za dobrobit svojih građana i nacionalne ekonomije. Ovdje ističem “ako ga ima”, iako ima država koje nemaju more a razvijaju tehnologije i industrije na visokoj razini, gotovo isto kao da imaju more, primjer Švicarske. Dakle nije vrednovanje pomorskog dobra kao resursa isključivo vezana za posjedovanje resursa nego je stvar višeg nivoa mentalnog pristupa tom resursu.

Sportske luke su samo jedan od bisera u mozaiku instituta pomorskog dobra kojeg treba urediti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
Dr. sc. Tonći Panžić iz Splita suradnik je Portala pomorsko dobro te izvrsni poznavatelj problematike sportskih luka a koje su svojevremeno bile tema njegovog doktorata. Upravo zato Portal prenosi u cijelosti njegov pažnje vrijedan znanstveni rad objavljen u Zborniku radova pravnog fakulteta u Splitu god.47/3/2010. “Sportske luke u zakonodavstvu Republike Hrvatske”.

Prenosimo dijelove razgovora s Goranom Ražnjevićem, predsjednikom uprave Ilirija d.d. Biograd na Moru, objavljenom u Privrednom vjesniku 20.01.2017.