Prijedlozi, zaključci i reagiranja

Autor: Mr. sc. Davor Njirić
Kako je moguće da Ministarstvo ne zna propisati jasno tri kriterija i jednu iznimku više od 25 godina?
U stručnim i poslovnim krugovima se godinama čeka donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama da se konačno riješe neriješena pitanja i unaprijedi nezadovoljavajuća učinkovitost upravljanja pomorskim dobrom.

Autori: Mr.sc. Olga Jelčić, dipl. iur. i Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.
Zaista treba biti hrabar i drzak da usprkos svom neredu koji je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (dalje: ZPDML) godinama generirao u praksi, tvrditi da se je taj Zakon u primjeni pokazao uspješnim. Upravo je takvu ocjenu o ZPDML, koja zvuči kao groteska dala Uprava pomorstva u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa.

Portal vam predstavlja izuzetno vrijednu knjigu suradnika portala “Pobijanje dužnikovih pravnih radnji” – autor dr. sc. Vlado Skorup, sudac Županijskog suda u Rijeci.
Autor knjige daje prikaz tog pravnog instituta koji služi zaštiti ugroženog prava vjerovnika na ostvarenje tražbine.

U konferencijskoj dvorani Hotela Esplanade u Crikvenici, 13. i 14. srpnja 2021. godine u organizaciji Pomorskog fakulteta u Rijeci prvi je puta uživo održan sastanak upravnog odbora i projektnih partnera na projektu „FRAMESPORT“ (Framework Initiative Fostering the Sustainable Development of Adriatic Small Ports).

Iz pera Marinka Glavana, Novi List je 8. srpnja, 2021. objavio mišljenje urednika portala pomorsko dobro Branka Kundiha pod znakovitim naslovom “Morske plaže poligon nereda, sukoba interesa i politizacije”. Prenosimo izvorni tekst promišljanja urednika Portala i uredničko uređen i objavljen tekst u Novom Listu.

Primorsko-goranska županija promišljenom politikom ulaganja i spremnim projektima vodeća je jadranska županija po ulaganjima u lučku infrastrukturu.
Zamolili smo župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadinu da za portal pomorsko dobro iznese ključna postignuća zadnjih 20 godina vezana uz ulaganja na pomorskom dobru, posebno u luke županijskog i lokalnog značaja.

Autor: Katarina Kundih mag.iur.
Talijanski Građanski zakonik (Codice civile) propisuje da  pomorsko dobro uključuje morsku obalu, plaže, luke i zaljeve . Skupa s vodnim dobrom i vojnim dobrom pomorsko dobro spada u javno dobro koje pripada državi. Plovidbeni zakonik (Codice della Navigazione) proširio je obuhvat pomorskog dobra iz Građanskog zakonika te u pomorsko dobro uključio lagune, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanale koji se koriste u javne pomorske svrhe te slane ili boćate vode koje su barem jedan dio godine spojene s morem.

Autor: Prof. dr.sc. Tihomir Luković
Obzirom na dvije činjenice, ostao sam dužan portalu pomorsko dobro kao i stručnoj i široj javnosti detaljnije obrazloženje vezano za koncesije i temu koja je bila dotaknuta u intervjuu pod istim ovim naslovom. Dakle, prvi je razlog što objavljujem ovaj članak interes koji su čitatelji pokazali za naslovljenu temu, a tu uključujem i tiskovinu “Novi list”, a drugi je razlog potreba razvoja poduzetništva koje u odnosu na sve ekonomije Europske unije Hrvatsku pozicionira na predzadnje mjesto, tik ispred Bugarske.

Zamolili smo Prof. dr. sc. Tihomira Lukovića, znanstvenika s izuzetnim teoretskim i praktičnim iskustvom, da nam prenese neka svoja promišljanja vezana uz alternativne modele korištenja pomorskog dobra posebno s ekonomskog aspekta nautičkog turizma.

Autor: Marinka Fržop, predsjednica Udruga betinska gajeta 1740.
Drvena brodogradnja je više od obrta, ona je umjetnost i ljubav utkana u drvo koja se stoljećima prenosila od jedne generacije na drugu, čuvajući pri tome mukotrpno stečena iskustva i tajne zanata. Danas smo svjedoci teškoća i izazova s kojima se susreću današnji kalafati i njihovi prvaci u narodu poznati i kao proto meštri.