Gosti portala

Autor: Loris Rak, dipl.iur. član Užeg povjerenstva MMPI za izradu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narodne novine” br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 – u daljnjem tekstu: ZPDML).
Pomorsko dobro može biti u općoj ili posebnoj uporabi, a može se i gospodarski koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Razgovor s Goranom Ražnjević, predsjednikom Uprave Ilirije d.d. i članom Radne skupine za izradu teksta nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Autor: Snježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Konačno je potpuno izvjesno da je u Ministarstvu nadležnom za more započela priprema donošenja novog zakona o pomorskom dobru. Nepoznato je samo hoće li se ili ne koristiti prethodni tekst koji je bio već u fazi prijedloga i sadržavao je mnoge kvalitetne, ali i suspektne odredbe i nije stigao ni do rasprave u zakonodavnom tijelu. No, uskoro će se vidjeti da li će se arhitektura novog zakona slagati “iz početka”.

Razgovor s ravnateljem Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije prof. dr.sc. Mladenom Črnjar

Razgovor s predsjednicom Odbora za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora Nadom Turinom-Đurić, dipl.pol.

Autor: Zoran Tasić dipl.iur.
Izvadak iz teksta ZT- “Založno pravo na koncesiji na pomorskom dobru” objavljenog u izdanju Jadranskoga zavoda HAZU, 2009

Autor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković
Ustavno je pravilo da pomorsko dobro uživa osobitu zaštitu države. Zakoni kojima se razrađuje ovo načelo namjenjuju državi odnosno njezinim institucijama značajnu kontrolnu ulogu u upravljanju i gospodarenju pomorskim dobrom. S druge strane, Ustav također ističe poduzetničku slobodu kao temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Pomorsko dobro poprištem je brojnih i raznovrsnih gospodarskih djelatnosti, a one po prirodi stvari ne teže prvenstveno očuvanju resursa ili zaštiti okoliša, već profitu.

Autor: Dr.sc. Zvonko Gržetić, HHI
“Condicio sine qua non” u postupku upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom Republike Hrvatske je potreba za prikupljanjem, analizom, objedinjavanjem i istraživanjem podataka kopna, mora, morskog okoliša i podmorja. Zbog toga se u cijelom svijetu stalno unapređuju propisi koji se bave problemima praćenja, iskorištavanja i gospodarenja prostorom. Tako je uređenje katastarskih i zemljišnih knjiga jedno od prvih područja čijem su uređivanju prišle sve tranzicijske zemlje, pa tako i Hrvatska.

Autor: Mr.sc. Marina Marković, CRA/PPA
Upravljanje plažama “…treba biti usmjereno na upravljanje ponašanjem i načinom čovjekove interakcije s okolišem plaže u cilju izbjegavanja, popravljanja ili ublažavanja negativnih utjecaja” (Williams i Micallef, 2009.). Stoga je jedan od temeljnih preduvjeta za upravljanje plažama njihovo cjelovito vrednovanje i jasno tipološko definiranje. Nažalost, u Hrvatskoj, gdje su plaže jedan od najvažnijih obalnih resursa i preduvjet uspješnog razvoja turizma, postoje manjkavosti po obje navedene kategorije koje onda nužno vode i neadekvatnom upravljanju tim iznimno vrijednim resursom.

Autor: Mr.sc. Ante Vuković
Zašto materija posebnog statusa brodogradilišta nije mogla biti riješena kroz novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, odnosno kroz njegove izmjene i dopune kako bi se, na jednak način uredilo pravo svih fizičkih i pravnih osoba koje su u proteklom razdoblju stekle određena prava na pomorskom dobru kao općem dobru?