Autor: Ranko Smokvina
U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na proces digitalizacije pomorskih luka, jednog od važnih resursa kojim raspolažu priobalne zemlje. a zajedno s njima i cjelokupnog globalnog dobavnog lanca koji obuhvaća pomorski oceanski prijevoz i prateću logistiku na oba kraja lanca, onom izvoznom i uvoznom što u slučaju EU predstavlja skoro 90% međunarodne trgovine.
Autor: Veljko Ostojić, Direktor, Hrvatska udruga turizma
Turizam danas predstavlja perjanicu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te sa svojih 20 posto udjela u BDP-u je jedna od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.
Kako bi se osigurala konkurentnost i izvrsnost hrvatskog turističkog proizvoda na globalnom svjetskom tržištu, nužno je definirati jasni pravni okvir poslovanja sa transparentnim pravilima igre. Pravna i ekonomska sigurnost prema našem mišljenju nemaju alternative.
Autor: Loris Rak dipl.iur. Stečajni upravitelj
Legislativa o morskim lukama osvjedočeno je podnormirana. Iako morske luke zasigurno predstavljaju najznačajniji dio pomorskog dobra u gospodarskom smislu, postojeća legislativa u tom dijelu ne može biti zadovoljavajuća. Odredbe koje uređuju morske luke primjetno su neuravnotežene pa dok propisi o upravljanju lukama koje su otvorene za javni promet zauzimaju značajni dio zakona, luke za posebnu namjenu nemaju čak niti svoju adekvatnu definiciju.
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Iako je pomorsko dobro kao opće dobro “de iure” od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu do danas je pomorsko dobro ostalo zapušteno pravno područje na kojem vlada izrazita pravna nesigurnosti, a upravna i sudska praksa se vrlo teško snalazi.
Upravljanje i zaštita pomorskog dobra Read More »
Autor: Loris Rak dipl.iur. Stečajni upravitelj
Definiranje granica pomorskog dobra na kopnu možda je najosjetljiviji segment buduće legislative. Granica pomorskog dobra odvaja posebni stvarnopravni režim pomorskog dobra kao općeg dobra od općeg stvarnopravnog režima koji uređuje gotovo sve ostale nekretnine na kojima je moguće stjecanje vlasništva i drugih stvarnih prava. To je stoga granica pomorskog dobra ključna pretpostavka uređenja imovinskopravnih odnosa koji se moraju razriješiti prije nego pomorsko dobro može biti podvrgnuto posebnim oblicima upotrebe.
Granice pomorskog dobra Read More »
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Na obali Jadrana zasigurno postoje deseci i deseci tisuća privezišta kao izgrađenih i uređenih dijelova morske obale koji se koriste za privez plovnih objekata. Jezična i pravna terminologija u tom smislu nije usklađena ali u literaturi i lokalnoj upotrebi susrećemo razne sinonime (riva, mol, most, molić, pristan, gat, itd).
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
U zadnjim prijedlozima zakona o pomorskom dobru i morskim lukama uočava se pogrešan pristup kod definiranja pojma sidrišta. U pojmovniku se selektivno izdvaja i definira nautičko sidrište i sidrište luke otvorene za javni promet te se opisuje njihova operativna funkcija kao “čekanje radi obavljanja ukrcaja / iskrcaja u luci, odnosno vez plovnih objekata na postavljenim sidrenim sustavima”.
Autor: Dr.sc. Tonći Panžić Hrvatski hidrografski institut
Novo predložena rješenja ZPDML vezano uz regulaciju sportskih luka ne smatram dobrim, štoviše, ovakva rješenja lošija su od postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskom lukama.
Ne želim koristiti oštrije kvalifikacije vezane uz sportske luke, prvenstveno iz uvjerenja kako će doživjeti određene (u pojedinim područjima bitne) izmjene.
Autor: Dr.sc. Nikola Karamarko, dip. oec. Karamarko Consulting d.o.o.
Ovo upozorenje podnosi se u vrijeme kada vlasnici i uprave ugostiteljsko turističkih tvrtki u Hrvatskoj s nestrpljenjem očekuju kakav će Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama donijeti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Kao dionik turističkog sektora ističem, da je ovo upozorenje i apel fokusiran na koncesije na zahtjev vlasnika turističkih objekata.
Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dupl.iur., Urednik portala
Danas na snazi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ( N.N. 158/03…. ) ne sadrži niti jednu odredbu o morskim plažama osim što se u osnovnim odredbama Zakona konstatira da pomorsko dobro kao dio kopna ex lege čine i morske plaže. Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati ( N.N. 50/95.) star je ravno 23 godine te sa svojih 7. članaka predstavlja svojevrsnu grotesku pravne regulative pomorskog dobra.
